Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
GOSPODARSTVO / POLITIKA
Jadranska banka Šibenik: Devastacija i sanacija, uhićenja i Agrokor…

Jadranska banka Šibenik:
Devastacija i sanacija, uhićenja i Agrokor…

U Hrvatskoj vjerojatno nema banke koja nije benevolentno izlazila u susret najvećem regionalnom koncernu Agrokoru i njegovom vlasniku Ivici Todoriću odobravajući mu rizične kredite bez rezervacija i pokrića. Zanimljivo je, koliko i neshvatljivo, da se čak i mala, uništena Jadranska banka d.d. Šibenik ( JABA ),  i u postupku državne sanacije upustila u kreditiranje (eskontom mjenica) propalog Agrokora! U razdoblju prosinac 2015. – prosinac 2016. plasirala je Agrokoru 52 milijuna kuna za mjenice izdane od Konzuma, uz eskontnu stopu od 7,60 posto. Taman koliki je temeljni kapital ove posrnule banke! Kredit je trebao biti vraćen do kraja prošle godine, ali to se, dakako, nije dogodilo,a unatoč tome JABA 5. prosinca 2016. ponovo odobrava Todoriću otkup (potencijalno fiktivnih) mjenica, uz eskont, u iznosu od 52 milijuna kuna! Kažu da bi do kraja godine Agrokor mogao u stečaj. Hoće li i JABA s njim jer ostaje bez temeljnog kapitala?

O novom aranžmanu s Agrokorom svjedoči dokument s oznakom „tajno“ koji je procurio iz Banke, a iz kojega je vidljivo da sanacijska uprava prihvaća kao osiguranje zadužnice Konzuma, Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci, odnosno Agrokor-trgovine d.o.o., besumnje nenaplative s obzirom na krah prezadužene kompanije. Dokument, čiji faksimil objavljujemo, pokazuje i da je odluka JABA-e donesena pri punoj svijesti o stanju u koncernu. Pa tako u zaključku stoji:“Unatoč nezadovoljavajućoj ocjeni kreditne sposobnosti društva Konzum i samog koncerna Agrokor, zbog dosadašnjeg urednog podmirivanja dospjelih obveza, te zbog činjenice da se radi o najsnažnijoj regionalnoj gospodarskoj grupaciji u sektoru hrane i maloprodaje, slažemo se s Direkcijom ugovaranja plasmana, sredstava i likvidnosti da se traženi zahtjev za odobrenje okvira za eskontiranje mjenica i u 2017. godini odobri u visini dosadašnjeg iznosa, čime se izloženost neće povećati“.

Tko je mogao odbiti Gazdu ?!

U prijedlogu odluke JABA-e se također kaže: Otkup mjenica se vrši uvažavajući rizik likvidnosti i rizik izloženosti Banke prema Komitentu… Dakle, ma koliko stanje u Agrokoru bilo teško, što je bilo poznato i sanacijskoj upravi JABA-e, nekmoli ministru financija Zdravku Mariću, kompaniji se usluga ne može odbiti. Ipak je riječ o Gazdi…
Kako je moguće da banka koja se već drugu godinu pokušava spasiti intervencijom DAB-e, koja je u trenutku pokretanja sanacijskog postupka bilježila minus od 846 milijuna kuna, u kojoj su brojni dioničari izgubili na desetine milijuna kuna a banka de facto nacionalizirana i spremna za prodaju, odobrava nova kratkoročna zaduženja ( eskontiranje mjenica ) potpuno devastiranoj kompaniji koja je dužna svima i svakomu, bez stvarnih izgleda da svoje obaveze podmiruje?!
U ožujku ove godine policija je privela tri odgovorne osobe banke, dugogodišnjeg bivšeg direktora Ivu Šinka, dopredsjednicu uprave Mariju Trlaja i člana Uprave Mirka Goretu, a istog dana je uhićen i građevinski poduzetnik iz Čakovca Nikola Žnidarić koji je, navodno, banku oštetio za 40 milijuna kuna kredita koji nije vraćao. U banci se već duže vrijeme provodi opsežna istraga zbog sumnje na kriminal i brojne malverzacije, loše plasmane prema nekim ( privilegiranim) šibenskim tvrtkama koje je odobravao privedeni bankarski trojac. Kako se s bankom upravljalo nije ni čudo da je propala, komentirali su mnogi u Šibeniku ova uhićenja. Naročito su revoltirani mali dioničari Banke koji su se okupili u udrugu Sinergija i doslovce zatrpali DORH i USKOK kaznenim prijavama protiv bivših uprava. Ono što ih je najviše „žuljalo“ bila je činjenica da je DAB na prijedlog HNB-a donijela odluku o provođenju sanacije a da nije sazvana Glavna skupština dioničara niti je njih itko išta o tome pitao što, tvrde, predstavlja ugrožavanje jednog od temeljnih ljudskih prava, neotuđivost privatnog vlasništva.

Direktorica DAB-a Marija Hrebac: Sanacija ne ide na teret poreznih obveznika!

Zato smo mi o svemu pitali direktoricu DAB-a Mariju Hrebac koja je istodobno i na čelu Skupštine banke kao predstavnik države ( odnosno vlasnika JABA-e), ali i sanacijsku upravu JABA na čelu s Nensi Marin. Uz ostalo, i zbog čega nisu podnijeli kaznene prijave DORH-u nakon saznanja o nezakonitostima u poslovanju ove novčarske kuće, i koliko će porezne obveznike stajati sanacija banke koju su potpuno devastirale neodgovorne uprave.
– Sanacija banaka, kao ni isplata osiguranih depozita, ne provodi se na teret poreznih obveznika. Troškove sanacije i troškove isplate osiguranih depozita snose banke. Dakle, nijedna kuna državnih sredstava niti sredstava poreznih obveznika nije potrošena na sanaciju Jadranske banke- decidirane su i Hrebac i Marin. A što se tiče prava dioničara, ona su u bankama specifična. Država ( HNB) dozvoljava osnivačima/dioničarima da, pored vlastitog kapitala prikupljaju i uzimaju novac od građana te samostalno upravljaju tim novcem ( ulažu ga,povećavaju bilancu vlastite banke, ostvaruju dobit ili gubitke), dok istovremeno država ( DAB ) garantira građanima za taj novac. Dioničari postavljaju nadzorni odbor i upravu banke koji upravljaju njihovim kapitalom i novcem građana.
Ali, kad banka umjesto dobiti generira gubitke- objašnjava Hrebac- tada se ti gubici pokrivaju na teret tog istog dioničarskog kapitala. Dok god ga ima. Kad gubici premaše dioničarski kapital, po Zakonu bi dioničari morali uplatiti novi kapital kako bi banka mogla normalo poslovati i ispunjavati svoje obaveze. Ako to ne učine, HNB kao regulator i supervizor bankarskog sektora pokreće otvaranje stečajnog postupka, imovina služi isključivo za podmirivanje vjerovnika banke, a dioničarima ne ostaje ništa jer je njihov kapital potrošen.
U sanaciji- dodat će Hrebac- DAB, umjesto da pusti banku u stečaj, osigurava sredstva i pokriva gubitke, te preuzima potpunu kontrolu nad poslovanjem banke, što znači i ulogu skupštine i nadzornog odbora te postavlja sanacijsku upravu. U tom postupku bivši dioničari niti imaju kapitala niti mogu ostvarivati prava vezana uz taj kapital – dodaje, objašnjavajući zbog čega nije sazvana Glavna skupština dioničara ( malih i velikih) prije donošenja odluke o sanaciji banke. – Uprava i NO koje su postavili bivši dioničari, potrošili su ne samo sav njihov kapital nego i preko 400 milijuna kuna više od njihovog kapitala, odnosno imovinu građana za koju garantira DAB.

DAB: Aktivnost JABA-e s Agrokorom je prepolovljena!

– Državna agencija za sanaciju banaka nije istražno tijelo, cilj joj je stabilizirati banku i zaustaviti kumuliranje gubitaka, a to je i obavila. Svaku nepravilnost koja je ukazivala na postojanje elemenata kaznenog djela Banka je prijavila mjerodavnim tijelima. Sve ostalo nije u našoj domeni i bez obzira na nezadovoljstvo malih dioničara, nije naša uloga utvrditi zašto je došlo do problema, nego probleme sanirati. Upravo su mali dioničari-tvrdi Hrebac- svojim odlukama i podrškama bivšim upravama i nadzornim odborima omogućili upitno poslovanje i loše rezultate za koje sada prigovaraju. A neki od malih dioničara, članova udruge Sinergija, još uvijek su značajni dužnici prema Jadranskoj banci od koje su dobivali kredite, pa napadima na DAB i provokacijama pokušavaju otkloniti vlastitu odgovornost za nastalu situaciju.
Hrebac izrijekom demantira da bi Banka, posebno tijekom sanacije, davala bilo kakve kredite Agrokoru. Doduše, banka je, kaže, u dugogodišnjem poslovnom odnosu s Agrokorom i to isključivo vezano uz eskonte mjenica. Kao da mjenice nisu kredit(?!)
Tek radi jasnoće,“ eskontiranje mjenica oblik je kratkoročnog financiranja, pri čemu na zahtjev komitenta, uz odgovarajući diskont, banka otkupljuje primljene mjenice. Eskontom mjenica klijent stječe sredstva prije roka dospijeća mjenica te tako pospješuje novčani tok svog poduzeća i novac imobiliziran u potraživanjima može reinvestirati u poslovanje“. Koliko danas vrijede mjenice Agrokora?!
Ukupna poslovna aktivnost Jadranske banke s Agrokorom smanjila se, uvjerava nas direktorica DAB-a, sa gotovo 90 milijuna kuna, koliko je ranije iznosila, na oko 50 milijuna, i to najviše tijekom sanacije. Jadranska banka nije propala zbog davanja kredita i izloženosti prema Agrokoru, nego zato što je kumulirala preko 400 milijuna gubitaka više od dioničarskog kapitala, i to davno prije bilo kakvih problema vezanih uz Agrokor- tvrdi Hrebac.
Ipak,teško je prihvatiti  ovakvo objašnjenje kad se ima u vidu da je i sanacijska uprava odobrila Agrokoru kredit za izdane mjenice u iznosu od 52 milijuna kuna ponovo i u 2017., uz osiguranje zadužnicama nelikvidnih društava iz svog sustava…

N.Marin: Gubitke Banke pokrivaju isključivo kreditne institucije (čijim novcem? )

I sanacijska upraviteljica Nensi Marin tvrdi da su s Agrokorom poslovni odnos temeljili isključivo na eskontu mjenica, da je koncern uredno podmirivao dospjele obaveze i svaku mjenicu platio točno na dan dospijeća, i da je banka u takvom aranžmanu značajno zarađivala. Možda nekad davno, rekli bismo, kad je Agrokor još bio uistinu moćna kompanija. Ali, danas…?! Izloženost prema Agrokoru prepolovljena je, ističe Marin, u odnosu na razdoblje kad je Upravom banke predsjedavao Ivo Šinko.
Svi gubici JABA-e, sukladno zakonu i Direktivi 2014/59 EU, pripomenut će i Marin, pokriveni su na teret kapitala banke, a kako su gubici bili veći od kapitala banke, sredstva su osigurana iz Fonda osiguranja depozita i Sanacijskog fonda u koji novac uplaćuju isključivo kreditne institucije u RH. Prema tome, ni građani ni država nisu snosili teret pokrića gubitaka banke niti bilo kakvog otpisivanja dugova. S druge strane, veli Marin, mali dioničari su i sami prodnijeli situaciji u Banci od koje su dobivali značajne kredite koje nisu do danas vratili…
Da je Jadranska banka vođena neodgovorno, da je pogodovala pojedinim tzv. velikim dioničarima, moćnijim šibenskim poduzetnicima koji su se njome služili kao bankomatom, to je stara stvar. Uostalom, i recentna uhićenja „ekipe“ iz TLM-a (Tonći Kanido, Marko i Loran Pejčinoski i Andraž Brodnjak) zbog sumnje na gospodarski kriminal, govore da su, navodno oštetili TLM i Jadransku banku za 172 milijuna kuna!
Mnogi smatraju da je JABA smišljeno uništavana kako bi je što jeftinije preuzeo preferirani kupac koji je već duže vrijeme u sprezi s nekim od bivših tzv.velikih dioničara. Kad se banka proda, a navodno među potencijalnim kupcima nema neke gužve, bit će svima jasno koliko je u tim pričama bilo istine…

Grad Šibenik „spašavao“ banku milijunima koji su otišli u vjetar!

Činjenica je da je bivše vodstvo banke pod istragom, činjenica je i da je Grad Šibenik, preko svoga komunalnog poduzeća Vodovod i odvodnja, u situaciji kad je bilo jasno da banka propada, investirao dva puta po pet milijuna kuna u dokapitalizaciju i novac bacio u vjetar, iako je gradonačelnik uvjeravao vijećnike i građane kak Banka neće propasti, nego će na tome Vodovod zaraditi, pa je dakle, time oštetio porezne obveznike, građane Šibenika, od kojih mnogi itekako još imaju problema s vodoopskrbom. Istodobno, županija je sasvim neočekivano, iz banke izvukla svojih 12 milijuna kapitala, odustajući od dokapitalizacije banke, navodno, zbog toga što bi time izgubili pravo na državnu potporu za nerazvijene dijelove županije(?!) Župan Goran Pauk time je pokazao što znači iskustvo i mudrost u politici. Danas, kad je banka predmet kriminalističke istrage, Pauk može mirno oprati ruke od svega i tvrditi kako je samo štitio interese županije…

Slaven Cukrov, udruga malih dioničara Sinergija: Sanacija Banke je otvorena nezakonito

– Za mandata Borisa Teškog u JABA-i, od 21. siječnja 2015. do 9. listopada 2015. kad je donesena odluka o otvaranju postupka sanacije nad Jadranskom bankom, Uprava nije sazvala izvanrednu, a niti Glavnu skupštinu dioničara, što mu je bila obaveza. Dakle, vlasnici nisu bili upoznati s poslovanjem banke niti namjerom HNB-a da se uvede sanacijska uprava- tvrdi Slaven Cukrov iz udruge Sinergija, uvjeren da je uprava DAB-e odluku o sanaciji u šibenskoj banci donijela nezakonito,a Banka je nacionalizirana bez znanja dioničara.- Što je s čl. 48. Ustava kojim se jamči pravo vlasništva, što je s čl. 17. Povelje o pravu na vlasništvo i Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća? U Službenom listu EU 173/192 uz ostalo stoji:Mjere sanacije trebale bi se poduzimati samo kada je to nužno, u javnom interesu, te bi svako uplitanje u prava dioničara i vjerovnika koje proizlazi iz mjera sanacije trebalo biti u skladu s Poveljom EU o temeljnim pravima…
Ivica Todorić je, kaže Cukrov, potpisao da uđe država u Agrokor, jer je većinski vlasnik kompanije. Isto tako je trebala Skupština dioničara JABA-e donijeti odluku da (ne)želi dokapitalizirati Banku. To se, međutim, nije dogodilo jer Boris Teški namjerno nije sazvao Glavnu skupštinu što odluke DAB-e čini ništetnim. Privatna imovina je neotuđiva- inzistira Cukrov.

Tags: , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI