Neovisni novinarski portal
21.9.2018.
IZDVOJENO
Sociološko istraživanje o kulturnim potrebama mladih: Šibenski srednjoškolci najzainteresiraniji za kino i glazbene festivale strane glazbe

Sociološko istraživanje o kulturnim potrebama mladih:
Šibenski srednjoškolci najzainteresiraniji za kino i glazbene festivale strane glazbe

 

U odnosu na svoje vršnjake u susjednim gradovima šibenski srednjoškolci su: tolerantniji prema manjinskim skupinama u društvu, liberalniji, manje religiozni ali i najnezadovoljniji kulturnom ponudom svog grada. To je tek mali dio rezultata opsežnog sociološkog istraživanja o kulturnim potrebama i preferencijama mladih koje su proveli: dr. sc. Krešimir Krolo, dr. sc. Sven Marcelić i dr. sc. Željka Tonković sa Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a koje je jučer predstavljeno u šibenskoj Gradskoj knjižnici.

Direktan povod za istraživanje, kako su kazali autori, bilo je nepostojanje institucionalnog odnosa prema kulturi i kulturnim potrebama mladih u Zadru, no istraživanje se potom proširilo na još 5 gradova: Pulu, Rijeku, Split, Šibenik i Dubrovnik. Kroz anketu među 2 650 učenika 3. i 4. razreda srednjih škola pokušalo se saznati koje su kulturne potrebe i preferencije mladih, kazao je Sven Marcelić.
– Htjeli smo saznati koje su kulturne potrebe tih gradova, postoji li njihova povezanost sa kulturnim kapitalom i vrijednosnim orijentacijama te dobiti rezultate koji će gradovima omogućiti da lakše konstituiraju svoje politike prema mladima.

Na slici Sven Marcelić, Željka Tonković i Krešimir Krolo/Foto:Tris

Šibenski srednjoškolci najviše posjećuju kino i knjižnicu

U Šibeniku je 291 srednjoškolac odgovarao na pitanja o učestalosti posjećivanja kulturnih sadržaja od kazališta do koncerata ali i o glazbenim ukusima, praćenju televizijskih sadržaja i sl.
– Jedan od glavnih nalaza ove ankete je to da srednjoškolci kulturne sadržaje posjećuju vrlo rijetko ili čak nikad što znači kako vrlo malo sudjeluju u kulturnoj potrošnji i da imaju vrlo malu kulturnu participaciju, istaknula je Željka Tonković dodajući kako istraživanje nije propitivalo koji su razlozi tome.
 – Postavlja se onda pitanje što je to što srednjoškolci preferiraju, kakve sadržaje i na koji način participiraju u kulturi.Prije svega učenici, kao što se moglo i očekivati, najčešće odlaze na kino predstave, knjižnica je na drugom mjestu po posjećenosti, a zatim slijede koncerti domaće alternativne glazbe odnosno koncerti grupa kao što su TBF, Dječaci, S.A.R.S., Dubioza Kolektiv i sl., kaže Tonković.

Konkretno anketa je pokazala kako najviše srednjoškolaca, njih 82% posjećuje kino. Na drugom mjestu sa 77,9% je gradska knjižnica i po tome su šibenski srednjoškolci bolji od svojih vršnjaka u Splitu, Zadru, Rijeci i Dubrovniku. U jednakoj mjeri posjećuju i koncerte alternativne glazbe i sportske događaje (63,1%), potom slijede kazališne predstave sa 61,4% te koncerti domaće zabavne glazbe (60,7%).
No u odnosu na ostale, šibenski srednjoškolci u najmanjoj mjeri posjećuju muzeje i galerije, samo njih 39,7 %.
Kad je riječ o učestalosti posjećivanja kulturnih sadržaja u jednoj godini većina šibenskih srednjoškolaca 88,3% nije išla na koncert klasične glazbe, a njih 60% nije posjetilo muzej ili galeriju. Rijetko posjećuju i kazalište, a jedino je gradska knjižnica mjesto koje posjećuju više od tri puta godišnje.
Zanimljiva je usporedba posjećenosti kulturnih sadržaja prema tipu škole koja je pokazala kako su gimnazijalci puno aktivniji u odnosu na učenike drugih škola:

 

Mladi ne slušaju ni turbo folk ni punk

Velik dio istraživanja bio je posvećen glazbenim preferencijama mladih jer je glazba nešto s čime se najviše identificiraju pa su zanimljivi i rezultati o prevladavajućim glazbenim ukusima šibenskih srednjoškolaca, a koji su pokazali kako na njihovim “play listama” ne prevladavaju ni turbo folk, ni domaći zabavnjaci poput Severine i Jelene Rozge ali ni punk ili heavy metal.

 

Zanimljivo je kako se na začelju ove liste najpopularnijih glazbenih žanrova, nakon pretposljednje klasične glazbe, nalaze upravo heavy metal i punk. No u odnosu na srednjoškolce iz ostalih 5 gradova, šibenski u najmanjoj mjeri posjećuju koncerte turbo folk glazbe. To čini njih tek 6,6% , a rekorder je Split sa 14,5%.
Razumljivo je onda da su šibenski srednjoškolci na listi sadržaja koje u manjoj mjeri žele u svom gradu istaknuli upravo takve koncerte. No ne želi ni koncerte heavy metala, punka, domaće zabavne glazbe i jazza.
Ono što bi željeli u većoj mjeri su: kino, sportska događanja i festivali strane glazbe:

Šibenčani najnezadovoljniji kulturnom ponudom

– Učenici srednjih škola u Šibeniku kvalitetu kulturne ponude i sadržaja ocjenjuju najniže u odnosu na vršnjake iz drugih gradova. Kulturnom ponudom su znatno nezadovoljniji oni koji traže raznovrsniji sadržaj. Još veće nezadovoljstvo je izraženo kod zabavnih sadržaja kojima je nezadovoljno 41% srednjoškolaca, kazao je Krešimir Krolo.
Iako podatci za Šibenik ne odskaču od onih iz drugih gradova, anketa je pokazala kako, za razliku od drugih gradova, Šibenik ima puno veći migracijski potencijal među onima koji su najnezadovoljni kulturnom ponudom, a koji su istovremeno i oni koji žele konzumirati kulturu ali i participirati u kulturnim sadržajima.
– Oni koji smatraju kako im sredina u kojoj žive ne nudi dovoljno, spremni su trajno napustiti grad. A rezultati ankete u Šibeniku pokazuju kako su oni koji su nezadovoljni kulturnim sadržajima u većoj mjeri spremni trajno otići. I ovo su vrlo važni podatci vezani za razvoj strategija i politika koje bi trebale preokrenuti takve negativne trendove, smatra Krolo.
No nije nezadovoljstvo kulturnom ponudom i sadržajima ključan razlog želje mladih za odlaskom iz Šibenika.U najvećoj mjeri su to, kako su istaknuli sami srednjoškolci, nemogućnost zaposlenja kao i nemogućnost nastavka školovanja.

 

Šibenski srednjoškolci najliberalniji, najtolerantniji i najmanje religiozni u Dalmaciji?

Kako je pokazalo istraživanje, Šibenik je što se tiče religioznosti srednjoškolaca, ispod prosjeka uzorka ostalih dalmatinskih gradova, kazao je Sven Marcelić. Dok je u Splitu uvjerenih vjernika među srednjoškolcima bilo 46% , Zadru 40%, Dubrovniku 37% , u Šibeniku je ta brojka najmanja-29 %.
– Šibenik odudara od ostatka Dalmacije po tome što je najmanje religiozan. Čak manje i od Rijeke koja slovi kao najliberalniji grad, istaknuo je Marcelić.
Šibenik se pokazao i kao grad s najviše tolerancije prema manjinama ali i kao grad u kojem srednjoškolci, u najvećoj mjeri u Dalmaciji, homoseksualnost smatraju prihvatljivom.
– Šibenik jedini ima situaciju da su njegovi srednjoškolci-vjernici zapravo najtolerantniji vjernici u odnosu na sve ostale gradove, kazao je Marcelić te dodao kako medijska slika koja se stvorila o Šibeniku kao najtolerantnijem gradu u Dalmaciji ima svoje uporište u podacima istraživanja.

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI