Neovisni novinarski portal
11.12.2017.
PROSVJED
Plažni prosvjed na zadarskom Narodnom trgu u 18.30 sati: Borimo se za javna dobra!

Plažni prosvjed na zadarskom Narodnom trgu u 18.30 sati:
Borimo se za javna dobra!

Nastavljaju se prosvjedi protiv predloženog Zakona o koncesijama, a koji, smatra se, otvara mogućnost zlouporabe i prisvajanja javnih dobara. Na Narodnom trgu u Zadru danas u 18.30 sati Pokret otoka i brojne udruge  pozivaju građane da se pridruže Prosvjedu za odgovorno upravljanje koncesionalnim dobrima, a na koji mogu ponijeti ručnike za plažu i ostale plažne rekvizite.  A nakon prosvjeda se onda može i na kupanje, jer more nije daleko. Evo njihova poziva:

Borimo se za javna dobra!

Kao što ste možda već čuli, daju naše plaže privatnicima netransparetno i po sumnjivim kriterijima. To je oduzimanje našeg javnog dobra, zbog privatnih interesa koji mogu ići na štetu nama i samoj državi. Stoga vas pozivamo PONESITE ŠUGAMANE I OPREMU ZA PLAŽU i poručimo jasno i glasno VRATIMO zakon o koncesijama na treće čitanje i OTVORIMO javnu raspravu! se nađemo u 18:30, u srijedu na Narodnom trgu da pokažemo da nam nije svejedno i da nam je stalo do naše budućnosti i našeg mora!

Pokret otoka u suradnji sa 60-ak udruga i inicijativa uspio je nakon prosvjeda na Markovom trgu postići odgađanje glasanja o Zakonu o koncesijama. No to je samo početak borbe

Ministar je u pravu kada tvrdi da su se udruge i opozicija pokrenule na samom kraju procesa, a da se neke veće primjedbe nisu ranije mogle čuti, niti su izražene tijekom prošlogodišnjeg procesa javnog savjetovanja. Ono što propušta komentirati je da se u međuvremenu dogodila afera s koncesijom za Zlatni rat, da se ovaj zakon dotiče i puno šire priče od pomorskog dobra te da su u prijedlogu Zakona od posljednje rasprave do danas nastale izmjene koje je nužno ponovno staviti na javnu raspravu.

Smatramo da u ovom zakonu nema dovoljno osigurača da se neće ponoviti slučaj Zlatni rat, odnosno da netko bez vidljivih financijskih kapaciteta krene u investiciju kakvu je obećao u natječajnoj dokumentaciji.

Posebno nas brinu odredbe zakona o zasnivanju založnog prava, te odredbe o prijenosu ugovora o koncesiji od strane zalogoprimca na treću osobu, što pokazuje da zapravo država svojim prirodnim dobrima garantira za kredite koncesionara. Ovakve odredbe istovremeno nose visok koruptivni rizik i mogu se iskoristiti upravo za to da bi treća osoba, koja u datom trenutku nije ispunjavala uvjete za dobivanje koncesije, istu dobije od financijske institucije koja je na njoj stekla založno pravo.

U prijedlogu zakona nigdje se izrijekom ne predviđa uključivanje zainteresirane javnosti u odlučivanje o davanju koncesije. Njihov je prijedlog da se zbog smanjenja koruptivnih rizika u sve faze postupka, uključujući i stručno povjerenstvo za dodjeljivanje koncesije, uključe predstavnici zainteresirane javnosti i građana, udruga i predstavnika lokalnih vlasti u kojima se nalazi predmet koncesije, odnosno onih na koje će djelatnosti iz koncesije imati izravan učinak.

Pozivamo se na odredbe Arhuške konvencije (Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša koja predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša).

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI