Neovisni novinarski portal
22.9.2020.
EKOLOGIJA / KULTURA
Artičoka (Foto: Tris/H. Pavić)

Muzej grada Šibenika u borbi protiv GMO-a:
Predavanje o starim sortama i razmjena sadnica, sjemenja, lukovica…

Artičoka (Foto: Tris/H. Pavić)

Artičoka (Foto: Tris/H. Pavić)

Muzej grada Šibenika i POU Libar organiziraju predavanje Agrobioraznolikost Dalmacije; Stare sorte i pasmine Dalmacije, koje će u petak, 24. ožujka s početkom u 18 sati u atriju stalnog postava Muzeja grada Šibenika održati  mr. sc. Roman Ozimec. U sklopu predavanja održat će se i razmjena sjemenja, sadnica, lukovica…

Mr. sc. Roman Ozimec diplomirao je agronomiju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a poslijediplomski studij ekologije završio je na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu. Između ostalog, bavi se i sjemenom povrća i cvijeća, stalno istražuje živi svijet domovine, a posebno podzemnu špiljsku faunu, izvorne pasmine i sorte, te krške fenomene.

U pozivu na predavanje Muzeja grada Šibenika kustosica Marija Krnčević Rak pojašnjava vezu Muzeja sa sjemenjem i sadnicama. – Pitate se kakve veze razmjena sjemenja ima sa Muzejom? Višestruke! Arheolozi pri iskapanjima pronalaze sjemenke i proučavaju ih te iz njih dobivaju važne podatke o životu ljudi već iz vremena prapovijesti pa nadalje. Ta mala sjemenka promijenila je cijela ljudska društva pretvorivši ih iz nomada, lovaca i sakupljača u trajno naseljene zemljoradnike. Povjesničari pomoću sjemenja mogu primjerice proučavati migracije stanovništva, jer se sjeme kultiviranih vrsta širilo svijetom zajedno s ljudskim migracijama. Etnolozi kroz sjeme mogu proučavati brojne običaje, počevši već od samog sijanja – kaže u pozivu Krnčević Rak.

Kustosica Marija Krnčević Rak (Foto: Tris/H. Pavić)

Navodi i zanimljiv primjer iz povijesti Zlarina, gdje se se pazilo kojim danima se sije žito i nastojalo se izbjeći da se taj posao radi u utorak i petak, a isto bi se tako, prema vjerovanju, na sjeme nepovoljno odrazilo kad bi se sijalo u razdoblju bez mjesečine.
– Najpovoljnije za sijanje bilo je vrijeme punog mjeseca. Prije nego bi prvu šaku sjemena bacio po tlu, sijač (ili sijačica) bi se prekrižio, te izgovorio: „Bože, blagoslovi da urodi; i dogodine zdravi bili i sijali!“. Dobar urod sjemenu osiguravao se i time što se prestajalo sa sijanjem ako je tko prolazio kraj polja, jer je mogao biti zlonamjeran i baciti uroke. Osobito je bio potreban oprez ako je prolazila ženska osoba jer je možda mogla biti vještica. Kad je završio, težak bi posao završio riječima: „Mi iz mista, Bog na misto – prepričava u pozivu kustosica stare zlarinske običaje, navodeći ih kao primjer koliko se aspekata ljudskog življenja može proučavati kroz sjeme.

Domaće povrće (Foto: Tris/H. Pavić)

Još uvijek se pitate kakve veze ima sjeme s Muzejom? Zašto je važno očuvati domaće pasmine i sorte? U današnjim vremenima genetski modificirane hrane, nešto što je tisućama godina prilagođavano našim potrebama, biva odbačeno u milijuntom djeliću tog vremena. Još pred pedesetak godina kupovanje sjemena ušlo je u modu zajedno sa stavovima da je sve seljačko nazadno, a industrija predstavlja napredak. Na kraju se dogodilo to da trgovine nude vrlo ograničen broj sorti. FAO procjenjuje da gubitci u posljednjih 100 godina iznose 90 % tradicijskih sorti, a s time i 75% ukupnog genetskog materijala. Iz Muzeja grada Šibenika upozoravaju da Kupovinom sjemena od sjemenarskih kompanija, svjesno ili ne, ne samo da sudjelujemo u propasti autohtonih vrsta, nego se i prepuštamo u ruke kompanija kojima je na prvom mjestu profit, a tek onda naše zdravlje i kvaliteta života.
– Zajedno se moramo truditi da sačuvamo sjeme biljaka koje smo naslijedili od svojih predaka i napokon krenemo u borbu s GMO hranom! Zato sjemenkice u ruke i u Muzej, poslušati  predavanje jednog od najistaknutijih hrvatskih stručnjaka za autohtone sorte i pasmine, razmijeniti sjemenke, sklopiti nova poznanstva, čuti iskustva…! – poziva kustosica Muzeja grada Šibenika.

Domaće povrće (Foto: Tris/H. Pavić)

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI