Neovisni novinarski portal
23.10.2017.
EKOLOGIJA
“Maleni” , dok je letio (Sven Kapelj, BIOM, 2017.)

Maleni, suri orao koji je lani ustrijeljen pa izliječen, pronađen mrtav ispod vjetrenjače

“Maleni” , dok je letio (Sven Kapelj, BIOM, 2017.)

Maleni, suri orao kojega je prije 9 mjeseci neidentificirana osoba upucala iz puške na planini Promini, te je operiran, izliječen i vraćen u prirodu, otprije par dana više ne leti. Smrtno je stradao, najvjerovatnije nakon što se sudario s vjetrenjačom, odnosno vjetroturbinom vjetroelektrane nedaleko od Benkovca. Suri orlovi imaju status kritično ugrožene vrste u Hrvatskoj, a brojnost im je procijenjena na svega 25 – 30 parova. Ali, kao i ostala živa bića na planeti, ima moćnog neprijatelja – čovjeka.

– U blizini vjetroelektrane Bruška kraj Benkovca pronađeni su ostatci stradalog surog orla – kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste u Hrvatskoj. Radi se o orlu koji je prije dva mjeseca vraćen u prirodu nakon što je prošle godine ustrijeljen u krivolovu – navode iz BIOM-a, udruge za zaštitu prirode te Birdlife partnera u Hrvatskoj, čiji je zaposlenik i pronašao ostatke smrtno stradalog orla.
Naime, mladi suri orao Maleni, koji je ime dobio u Sokolarskom centru Dubrava kod Šibenika gdje je prošle godine operiran nakon što je prostrijeljen (vidi TRIS), te je boravio na rehabilitaciji prije vraćanja u prirodu, pronađen je u nedjelju, 9. srpnja.

U mjesec dana preletio 1500 km

– Odašiljač i samo nekoliko nagriženih pera pronađeni su 350 metara od jedne od turbina vjetroelektrane Bruška, sjeveroistočno od Benkovca. Posljednja lokacija kretanja orla zabilježena je u petak poslijepodne, gdje sam ga kasnije  i pronašao. Prije toga se  kretao u liniji vjetroturbina. U samo jedan dan lisice ili jazavci razgrabili ostatke orla – kaže stručni savjetnik za zaštitu prirodu u BIOM-u Ivan Budinski.
Inače, temeljem praćenja Malenoga, u zadnjih mjesec dana u potrazi za teritorijem i plijenom pokojni orao je prešao više od 1500 km, iz čega se može zaključiti da se uspješno kretao i hranio pa se može isključiti prirodna smrt. Nije izvjesno kako je stradao od neke druge životinje, jer suri orao skoro da nema prirodnih neprijatelja, navode u BIOM-u.

“Maleni” je okrenuo leđa svijetu (Sven Kapelj, BIOM, 2017.)

Osim čovjeka i njegovih naprava, kako smo već istakli.
Maleni potječe iz gnijezda s planine Promine gdje se izlegao u 2016. godini i gdje je prošle zime odmah bio nastrijeljen od strane krivolovaca. Nakon uspješne rehabilitacije i prije puštanja bio je opremljen satelitskim odašiljačem kako bi se u stvarnom vremenu moglo pratiti daljnje kretanje. Odašiljač je osigurala Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, a na orla postavila i kretanje pratila naša Udruga BIOM. Po prvi puta u Hrvatskoj ova tehnologija je korištena za praćenje surog orla što je na kraju i omogućilo da se pronađu ostatci usmrćene ptice – navode u BIOM-u.

Nakon smrt partnera, ostaju sami

Inače, u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj, a osobito u Dalmaciji nestaju pojedini parovi surih orlova (teritoriji), a odrasle teritorijalne ptice nakon stradavanja starog partnera sve rjeđe nalaze novog. Naime, kod surlog orla se gnijezde samotni parovi koji su najvjerojatnije doživotno monogamni.
– Stoga teritorije nekada aktivnih parova danas na mnogim mjestima čuvaju samo nesparene jedinke, što je pokazatelj nedovoljnog priljeva mladih ptica u populaciju, tj. niske stope uspješnosti gniježđenja i/ili niske stope preživljavanja mladih ptica. Kod ovako malobrojne populacije nemogućnost popunjavanja mlađim jedinkama je siguran put u lokalno izumiranje – vele u BIOM-u.

“Maleni” , dok je letio (Sven Kapelj, BIOM, 2017.)

Orlovski parovi, čiji je brak preživio ugrozu od ljudi, gnijezde se pretežito na liticama, a na jajima leže i oko mladih se brinu oba spola. U pologu su najčešće 2 jaja, inkubacija traje 41 – 45 dana, a ptići su za let sposobni tek za 65 – 70 dana. Ovisni o roditeljima ostaju još 90 – 100 dana, a prvi put se gnijezde s 3 do 4 godine. Pokojni Maleni nije doživio tu dob da pronađe partnericu i ugnijezdi se u planinskim vrletima. Nije dosegao niti odraslost odraslog surog orla (lat. Aquila chrysaetos) koji može imati raspon krila preko 2 m i težiti do 7 kg.

Vjetroprofit, a ne briga za okoliš

Na tzv. drugi svijet je odletio u ranom djetinjstvu, budući da neke vrste orlova mogu živjeti i 30 godina.
– Izravni i glavni uzroci ugroženosti surog orla su krivolov, sudar s vjetroelektranama, trovanje te elektrokucija, odnosno sudar s električnim vodovima. Zbog sve većeg pritisaka na malobrojnu populaciju surih orlova u Hrvatskoj, spašavanje svake jedinke presudno je za opstanak ove vrste – upozoravaju u BIOM-u.
S obzirom da se veliki broj preostalih surih ptica najvjerojatnije nalazi u Dalmaciji, teško je očekivati da ih čeka bolja sudbina. Naime, u posljednjih desetak godina, pod egidom afirmacije obnovljivih izvora energije, a zapravo – izglednije je – radi pozamašnih profita političko-poduzetničkih struktura, po dalmatinskim brdima su nerazumno i stihijski posijane brojne vjetroelektrane. Neke od njih se nalaze u nemaloj međusobnoj udaljenosti (brdo do brda), na rubu nacionalnih parkova, blizu naselja i na očiglednim koridorima ptica. U tobožnjoj brizi za generalni okoliš instaliranjem nebrojenih vjetrenjača ‘zaboravilo’ se na zbiljski okoliš – onaj uokolo vjetrenjača.
Inače, kazna za ubijanje ili ozljeđivanje strogo zaštićene vrste je do 30 tisuća kuna.
Nije poznato je li itko platio takvu kaznu. 

“Maleni” je odletio na tzv. drugi svijet (Sven Kapelj, BIOM, 2017.)

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI