Neovisni novinarski portal
21.11.2017.
MEDIJI
Tribina: Veće ovlasti Agenciji za elektroničke medije (HND)

Tribina:
Veće ovlasti Agenciji za elektroničke medije (HND)

S portala Hrvatskog novinarskog društva prenosimo izvještaj autora Gorana Borkovića s tribine nazvane „Agencija za elektroničke medije: neovisnost, transparentnost, učinkovitost“.

Do kraja godine Ministarstvo kulture donijet će medijsku strategiju i uskladiti zakonske okvire s direktivama Europske unije, najavio je Tomislav Jelić, načelnik Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture na tribini „Agencija za elektroničke medije: neovisnost, transparentnost, učinkovitost“, održanoj danas u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva.
Prema njegovim riječima, dosadašnji pokušaji izrade strategije nisu bili uspješni jer su isključivo ukazivali na probleme, umjesto da se bave modelima njihovog rješavanja.
„Osim strategije, potrebno je izraditi akcijski plan i donijeti mjere, kao i osigurati financijska sredstva za njihovu provedbu“, naglasio je Jelić.
Prilikom izrade strategije Ministarstvo će koristiti podatke i iskustva iz prijašnjih pokušaja.
Pohvalio je dosadašnji rad Agencije za elektroničke medije nazvavši je „ozbiljnom institucijom koja radi u okviru svojih zakonskih ovlasti koje će izmjenama zakona biti ojačane“ čime će se dodatno osigurati neovisnost tog tijela. Posebno se to odnosi, kako je rekao, na izmjene onih dijelova zakona koji su zastarjeli. „Bilo je ideja da se Agencija vrati u okvire Ministarstva kulture, ali smatramo da će bolje funkcionirati, baš kao i Vijeće, ako ostane neovisno regulatorno tijelo.”
Damir Hajduk, zamjenik predsjednice Vijeća za elektroničke medije kojeg je Vlada predložila da na čelnom mjestu tog regulatora naslijedi Mirjanu Rakić, kazao je da je Vijeće neovisno u svom radu. Vijeće nije produžena ruka politike, nego nezavisno tijelo koje se samostalno financira od 0,5 posto prihoda nakladnika.
Foto: H-Alter
Ukazao je na različite modele biranja članova Vijeća. U Hrvatskoj se, primjerice, biraju u parlamentu, kao i u Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Litvi i Crnoj Gori, dok ih u Danskoj i Islandu biraju vlade, u Austriji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji predsjednik države uz parlament, a u Poljskoj sam predsjednik.
Kazavši da je Agencija samostalna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima, naglasio je da će u idućem razdoblju 24-oro zaposlenih još više raditi na transparentnosti njenog rada. Prošle je godine u nadzoru Vijeće donijelo 45 odluka upućenih nakladnicima radio i televizijskih stanica te elektroničkih publikacija. Četiri od pet prijava stigle su iz tijela Agencije, a ostatak od građana ili drugih tijela, što je, kaže Hajduk, još jedan dokaz da zaposleni u Agenciji i Vijeću rade svoj posao.
Hajduk tvrdi da  po transparentnosti vlasničke strukture medija Hrvatska stoji uz bok Finskoj, budući da se „samo s dva klika može doći do vlasnika medija“. Odgovarajući na pitanje o vlasništvu, pozvao je građane da se obrate Agenciji ako uvide greške u registru medija. Agencija nema inspektorske ovlasti, niti može slati svoje zaposlenike po terenu da utvrde tko je stvarni vlasnik pojedinog medija.
„Dajte nam imena, informacije, pošaljite nam pitanja“, kazao je Hajduk.

Bašić Hrvatin: “Većina tiskanih medija neće preživjeti idućih pet godina”

Perspektiva medija nije baš sjajna, kazala je Sandra Bašić Hrvatin s koparskog Primorskog sveučilišta i bivša predsjednica slovenskog regulatornog tijela.
„Većina tiskanih medija neće preživjeti idućih pet godina, a u sličnoj situaciji su i televizije. Vratit ćemo se na stanje koje je bilo prije 25 godina. Postojat će samo nekoliko medija koji će biti financirani javnim novcem“, istaknula je.
Govoreći o slovenskom vijeću rekla je da su mu ovlasti znatno niže u odnosu na Hrvatsku, što – uz činjenicu da je naknada za sudjelovanje na sjednicama 500 eura – odbija ljude da se bave tim poslom. Za loše stanje u medijima prozvala je i Europsku uniju koja nema koherentnu politiku prema medijima što se neće poboljšati ni najavljenim novim direktivama.
„Apatična je i akademska zajednica koja ne predlaže javne politike koje bi mogle promijeniti postojeće stanje. A promjena je nužna. Primjer dnevne novine Delo je dovoljan. Delo je u deset godina izgubilo 70 posto naklade, a 40 novinara je otišlo iz njega“, upozorila je Sandra Bašić Hrvatin.

 

 

Država treba reagirati, preuzeti odgovornost i odlučiti koje medije će podupirati. Država treba, ističe profesorica Bašić Hrvatin, odrediti jasne kriterije kojim medijima treba dati javni novac i sistemski riješiti to pitanje, a ne financirati pojedine emisije, posebno se osvrnuvši na važnost lokalnih medija, budući da je korupcije najviše baš na lokalnoj razini.
„Budućnost nam nije svijetla“, kazala je, konstatirajući da se neovisnost u odlučivanju ne mjeri „samostalnim financiranjem, nego hrabrošću i kičmom onih koji odlučuju i koji se mogu oduprijeti pritiscima i sugestijama koje dolaze od političara“.
„To je pitanje političke kulture koje se ne rješava zakonom. Jedini interes treba biti javni interes. Da vam kažem iskreno, najviše se bojim ovih koji tvrde da su neovisni. Mene je u slovensko vijeće predložila tada vladajuća slovenska stranka što je bilo transparentnije i bolje nego da je to učinila neka civilna udruga osnovana koji mjesec prije. Ali bila sam predložena da zastupam interese svih“, kazala je.
Upozorivši još jednom na ne baš svijetle perspektive novinarstva, podsjetila je na primjer iz Slovenije i prijenos videa u kojem su dvojica muškaraca trećeg pretukli na smrt preko Facebooka, koji je gledalo 250 tisuća ljudi. S druge strane, isti taj Facebook ugasio je profil jednom slovenskom novinaru koji je objavio putopis iz Afrike s fotografijom žene bez grudnjaka.
„Došli smo do toga da slobodu izražavanja regulira privatno poduzeće. Moji studenti ne slušaju radio, jedva pokoji gleda televiziju. Nemojmo se baviti nebitnim temama, dok slon u staklarni do nas razbija sve“.
Priopćenja (foto AEM)
U raspravi je Zoran Kovačić s TV Mreže ustvrdio da Vijeće ne donosi odluke transparentno. Prema njegovim riječima, čak je 1995. godine, kada su odluke o koncesijama donosili političari, rad regulatora bio transparentniji nego što je danas.
„Tada si barem znao tko stoji iza odluke. Sjedili su na sjednicama i javno raspravljali. Danas je situacija drukčija. Glasa se tajno i samo se objavi odluka. Članove Vijeća bira politika. Kad su desni na vlasti, izaberu desne, a kad su lijevi – lijeve. U tom smislu smo nazadovali“ rekao je Kovačić.
Podsjetio je na izbjegavanje odluke o oduzimanju koncesije RTL-u 2012. godine u mandatu Zdravka Ljevaka, mada je ta televizija dobila tri opomene što je zakonski značilo i oduzimanje koncesije „barem na pet minuta“. Sličan je i primjer godinu dana kasnije kada je, kaže on, nakon razgovora tadašnjeg hrvatskog i grčkog predsjednika raspisan natječaj za koncesiju za nacionalnu televiziju koji je, na kraju, pod pritiskom postojećih nacionalnih televizija prošao bez dobitnika, s obzirom da je provedeno istraživanje „teško“ 470 tisuća kuna iz kojeg je utvrđeno da Hrvatskoj ne treba nova televizija.
Kovačić upozorava na primjer njegove Mreže TV koja nije dobila tražene koncesije. Na prošlom natječaju, tvrdi Kovačić, jednu koncesiju je dobila televizija čiji je vlasnik blizak vladajućoj koaliciji i koji je potaknuo njeno davanje, a drugu, onu za Liku, nije dobio nitko, mada je jedina tražila Mreža TV.
„Neki privatno kartaju s mužem od ministrice, ili imaju nekakve kredite. Očekujem da se to promijeni“, oštar je bio Kovačić, predloživši da članove Vijeća ubuduće biraju sami nakladnici.
Odgovorio mu je vjerojatni novi predsjednik Vijeća za elektroničke medije Hajduk, kazavši da su prošle godine dali 46 koncesija, pa ih se prema tome ne može prozvati za neučinkovitost.
„Slažem se da ponekad taj natječaj može izazvati frustraciju, jer zna nalikovati na natječaj za ljepotu. Koncesiju dobijete ako imate dovoljan broj glasova. Može se izračunati je li vaša ponuda uistinu bila najbolja, je li javni interes da u Lici treba televizija. Ja bih rekao da treba, ali ne bilo kakva, nego lokalna televizija“, zaključio je Hajduk koji je u nekoliko navrata prozvao HND da je napravio ovu tribinu isključivo s ciljem da Mreži TV da poligon za razračunavanje s Vijećem, na što je predsjednik HND-a Saša Leković više puta reagirao ustvrdivši da rad Vijeća i Agencije treba biti transparentan.

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI