Neovisni novinarski portal
18.11.2019.
EKOLOGIJA / VODA
Zagadili smo i najdublje dijelove oceana: Toksični industrijski otpad na dnu Marijanske brazde

Zagadili smo i najdublje dijelove oceana:
Toksični industrijski otpad na dnu Marijanske brazde

 

Ilustracija/Izvor:Greenpeace

Visoka razina industrijskog onečišćenja pronađena je u najdubljim predjelima Tihog oceana. Toksične kemikalije koje su zabranjene 70-tih godina prošlog stoljeća još uvijek opstaju u okolišu, a pronađene su u najdubljim morskim brazdama, pokazalo je istraživanje znanstvenika s dvaju britanskih sveučilišta. Iz neistraženih morskih dubina nam ne prijete čudnovate nemani već otrovi koje smo sami “posijali”, a koji će neminovno ponovno isplivati na površinu.

Studija koju su zajednički proveli  Sveučilište u Aberdeenu i Sveučilište Newcastle pokazuje kako su zagađivači koje je proizveo čovjek doprjeli i do najdubljih dijelova planeta. Ono što je posebno zabrinjavajuće je činjenica kako su u morskim organizmima (amphipodima-malim račićima koji žive na dubini od 6 000 do 11 000 metara) pronađene toksične kemikalije koje su zabranjene još 70-tih godina.
Nasljeđe i doseg antropogenih utjecaja najjasnije se pokazuju na primjeru najudaljenijih i najnepristupačnijih staništa na Zemlji, stoji u studiji , a to se i dokazalo pronalaskom visokih razina postojanih organskih onečišćavajućih tvari u endemskim amphipodima iz dvije najdublje morske brazde.
Kontaminacija uzorkovanih morskih organizama bila je znatno viša od one koja je dokumentirana u obližnjim visoko industrijaliziranim regijama.
U masnom tkivu uzorkovanih amphipoda (račića) iz Marijanske i Kermadec brazde (koje su duboke više od 10 kilometara i međusobno udaljene 7 ooo kilometara) utvrđene su visoke razine postojanih organskih onečišćujućih tvari (POP/engl. Persistent organic pollutants). Odnosno pronađeni su toksični organski spojevi: poliklorirani bifenili (PCB) i polibromirani difenil-eteri (PBDE).

Kontaminirani amphipodi-račići (Hirondellea gigas) iz Marijanske brazde. Ova vrsta nastanjuje dubine od preko 6 000 metara/Foto: Dr Alan Jamieson

Sve se vraća sve se plaća

POP su u okoliš dospjeli putem industrijskih nesreća, otpadnih voda, otjecanjem iz odlagališta ili nepotpunim spaljivanjem otpada. A dvije ključne organske onečišćavajuće tvari su PCB i PBDE. Podatci iz istraživanja navode kako je od 1930. do 1970. (kada počinje njegova zabrana) ukupna proizvodnja PCB-a iznosila preko 1,3 milijuna tona.
Prema procjenama oko 65 posto postojanih organskih onečišćujućih tvari  još se uvijek nalazi na odlagalištima otpada i u električnoj opremi, a 35 posto je prisutno u priobalnim sedimentima i otvorenim oceanima. Kada završe u okolišu te toksične tvari, opstaju desetljećima zbog svoje visoke “otpornosti” biorazgradnji. Osim toga mogu se proširiti na velike udaljenosti, uključujući i naizgled izolirana područja.
– Mi još uvijek mislimo kako je duboki ocean siguran od ljudskog utjecaja, ali naše istraživanje pokazuje da, nažalost, to ne može biti dalje od istine. Razina zagađenja koju smo pronašli kod uzorkovanih amphipoda bila je slična onoj u japanskom Suruga zaljevu koji je jedno od industrijom najzagađenijih područja u sjeverozapadnom Pacifiku, izjavio je voditelj istraživanja dr Alan Jamieson sa Sveučilišta u Newcastleu.
Profesor Stuart Piertney sa Sveučilišta u Aberdeenu, koji je sudjelovao u istraživanju, ističe kako pronalazak velikih razina onečišćenja u nekoliko vrsta račića, na različitim dubinama i u dvije udaljene morske brazde, zorno prikazuje koliko se zagađenje proširilo i akumuliralo.
Znanstvenici koji su proveli istraživanje (Alan J. Jamieson, Tamas Malkocs, Stuart B. Piertney, Toyonobu Fujii i Zulin Zhang) navode kako su toksične kemikalije u najdublje dijelove oceana dospjele putem kontaminiranih plastičnih krhotina i uginulih riba koje padaju na dno. Potom su postali hrana za amphipode (račiće) ili druge male organizme, a koji onda postaju hrana većima…
– Činjenica da smo pronašli tako visoke razine tih tvari u najudaljenijim i najnepristupačnijim staništima pokazuje koliki razarajući utjecaj čovječanstvo ima na planet, kaže dr Alan Jamieson koji ističe kako to nije naslijeđe koje želimo ostaviti  za sobom.
– Ovo istraživanje pokazuje kako su oceanske dubine itekako povezane s površinskim vodama i kako će se ono što bacimo na dno oceana jednog dana vratiti na površinu, upozorava Jamieson. Nakon završetka istraživanja i njegove objave u časopisu Nature, istraživački tim najavljuje kako je njihov sljedeći korak sagledati posljedice takvog onečišćenja odnosno kako ono utječe na širi ekosustav.

 

PCB i PBDE su sintetski kemijski spojevi koji se biološki teško razgrađuju i veoma su topljivi u mastima. Od kada su prvi put sintetizirani, 1929. godine, poliklorirani bifenili (PCB) su se koristili u: proizvodnji transformatora i kondenzatora, industriji papira, gume i smola, za impregniranje, izradi boja i lakova, te pesticida. PBDE je kemijski aditiv koji se široko koristio u sredstvima za sprječavanje plamena od 60-tih i 70-ih godina, a korišten je u proizvodnji namještaja, elektronike, automobila, tekstila i plastike.
Tijekom 70-tih godina prošlog stoljeća počinje zabrana prozvodnje PCB-a u zemljama zapadne Europe i SAD-u, no njegova primjena potpuno je prestala tek krajem 80-tih godina. I proizvodnja PBDE-a je također zabranjena nešto kasnije, međutim postoji oko 200 tipova PBDE-a od kojih nisu svi zabranjeni već je njihova upotreba ograničena i regulirana propisima.
Glavni razlog za zabranu bila je upravo njihova otpornost biološkoj razgradnji, što ih čini vrlo postojanim u okolišu, a imaju i bioakumulacijska svojstva te veliku mogućnost prijenosa u okolišu (otkriven je u ljudima u svim regijama). Postoje dokazi o toksičnim učincima na biljni i životinjski svijet. Tijekom godina objavljena su brojna istraživanjima u kojima je dokazano taloženje PBDE-a u masnom tkivu životinja (pronađen je u mesu, ribi, maslacu, siru). Putem hrane ili iz okoliša PDBE-u su izloženi i ljudi, u provedenim istraživanjima otkriveno je kao se taloži u krvi i masnom tkivu pa čak i u majčinom mlijeku.

 

 

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI