Neovisni novinarski portal
21.10.2017.
KULTURA / POLITIKA / REPORTAŽE
Akademski slikar Milivoj Bijelić u “slavu” zavičaju: Projekt Kulturnog centra u Bribiru svi podupiru, ali novac ne daju…

Akademski slikar Milivoj Bijelić u “slavu” zavičaju:
Projekt Kulturnog centra u Bribiru svi podupiru, ali novac ne daju…

Akademski slikar bribriskih korijena, Milivoj Bijelić koji živi i radi u Dusseldorfu, prije 12 godina je pokrenuo projekt obnove stare škole u Bribiru s namjerom da je stavi u funkciju Kulturnog centra koji bi okupljao umjetnike , domaće, regionalne i međunarodne i tako udahnuo život ovom opustjelom selu iznimne kulture i povijesne važnosti. A mogao bi funkcionirati i kao posjetiteljski centar arheološkog nalazište prvokalsne vrijednosti- Bribirske Glavice. Ali, novaca nema...

Škola u Bribiru građena je od 1897. do 1901. (Foto: Tris/H. Pavić)

Desetak godina tek je treptaj u ovdašnjem poimanju vremena, pogotovo za provedbu nekog projekta, još ako je riječ o poduhvatu u kulturi, k tome  na području posebne državne skrbi. Akademski slikar s dusseldorfskom adresom i bribirskim korijenima, Milivoj Bijelić, već 12 godina pokušava u svom starom zavičaju realizirati projekt pomalo pretencioznog naziva „Et in Bribiria ego“, a u osnovi obnoviti zgradu stare mjesne škole i staviti je u funkciju Kulturnog centra koji bi dodatno poticao povratak i život u ovom napuštenom kraju iznimne povijesti i potencijala. A pridonio bi i reafirmaciji arheološkog lokaliteta prvoklasne vrijednosti- Bribirske Glavice. No, ono što je umjetnik Bijelić osmislio iz svoje njemačke perspektive, u Hrvatskoj godinama zapinje na bezbroj prepreka…

Projekt e.i.b.e. inicirao je Bijelić 2005. u Dusseldorfu i  za tu svrhu osnovao istoimenu umjetničku udrugu e.V. Ideja je bila tu, još je trebalo samo konzultirati vlasnike objekta, Grad Skradin, i u suradnji s njima pokušati iznaći financijska sredstva za obnovu stare škole kao budućeg Kulturnog centra / otvorenog ateljea koji bi probudio život i otvorio razvojne šanse ovog kraja. Sa skradinskom administracijom potpisao je ugovor o najmu objekta, a u Zagrebu je 2007. u Domu Hrvatskih Likovnih Umjetnika priređena Bijelićeva izložba posvećena Projektu, koji je dobio uskoro i svoju idejnu formu i preliminarni troškovnik. Na inicijativu tadašnjeg ministra kulture Bože Biškupića, te Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, dogovorena su sredstva za statičku sanaciju zgrade, a sanirano je i krovište, očišćen objekt i u to je utrošeno oko 180 tisuća kuna. I onda je sve stalo i kao da je projekt upao u fazu hibernacije sve do 2015.

Tripartitini sporazum: Bijelić, Grad Skradin i Srpsko narodno vijeće

– U lipnju 2015. potpisan je  Sporazum o suradnji  između mene kao autora projekta, Grada Skradina i Srpskog Narodnog Vijeća. Predmet Sporazuma je „međusobna suradnja na pokretanju i realizaciji Projekta obnove nekadašnje škole u Bribiru – u svrhu otvaranja višenamjenskog kulturnog centra koji će, nakon obnove zgrade, biti dostupan svim lokalnim stanovnicima, te domaćim i stranim umjetnicima“- napisao nam je u svom e-mailu akademski slikar Milivoj Bijelić, inače , prije 20 godina odlikovan od tadašnjeg predsjednika RH Franje Tuđmana za osobite zasluge u kulturi.

U tom tripartitnom Sporazumu, SNV se obavezao koordinirati procese pribavljanja sredstava i apliciranja projekta na domaće, regionalne i europske fondove. Grad Skradin je preuzeo zadaću ishodovanja zakonom propisanih dozvola za Projekt, a koje je trebala izdati skradinska i administracija Šibensko-kninske županije. Imenovane su i kontakt-osobe, kako nas informira Bijelić, i to arhitekt Mladen Škreblin, Aneta Lalić, voditeljica  Odjela za kulturu SNV-a i Antonio Brajković, samostalni upravni referent u skradinskoj administraciji. Ali, kad je napokon Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova raspisalo natječaj za provedbu projekata temeljnih na obnovi kulturne baštine, potpuno je izostala suradnja subjekata Sporazuma oko apliciranja projekta i njegova nositelja.

– U natječaju koji je povezivao obnovu kulturne baštine i turizam, pokušavao sam, u suradnji s kolegama Andrijom Vranićem i Mladenom Škreblinom, predložiti da građevina bivše škole u Bribiru, obnovljena kao kulturni centar s dodatnim ugostiteljskim sadržajem, postane Centar za posjetitelje Arheološkog lokaliteta Bribirska Glavica. Pokušalo se naći nositelja projekta i u Muzeju Grada Šibenika. Ali, ni sa jedne strane nije došlo do pozitivne reakcije- žali se Bijelić.

Škola kao epicentar života opustjelog sela

Kao argument u prilog reafirmaciji svoga projekta Bijelić spominje i kako se zadnje dvije godine u kolovozu, povodom Dana Bribira, na lokalitetu neobnovljene škole organizira zajedničko druženje malobrojnog mjesnog stanovništva i udruga izbjeglih Bribirana. A to samo potvrđuje, smatra, koliko je važno da se odnosi istinski normaliziraju, i nastavi partnerski djelovati na obnovi stare škole kao novog epicentra kolektivnog duha sela okrenutog budućnosti i razvoju. Ovaj osebujni nostalgični slikar čvrsto vjeruje da su se napokon danas stekli svi uvjeti da Grad Skradin i SNV slijedeći duh i slovo potpisanog Sporazuma pokrenu suradnju i dogovore nastavak realizacije projekta „Et in bribiria ego“. Zato pledira na supotpisnike Sporazuma da mu u dogledno vrijeme odgovore decidirano hoće li se suradnja na njegovom Projektu nastaviti, ili je došlo vrijeme ( nakon 12 godina od pokretanja , op.a. ) da od njega odustane.

Skradinski gradonačelnik Nediljko Dujić, uz sve poštovanje prema inicijatoru Projekta, slikaru Bijeliću,  sasvim eksplicitno kaže: Grad Skradin je prvu fazu projekta, u skladu s preuzetim obavezama, ispoštovao. Preko Ministarstva kulture, uložili smo sredstva u nužnu sanaciju zgrade, a Bijelić je trebao projekt pripremiti za EU fondove. Dobio je objekt na 20-godišnje raspolaganje uz uvjet da ga obnovi i stavi u funkciju. Nažalost, sve što se u školi napravilo, to je onaj dio koji je učinio Grad. A Bijelić je imao projektanta koji objekt nikad nije doveo do građevinske dozvole. On sam ne može platiti ni projektanta ni izvođače radova, a SNV nikad ovaj projekt nije uvrstio u svoje prioritete- tvrdi Dujić, dodajući kako Skradin naprosto, po svojim financijskim kapacitetima ne može učiniti više. Osim toga, napominje, s obzirom da Bijelić nije ispoštovao odredbe Sporazuma, on je po sili zakona prestao važiti. Tako se projekt ne može voditi projekt, tvrdi gradonačelnik Skradina, aludirajući na to da Bijelić tri ljetna mjeseca provede u Bribiru a to je nedovoljno za rješavanje svih administrativnih, pravnih i imovinskih pitanja bez čega projekta neće biti.

N.Dujić: Grad Skradin je svoje napravio!

– Grad Skradin je doista htio pomoći, respektiramo gospodina Bijelića i kao umjetnika i kao čovjeka i smatramo da je riječ o iznimno pozitivnoj inicijativi. Pogriješio je što nije angažirao neku kulturnu instituciju za nositelja projekta, koja bi se pozabavila ishodovanjem dozvola i svim praktičnim pitanjima, jer ne može se takav projekt rješavati po prijateljskim dogovorima- ističe gradonačelnik, otvarajući ipak  vrata mogućem nastavku suradnje: Ako bi se projekt ponovo pokrenuo, tada bi morali potpisati novi ugovor s obvezama i rokovima, i tu priču dovesti do kraja. Kao gradonačelnik ne mogu „ u crveno“ ni zbog koga…“

U SNV-u podupiru projekt, ali nažalost uz puno skepse u pogledu njegove skore realizacije i to iz sasvim „prozaičnih“ – financijskih razloga.

– Gospodin Bijelić je točno interpretirao elemente Sporazuma između tri strane – Grada Skradina, Srpskog narodnog vijeća i njegove udruge. Osnovni problem u namicanju sredstava za projekt „Et in Bribira ego“ jeste vrsta troška, odnosno činjenica da je dovršetak obnove škole procijenjen na otprilike milijun kuna. To sasvim sigurno nije trošak koji je moguće podmiriti preko EU fondova, a isto tako niti Država niti lokalna samouprava nemaju kapaciteta prije svega da uvide značaj ove obnove, a potom da istu i realiziraju.

O tome , kazala nam je Antea Lalić, SNV-ova voditeljica Odjela za kulturu, može više reći sam Bijelić i njegov opunomoćenik  Mladen Škreblin, jer još od administracije ministra Biškupića pokušavaju skrenuti pažnju na važnost vraćanja društvene funkcije javnom prostoru, u ovom slučaju školi. Stanje u kojem se ova škola nalazi je pokazatelj odnosa prema baštini, ali je još indikativnije i gotovo paradigmatska činjenica da Bribirska Glavica od strane nadležnih institucija i lokalne samouprave još uvijek nije prepoznata kao nevjerojatan znanstveno-kulturno-turistički potencijal ovoga kraja- konstatira Lalić. U SNV-u drže da bi upravo podizanje vidljivosti ovog lokaliteta u mnogome pomoglo razvoju cijelog kraja i na koncu ne samo obnovi škole već i raznovrsnosti njezine namjene.

– „Et in Bribiria ego“ je koncipiriran na sjajnoj umjetničkoj imaginaciji i mogao bi donijeti posve novi i neočekivani sadržaj u ovaj doista prekrasni kraj, ali sve dok zagovaračkim aktivnostima različitih zainteresiranih strana ne postignemo mogućnost dovršenja obnove u ratu uništene škole, doista je teško predvidjeti izvedivost cijelog koncepta- poručuju iz SNV-a.

Paralelna inicijativa: Ne treba nam Beograd, idemo u Strasbourg!

A kako „svako naše malo misto ima svoje stvari…“, tako ih bogme ima i Bribir. Ima čak i paralelnog inicijatora projekta obnove škole koji je ovih dana uputio peticiju mještana Bribira na adrese premijera Andreja Plenkovića, predsjednika SNV-a Milorada Pupovca, austrijskog veleposlanstva u Hrvatskoj te Ministarstva kulture sa zahtjevom da se objekt dade na raspolaganje lokalnoj zajednici za kulturne aktivnosti, druženja i okupljanja. Dakako, očekuju da se državnim novcem škola obnovi i stavi u funkciju a onda bi mještani upravljali njome. Glavni inicijator te ideje Borivoj Bijelić, zvani Lun ( „Kralj ponoći“)  otvoreno kaže: Mi ne bi htjeli u ovu priču uključivati Beograd, to nema smisla, ali, ako stvari ne budu išle drugačije, obratit ćemo se Sudu za ljudska prava u Strasbourgu i neka oni to riješe!

– Nijedna škola u srpskim selima nije obnovljena. Bribiru su sve uzeli: Poljoprivrednu zadrugu, zemljišta, zgrade, uzeli su nam i staru kamenu zgradu bivšeg Poduzeća za ceste, osmogodišnju školu u Bribirskim Mostinama gdje je sada Dom  za stare i nemoćne, uzeli su nam objekt u kojem je bila Pošta, ambulanta, mjesni ured. A mi ne tražimo ništa osim ove stare škole, koju je još 1897. izgradio Franjo Josip i poklonio srpskom narodu za zasluge u borbi protiv Turaka, a škola je otvorena 1900.- značajno će „Lun“. Njegov susjed, koji ne želi da mu otkrivamo identitet, pričao nam je kako je i njegov otac 1928. pohađao ovu školu, kao i on sam. Učitelj je bio Ratko Ardalić, a i njegova supruga Jeka radila je kao učiteljica u školi koja je bila tek četverogodišnja, imala jednu učionicu, radila u dvije smjene, a tih ranih 70-ih godina na nastavi je bilo i 30-ak đaka. Ardalići su, sjeća se naš sugovornik, poslije preselili u Šibenik, a  u Bribir došli novi učitelji, bračni par Brkić, koji su nakon rata otišli u Chicago. Bilo je to vrijeme kad je u Bribiru stalno obitavalo 300-400 ljudi, a sada ih nije više od 20-30… Da nam vrate školu, veli “Lun”, imamo par mladih za ženidbu, evo i Radivoj ( Smolić op. a.) je jedan od njih, onda bi se mogli nadati da će biti i djece za školske klupe.

“Na Balkanu žive samo manjine. Većina je otišla”

– Grad Skradin je školu dao u najam Milivoju Bijeliću, koji je zgradu više sorio nego izgradio, među njima je došlo do nekog nesporazuma, i sad, kako čujemo, žele školu dati na upravljanje Muzeju Grada Šibenika. A šta ćemo mi?- revoltirano će Borivoj, pjesnik s 13 objavljenih zbirki, dva romana i trećim u tisku, slikar, kipar, riječju umjetnik- amater i u neku ruku ishodišna točka oko koje se okuplja ono malo bribirskog stanovništva.

Svake godine na Dan Bribira, 6. kolovoza, u dvorištu škole postavlja se izložba na otvorenom. Radovi bribirskih slikara, kipara, održavaju promocije knjiga, čita se poezija, ulomci knjiga, njeguje fini, nepatvoreni osjećaj nostalgije za zavičajem. Koji je godinama nakon rata još uvijek u stanju žalosne zapuštenosti. Jer, kako je to na lanjskom druženju na Dan Bribira kazala jedna pjesnikinja:“ Na Balkanu žive samo manjine. Većina je otišla“.

A ako je tako, ni manjinama se dobro ne piše…

Evo i videozapisa s prošlogodišnjeg Dana Bribira:

 

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI