Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
IZDVOJENO
Izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom: Osobito je teško kršenje prava djece s teškoćama u razvoju

Izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom:
Osobito je teško kršenje prava djece s teškoćama u razvoju

 

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak podnijela je godišnje izvješće o radu za 2016. godinu u kojem ističe problem nepostojanja sustavnog osiguravanja rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju te teške socijalne prilike u kojima žive osobe s invaliditetom.

U protekloj godini, kako stoji u izvješću, zaprimila je 1 394 podneska građana u  svrhu zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju te je  reagirala na razna događanja nepovoljna za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju: najavljeno smanjivanje proračunskih sredstava na pozicijama za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, teškoće u financiranju usluga koje osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju osiguravaju udruge, teškoće u funkcioniranju sustava vještačenja koje su izazvale pritužbe na dugotrajnost i kvalitetu postupka vještačenja.
Kao i prethodnih godina najveći broj pritužbi pravobraniteljici za osobe s invaliditetom bio je u područjima socijalne zaštite, rada i zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, pristupačnosti dobrima i uslugama te zdravstva i obrazovanja.

Nepostojanje rane intervencije

Osobito je teško kršenje prava djece s teškoćama u razvoju uslijed nepostojanja sustavnog osiguravanja rane intervencije u djetinjstvu. Iz gradova i općina kojima je pravobraniteljica ranijih godina uputila preporuku da učine sve kako bi se stvorile mogućnosti da svako dijete s teškoćama u razvoju ostvari pravo na zdravlje, inkluzivno obrazovanje i rehabilitaciju na području na kojem živi i dalje dolaze pritužbe zbog nedostatne dijagnostike, tretmana za dijete, potrebnih stručnjaka rehabilitatora, logopeda, fizioterapeuta…
Prema podacima centara za socijalnu skrb u sjedištima županija, samo je 40% djece s najtežim invaliditetom obuhvaćeno nekim uslugama u dobi do 7 godina života i to pretežno uslugama koje osiguravaju udruge, a u protekloj godini nije bilo vidljivih pomaka u osiguranju potrebne podrške za osobe s autizmom, navodi pravobraniteljica.
Pritužbe osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju i dalje upućuju na njihovo isključivanje iz redovnog obrazovanja počevši od predškolskog odgoja i obrazovanja i zapošljavanja čime se započinje njihova cjeloživotna segregacija od ostatka društva. Najveći broj pritužbi roditelja učenika s teškoćama u razvoju u području osnovnoškolskog obrazovanja odnosio se na podršku pomoćnika u nastavi.
“To odvraća pozornost s drugih nedostatka sustava osnovnoškolskog obrazovanja koji znatno otežavaju uključivanje djece s teškoćama: nedostatak edukacije nastavnog osoblja, nedostatak stručnih suradnika i stručnjaka drugih profila kao što su radnici za njegu, medicinsko osoblje, suradnici u nastavi i sl. Od 2 119 osnovnoškolskih objekata, samo 7% objekata je u potpunosti prilagođeno, a 26% objekata je djelomično prilagođeno”, ističe se u izvješću.

Ukinuti imovinski i prihodovni cenzus za ostvarivanje osobne invalidnine

Pritužbe osoba s invaliditetom u području socijalne zaštite odnosile su se na mogućnosti ostvarivanja materijalnih prava na temelju invaliditeta i pitanje stambenog zbrinjavanja te podmirivanja troškova stanovanja.
“Brojčano najveći broj obraćanja pravobraniteljici odnosno jedna petina ukazuje na tešku životnu situaciju i ugroženost osnovnih egzistencijalnih potreba osoba s invaliditetom i njihovih obitelji koja proizlazi iz siromaštva jer su često radno nesposobni ili se ne mogu zaposliti, bez prihoda su ili su oni tako niski da su nedovoljni za dostojanstven život. Osobna invalidnina iznosi samo 1 250 kuna, a njezin iznos kao ni iznos ostalih socijalnih naknada, nije se mijenjao u posljednjih devet godina.”
Zato je preporuka pravobraniteljice da se ukine imovinski i prihodovni cenzus za ostvarivanje osobne invalidnine i da se to pravo prizna i osobama s teškim osjetilnim oštećenjima – slijepim, gluhim i gluho-slijepim osobama čije su naknade među najnižima u Europi.

Porast zapošljavanja osoba s invaliditetom

Dok s jedne strane sustav zapošljavanja razvija mjere aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom, sustav socijalne skrbi ne podržava stjecanje niti najmanjeg prihoda od rada i izaziva pasivizaciju osoba s invaliditetom:
“To je uz višegodišnje zanemarivanje sustava profesionalne rehabilitacije bio jedan od razloga zbog kojeg je manje od 5 % osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi zaposleno. Međutim, 2016. je prva godina u kojoj je RH kroz osnovane centre za profesionalnu rehabilitaciju dobila važan segment profesionalne rehabilitacije temeljene na europskim standardima. Pozitivni trendovi zabilježeni su zapošljavanju osoba s invaliditetom gdje je u 2016. godini došlo do porasta za 9,18 % u odnosu na isto razdoblje u 2015. godini, te do porasta za 34,21 % u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Zaposleno je 2 853 što je unatoč postotnom povećanju još uvijek malo s obzirom na više od 250 000 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi od kojih posao aktivno traži samo njih 7 204 koliko ih je evidentirano na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje”, navodi se u izvješću.
Pravobraniteljica je u prošloj godini provela i anketno ispitivanje pristupačnosti područnih ureda javnih tijela na koje su u najvećoj mjeri upućene osobe s invaliditetom. Poražavajući je podatak da je, iz zaprimljenih odgovora, od 132 područna ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 114 područnih ureda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i 110 Centara za socijalnu skrb u potpunosti pristupačno njih samo 17.
“Još više zabrinjava činjenica da većina službi nema izrađene planove prilagođavanja prostora opravdavajući se ne imanjem ovlasti i nedostatkom financijskih sredstava, unatoč zakonskoj obvezi”, ističe pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u svom izvješću za 2016. godinu.

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI