Neovisni novinarski portal
13.11.2019.
VODA
Rastući problem globalne “zlouporabe” neobnovljivih zaliha podzemnih voda

Rastući problem globalne “zlouporabe” neobnovljivih zaliha podzemnih voda

Porast korištenja neobnovljive pitke vode od strane međunarodnih proizvođača hrane stavlja globalne zalihe hrane i vode u opasnost i može uzrokovati porast osnovne cijene hrane, upozorava se u studiji koju je objavio University College London- Institute for Sustainable Resources.

Kako pokazuje njihova analiza, upotreba neobnovljivih izvora podzemnih voda u navodnjavanju poljoprivrednih površina povećana je za četvrtinu od 2000. do 2010. godine, a u Kini je udvostručena. Istraživanje sugerira da bi ovakav trend mogao dovesti do smanjena zaliha vode što u konačnici kao posljedicu može imati i ograničen pristup i povećanje cijena hrane.
Podzemne vode, za razliku od vode na površini (u rijekama i jezerima), globalnu poljoprivredu opskrbljuju s 43% vode za navodnjavanje. Korištenjem podataka o trgovini hranom Ujedinjenih naroda te procjenama o crpljenju neobnovljivih podzemnih izvora vode, u studiji se analiziralo kolika je njihova potrošnja u proizvodnji pojedinih poljoprivrednih kultura: 29% vode se troši za uzgoj riže, 12% za pšenicu, pamuk 11%, kukuruz 4% te soju 3%.
Kako se navodi u studiji, zemlja koja izvozi najviše hrane proizvedene navodnjavanjem podzemnim vodama je Pakistan, sa 29% globalnih neobnovljivih izvora vode “ugrađenih” u trgovinu hranom, slijede SAD sa 27%  te  Indija sa 12%.
Jedna od autorica studije dr Carole Dalin, ističe kako kupovini hrane potrošači sve više pristupaju s aspekta održivosti. No ne odnosi se to samo na pitanje meso ili povrće, organsko ili tretirano.
-Ključno je gdje se i kako hrana proizvodi, a osnovne namirnice poput riže ili kruha mogu imati itekako štetan utjecaj na globalnu opskrbu vodom. Naše istraživanje pokazuje da, ukoliko se i potrošači i proizvođači ne ujedine u prihvaćanju strategija koje bi povećale dugoročnu održivost uporabe vode, većina svjetske populacije riskira povećanje cijena hrane ili ograničenja u opskrbi hranom. Zbog klimatskih promjena u mnogim su regijama u budućnosti moguća češća sušna razdoblja, a u takvoj situaciji želimo zadržati postojeće rezerve podzemnih voda.

Ilustracija/Foto:Pixabay

Kako ističu autori studije, njihove analize pokazuju gdje trgovinski tokovi doprinose neodrživom i potencijalno opasnom načinu korištenja neobnovljivih vodnih resursa.
“Korištenje neobnovljivih izvora vode u jednom dijelu svijeta mogu utjecati na dostupnost hrane u drugom. Ovo istraživanje može nam pomoći prepoznati “ulazne točke” za primjenu održivog upravljanja globalnim izvorima vode”, navode autori studije.
Na globalnoj razini se trguje sa 18 %  uzgojenih poljoprivrednih kultura, dok ostatak od 82 % posto ostaje za “domaće tržište”, međutim količina usjeva navodnjavanih podzemnim vodama u međunarodnoj  je trgovini značajno porasla od 2000. do 2010., upozorava se u studiji:  Indiji i Kini je udvostručena, u Pakistanu je porasla za 70%, a u SAD-u za 57 %.
Kada se podzemni izvori jednom potroše, njihova je obnova dugotrajna, upozorava dr Carole Dalin te dodaje kako već sada treba promijeniti način korištenja podzemnih voda u poljoprivredi odnosno kako su potrebne strategije u kojima će dugoročna održivost proizvodnje hrane imati prednost pred kratkoročnim potrebama.

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI