Neovisni novinarski portal
14.11.2019.
FAIRPRESS / PRIJENOS
Foto: Fairpress.eu

Sanja Mikleušević Pavić:
Razdoblje Tomislava Karamarka je apsolutno vrijeme pritiska na slobodu medija kakvog ja ne pamtim u svojoj karijeri (Fairpress)

Foto: Fairpress.eu

S portala Fairpress.eu prenosimo intervju sa Sanjom Mikleušević Pavić, HTV-ovom novinarkom, reporterkom i urednicom.

Foto: Fairpress.eu

Piše: Ana Gavranić

HTV-ova novinarka, reporterka i urednica Sanja Mikleušević Pavić, osvrnula se u UNCUT intervjuu za Fairpress, između ostaloga, na vremenski period od 1995. do 2000. godine, kada počinju izravnije političke borbe. Mikleušević Pavić je tada tek počela raditi kao novinarka, a tijekom svoje karijere, kako nam je kazala, imala je sreće da je odrastala u okruženju slobodnih ljudi, slobodnomislećih novinara te da je jednostavno onda izrasla u takvoga novinara, koji ne pristaje na cenzuru.

„Ali da je cenzure bilo, to smo svjedočili“, kazala nam je Mikleušević Pavić.

O radu na TV Mreža
Prisjećajući se posla na TV mreži, televizijskoj kući koju je onda bio osnovao medijski tajkun, Ninoslav Pavić, kazala je da je došla na poziv Denisa Latina jer je u Rijeci radila priče za Latinicu i onda je on prepoznao da možda može dati neku vrijednost i tom projektu koji se tek osnivao.
„Redakcija je bila Tena Perišin, Oliver Dražić, Lejla Knežević, Igor Mirković, jedna grupa ljudi koja je u to vrijeme davala jedan potpuno drugačiji puls novinarstvu. Radila sam i druge projekte u kojima sam radila sa sjajnim režiserima, Ivan Miladinov, sa šest kamera, jedan sasvim drugačiji način rada nego do tada na HRT-u. Radili smo sve ono što tada nije pokrivao HRT, sjećam se velikog prosvjeda sindikata na trgu. Moram spomenuti pokojnog snimatelja Mihaila Ostravidova, legendarnog snimatelja HRT-a, koji je onda kao umirovljenik radio i na TV Mreži i s njim sam znala snimati po tri teme dnevno, išli smo s presice na presicu, i to je jedno od najljepših razdoblja mog televizijskog rada. Ja tada nisam osjećala pritiske, imali smo urednike, uređivali su vijesti, potpisivali se kao takvi, Igor Mirković, Silvana Menđušić, Oliver Dražić, Tena Perišin, ako je i bilo pritisaka mi ih u redakciji nikada nismo osjećali. Izvještavali smo potpuno slobodno, tražilo se da mislimo svojom glavom, da razlikujemo bitno od nebitnog, da postavljamo pitanja, što smo i radili kao novinari Mreže. Sjećam se da smo izazivali šok svojim pitanjima kad smo došli jer to nije onda bio običaj propitkivati ono što vam se reklo na press konferenciji. TV Mreža se pokazala kao televizija čiji je cilj bio možda sasvim drugi, tj. osvajanje televizijskog prostora na drugi način, ali očito onda za takav cilj nije bila odabrana prava grupa ljudi. Mi smo bili neovisni i slobodni, tako smo se i ponašali, kasnije se saznalo da su u suvlasništvu Mreže uz Pavića bili Miroslav Kutle i Ivić Pašalić i eto sama od sebe je ona počela djelovati, nestala s medijske scene, ali mislim da je u dijelu u kojem je radila, bila itekako opravdala uloženo“.
Mikleušević Pavić se 2000. godine vratila na HRT kao novinarka i scenaristica emisije Latinica, kada je odlučeno da je to dobar proizvod koji se može vratiti i emitirati na javnom servisu. Kazala nam je kako je scenarij za Latinicu počinjao od odabira teme, a onda su na kolegijima dogovarali tko bi bili najbolji gosti za određenu temu, zatim su te goste zvali i razgovarali s njima, napisali nekakav skript njihovih razmišljanja i pitanja na koje bi mogli odgovoriti u emisiji. Također, istaknula je da Latinica nisu bili samo scenariji, bile su to i sjajne reportaže koje je također radila s kolegama, izdvojivši Ljubicu Letinić, Elizabetu Penić, Borisa Rašetu, kazavši da su bili sjajna četvorka i radili tada sjajne priloge.
O funkciji v.d. glavne urednice informativnog programa i o tome je li na istoj funkciji imala problema s kolegama, kazala je da je to bio jedan korak u karijeri, kojeg promišljate hoćete li ga prihvatiti ili ne, s obzirom da izlazite iz dijela direktne realizacije posla te dolazite u jednu novu sferu. „Kada bi ponovo imala tu prigodu, ili kad me pitaju bi li to ponovila, bi – zato što iz te pozicije naučite puno o upravljačkom dijelu, koje ne bi imali prigodu dok radite samo kao novinar. U tom mom vrlo kratkom mandatu, od 5 mjeseci, mislim da smo napravili dobar posao, evo kolegica Anka Bilić Keserović snimila je sjajan dokumetarac o Sanaderu, kojeg smo emitirali, u nekom dijelu smo pokrenuli neke procese unutar programa, ali 5 mjeseci je malo za napraviti neke dubinske zahvate, kakve je program trebao. Nisam imala problema s kolegama“.
Za vrijeme Račana radila je emisiju „Odjeci dana“ i tada je Račan bio gost kao premijer i sjeća se da nije tražio pitanja, ali misli da se Račanu tad u to vrijeme zamjeralo to što je brojne kolege stavio pod navodnike, te da to uopće nije sporno jer istovremeno to što je premijer ne znači da je i ravnatelj HRT-a te da je tu bio „jedan zdrav odnos prema javnom servisu“.
O represiji prema novinarima za vrijeme Sanadera
Za vrijeme Ive Sanadera, kazala je da je on suptilnom, ali čvrstom rukom upravljao medijima, kontrolirao ne samo HRT, nego i medije. Novinarka misli da je bio u direktnoj vezi s tadašnjim urednicima u programu i da su znali čuti da on nije zadovoljan načinom na koji se prezentira neke teme. Prisjetila se slučaja jedne kolegice koja je otišla na Al Jazeeru, od koje se tražilo da izbaci iz ankete tonove građana nezadovoljnih nekom politikom Ive Sanadera, a pritom su cenzori, zanemarili činjenicu da ono što je bilo rečeno u offu bilo puno traumatičnije po Sanadera od tih tonova koji su u njegovo ime maknuti, tako da je svjedočila situacijama kada su neki ljudi unutar programa „htjeli biti veći pape od pape“.
„Upravo u njegovo vrijeme, iako ja mislim da sigurno Ivo Sanader nije tražio od nekoga da se maknu s ekrana ne znam, Sanja Mikleušević Pavić, Maja Sever ili Lejla Knežević, nego su to odradili neki ljudi u njegovo ime unutar kuće, dakle da ja sam bila baš u to vrijeme maknuta s ekrana, tada sam vodila Otvoreno. Tada se na HRT vratila Hloverka Novak Srzić i njena akvizicija Dijana Čuljak, koja je u to vrijeme da tako kažem vladala informativnim programom, premješteni smo u Hrvatsku uživo, pa sam potom ja osobno maknuta i iz Hrvatske uživo, ali tako eto to je sve dio posla. Vi u ovom poslu uvijek možete biti novinar i raditi svoj bazični posao“.
O Oreškoviću i vladavini Tomislava Karamarka kao velikom potresu
„Taj se potres reflektirao na HRT uobičajeno, kako već biva pri svakoj smjeni vlasti, a to je da određen broj ljudi, neprofesionalaca se opet nije znao postaviti u toj situaciji jer je bilo više izvora, imali ste HDZ, Most, onda ste imali Tihomira Oreškovića, trebalo je odabrati koga ćete „servisirati“. Što se tiče Tomislava Karamarka, osobno, najveći pritisak ili jedan od većih pritisaka, zanemarimo li početak devesedetih kad sam bila samo novinar, govorim o tom jednom uredničkom dijelu, kada sam još jedno vrijeme radila, vodila i uređivala središnji Dnevnik, pritisci koji su dolazili od HDZ-a su bili apsolutno nedopustivi. Javnost je svjedočila da smo svakog dana imali najave Tomislava Karamarka, čelnika HDZ-a koji sustavno prijeti kako će kad oni dođu na vlast, pa su onda vlast osvojili, kako će makuti sve s HRT-a koji im smetaju, koji sustavno ponavljaju, ja ne znam nije bilo presice ili skupa na kojem nije pozivao na smjene i bavio se HRT-om. Sjećamo se i Dujomira Marasovića koji je najavljivao da će raditi metla, tako je i bilo, sjećamo se i Milijana Brkića, sjećamo se da su oni čak prebrojavali, HDZ je imao cijeli tim ljudi koji je prebrojavao koji ministar i u kojoj minutaži nastupa na HRT-u. Evo ja sad ovom prilikom pozivam i HDZ da objavi sadašnju minutažu svih onih koji nastupaju iz redova vladajućih na HRT-u, s time da smatram da je potpuno normalno, koga ćete zvati, ako ne ministra da odgovori na neko tekuće pitanje, koga ćete prozvati ako ne nekog aktualnog ministra, da odgovori na neko pitanje, samo je pitanje načina na koji razgovarate i pitanja koja postavljate u tim razgovorima. Dakle, razdoblje Tomislava Karamarka koji je izjavljivao da on ne gleda Dnevnik nego za to vrijeme čita i moli, evo nadam se da mu se isplatilo, je apsolutno vrijeme pritiska na slobodu medija kakvog ja ne pamtim u svojoj karijeri“. Kazala nam je da u to vrijeme dolazi garnitura ljudi direktno postavljena opet od strane Tomislava Karamarka, na čelu s v.d. ravnateljem Sinišom Kovačićem, koji je proveo program onoga što je Tomislav Karamarko najavljivao u medijima.
Lijeva ili desna novinarka?
„Mislim da moj svjetonazor uopće nije bitan. To što radite neki posao, pa Vas onda stavljaju nužno lijevo ili desno, mislim, po toj logici, takvog svrstavanja novinara na primarno lijeve ili desne, onda ne znam šta je s mojim velikim dijelom karijere kad sam se bavila isključivo socijalnim pitanjima, da sam onda možda bila Majka Tereza, u nekoj varijanti, ovo je bila jedna lagana usporedba. Ja sebe smatram objektivnim profesionalcem, dakle mi smo ovdje da radimo profesionalno svoj posao, preispitujemo jednako uvjetno lijeve i uvjetno desne. Te rasprave su ciljano i namjerno postavljene uvjetno na lijeve i desne da bi se prikrile, kao i u javnom disukursu, da bi se prikrilo ono što se radi na nekim drugim razinama. Ja sam uistinu uvjerenja da je Tomislav Karamarko za vrijeme svog mandata zajedno s ljudima, kojima se okružio namjerno stavljao teme, i to je bilo u jednoj fazi neizdrživo, a onda s druge strane neodgovorno prema javnosti, prema ljudima koji koje ponovno vraćate u 1941. i 1945. godinu da bi se bavili na kraju čime?! – Pitanjima INE MOLA i osobnog bogaćenja. Mi se onda bavimo ustašama i partizanima, a fokus nije na onim pitanjima na kojima bi trebao biti“.
O crnim listama na HRT-u
„Jedno vrijeme postojale su liste ljudi koje nije bilo uputno zvati na televiziju, postoje li danas ne znam. Kao javni servis mi jednostavno moramo postaviti drugačije standarde, a to je javni uljuđeni činjenični govor u eteru i to bi po meni trebao biti kriterij, neovisno o stavovima koje zastupaju, HRT mora odražavati pluralizam društva i stavova svih zainteresiranih”.
O HNiP-u i Katji Kušec
„Koliko je meni poznato, inicijativa za osnivanje HNiP-a bila je mnogo prije redovne skupštine HND-a na HRT-u. Ukoliko kolegica Kušec koja je niz godina bila jedna od članica HND-a, ali i Sindikata novinara Hrvatske, smatra da je to bila neka ljevičarska udruga, mislim, ja se sjećam momenata i pisanja da je Mirjana Hrga tvrdila da je ona otišla s HRT-a zato što ju je na svoj način, kako tvrdi Mirjana Hrga, mobingirala upravo Katja Kušec, koja je nosila tada bedževe HSLS-a i SDP-a po hodnicima HRT-a. Tako da ova teza o ljevičarenju, ne znam kako baš od nje ide. Mislim da su to paušalne ocjene, koje idu također u ovom smislu koje sam ranije govorila. HNiP prema i onome što vidimo u njihovim priopćenjima, u načinu rada je ekipa u kojoj uopće ne znamo ni koji je to broj članova, koliko ljudi uopće sudjeluje i radi tamo, a priopćenja su im često nepotpisana. Dakle, mi znamo da je Kušec predsjednica HNiP-a nakon v.d. ravnatelja Siniše Kovačića, koji je zanimljivo paraleno s predsjedanjem i osnivanjem HNiP-a postao i v.d. ravnatelja HRT-a, mislim to je zanimljiv tajming ako ništa drugo, za jedan dobar istraživački prilog”.
Upozorenje pred otkaz kao mjera za discipliniranje neposlušnih
„Ja to tumačim zlouporabom ovlasti Siniše Kovačića, naime, ja sam zajedno s predsjednikom središnjice HND-a napisala priopćenje u kojem upozoravamo zašto se njemu ne može produžiti mandat na još 6 mjeseci i upozoravamo na sve negativne posljedice toga. Nakon toga me ravnatelj programa, Dražen Miočić prijavio Etičkom povjerenstvu, prema kojem sam oslobođena. Međutim, s priopćenjem HND-a izlazi i niz priopćenja HNiP-a, neka su i nepotpisana, s vrlo teškim formulacijama prema kolegama unutar kuće, a za takva pripćenja ne da se ne potežu sankcije, nego se uopće ne preispituje jesu li oni uopće u skladu s Etičkim kodeksom HRT-a. Ja kažem da nisu. Međutim, Kovačić se odlučio kazniti mene, upozorenjem pred otkaz, zbog nečega što je činjenica“.
Mikleušević Pavić se rijetko slaže Hloverkom Novak Srzić, ali se složila s njenom konstatacijom da je v.d. ravnatelj Siniša Kovačić mogao biti sve, samo ne v.d. ravnatelj. Dodala je da je to načelno problem svih politika koje tako razmišljaju o HRT-u, o plijenu koje će potom dodijeliti nekom svom, u tom trenutku podobnom. Za fenomen koji je Boris Rašeta nazvao „pernarizmom“, Mikleušević Pavić je zaključila da su za njega zaslužni ne samo Pernar nego i mediji. Osvrnuvši se na napad na novinarku Jagodu Bastalić istaknula je da je zabrinjavajuća činjenica što je taj stanoviti natpotručnik Jošić rekao te što su doznali, da je njemu netko iz HRT-a potvrdio neistinite informacije o Bastalić, što je prema njezinim riječima, još gore od svega. Također nam je kazala da misli kako Hrvatska nije zemlja u kojoj građani doživljavaju demokraciju kao jednu od svetinja koju treba braniti, ali da je tu odgovornost politike i medija zajednička.
Cijeli intervju sa Sanjom Mikleušević Pavić pogledajte ovdje.
Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI