Neovisni novinarski portal
12.12.2018.

POVIJEST/SADAŠNJOST
Jeste li čuli za spaljivanja knjiga, biblioklazam ili libricid?

Jeste li čuli za spaljivanja knjiga, biblioklazam ili libricid?

Jeste li čuli za spaljivanja knjiga, zatvaranja kazališta, šikaniranja pisaca, proganjanja nepoćudnih umjetnika, zabrane glazbenih djela i tome slično? Zasigurno jeste, jer toga je u  povijesti ljudskog roda bilo isuviše. Jedan od takvih događaja je i nacističko spaljivanje stotina tisuća knjiga (uglavnom klasika književnosti i filozofije…) a koji se nisu sviđali monstruoznom nacističkom režimu. Ta velika lomača gorjela je istodobno i paralelno u oko 200 gradova diljem Njemačke 10. svibnja 1933. godine, a stari i mladi nacisti zaluđeno, bijesno i zlokobno ekstatično su u oganj bacali knjige. Nedugo potom su napali i porobili gotovo čitavu Europu, ubili  milijune  pripadnika naroda koji njima nisu bili prikladni, kao što su palili neprikladne knjige i dopuštali isključivo domoljubna njemačka umjetnička djela.

– Spaljivanje knjiga, odnosno biblioklazam ili libricid je naziv za namjernu aktivnost, često ceremonijalne prirode, koja za svrhu ima uništavanje knjiga. Može podrazumijevati i uništavanje drugih medija za prijenos informacija kao što su gramofonske ploče, filmovi, magnetoskopske vrpce i CD-ovi. Razlozi za takvu aktivnost su obično religijske, političke ili ideološke prirode i njima se obično nastoje trajno ukloniti sadržaji koji se smatraju uvredljivima ili neprihvatljivima, odnosno na spektakularni način izraziti neslaganje s u njima prezentiranim idejama – piše u Wikipediji koju zbog pogrješivosti inače nije uputno citirati, no u ovom slučaju ne griješe.
Kako piše nadalje, spaljivanje knjiga je kroz povijest predstavljalo najekstremniji oblik cenzure i u modernom svijetu se obično vezuje uz autoritarne režime i institucije, pri čemu se kao jedan od najstarijih primjera navodi Kina pod vlašću prvog cara Qi Shi Huanga, koji je u 3. st. pr. Kr. naredio spaljivanje knjiga i pokapanje učenjaka.
– Zahvaljujući spaljivanju knjiga brojna književna djela i neprocjenjivi izvori povijesnih podataka trajno su izgubljena. U 20. st. postala su poznata nacistička spaljivanja knjiga te javna spaljivanja Beatlesovih ploča u SAD 1960-ih nakon što je dio tamošnjih kršćana njihovu izjavu “da su popularniji od Krista” shvatio kao blasfemiju – vele Wikipedisti.
Inače, upravo sad, dakle u travnju 2017. godine, ispred splitskog kazališta se događa degutantan prosvjed grupe osoba koji bi htjeli zabraniti jednu kazališnu predstavu. Ulaz u kazalište od agresivnih prosvjednika koji grubo vrijeđaju posjetitelje kazališta i pozivaju na agresiju osigurava kordon specijalne policije.

Spaljivanje knjiga u Njemačkoj 1933. godine (foto Wikipedia)

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI