Neovisni novinarski portal
11.12.2019.
INTERVJUI / POLITIKA
Razgovor s povodom/Siniša Ljubojević, predsjednik SKD Prosvjeta: Oni koji su status stekli na račun nacionalnosti, nemaju pravo od toga bježati(!?)

Razgovor s povodom/Siniša Ljubojević, predsjednik SKD Prosvjeta:
Oni koji su status stekli na račun nacionalnosti, nemaju pravo od toga bježati(!?)

Otkako je u svibnju prošle godine izabran na čelnu poziciju Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Siniša Ljubojević, zamjenik karlovačkog župana , suočen je s brojnim problemima, pa i osporavanjem dijela članstva. Optuživan je za protustatutarno sazivanje Skupštine Društva, za ignoriranje tijela Prosvjete i autoritarno upravljanje njome. S predsjednikom Srpskog Narodnog vijeća Miloradom Pupovcem, u latentnom je sukobu, a u djelotvornijem preuzimanju vodeće pozicije u Društvu ne pomažu mu osobito ni neki šefovi Prosvjetinih pododbora na terenu.

Jedan od njih, kninski čelnik Prosvjete Branko Čolović, bio je i izravan povod našem razgovoru s Ljubojevićem, iz sasvim prozaičnog razloga-  Čolovićevog odbijanja komuniciranja s medijima u čiju objektivnost ne vjeruje. Ima, veli, loša iskustva. A kad nam izjave nije htio dati Čolović, o svemu smo pitali Ljubojevića…

Zahvaljujući Čupkoviću Prosvjeta ima i danas pododbor u Kninu

– Prilikom Svetosavske proslave u Kninu predsjednik pododbora Prosvjete Knin Branko Čolović bespogovorno je odbio dati bilo kakvu izjavu novinarima, jer on ne daje izjave medijima, kako je rekao. Novinarka HTV-a pokušala mu je objasniti kako su na proslavu došli „po pozivu“, a da im je namjera bila na kninskoj proslavi napraviti i prilog za emisiju o nacionalnim manjinama. No, Čolović je  uzvratio da on nije nikakva nacionalna manjina. Koliko takvo ponašanje doprinosi afirmaciji Prosvjete u lokalnoj zajednici, i uopće?
SKD Prosvjeta je krovna organizacija kulturnog djelovanja srpske zajednice u Hrvatskoj, a čini je porodica od 52 pododbora diljem Hrvatske. Pododbori sudjeluju na više od 500 manifestacija, zahvaljujući entuzijazmu članova.  Kao predsjednik teško da mogu pratiti svaku aktivnost pododbora u svakom trenutku i akcije predsjednika pododbora. Važno je da pododbori djeluju u skladu sa Statutom i svim aktima Društva. Ja nisam upoznat s vašim tvrdnjama o reakciji predsjednika pododbora Knina prema novinarima i to ne mogu komentirati. Mogu reći da smo kao ljudi svi različiti u izgledu i ponašanju, a  bez obzira na različitost i  slobodu rada pojedinca,  moramo čuvati ugled Društva.
– Kao predsjednik SKD Prosvjeta, možete li svojim utjecajem promijeniti takav , reklo bi se neprijateljski, odnos nekih svojih članova prema medijima? S dosadašnjim predsjednikom pododbora Prosvjete u Kninu Dragoljubom Čupkovićem mediji nisu imali takvih problema, što je, evidentno,  pridonijelo i boljem informiranju građana o aktivnostima Prosvjete.
Gospodin Čolović je predsjednik pododbora nešto manje od godinu dana, a ja se kao predsjednik Društva tek osam mjesec nisam mogao upoznati s njegovim  načinom rada u pododboru, iako je kao dr.umjetnosti voditelj „Prosvjetinog“ projekta Registra kulturne baštine Srba što uspješno obavlja niz godina. O radu bivšeg predsjednika pododbora Knin imam svaku pohvalu, jer sam Čupkovića upoznao prije 10-ak godina i upoznat sam s njegovim trudom i radom. Upravo zahvaljujući Čupkoviću Prosvjeta i danas ima pododbor u Kninu.
Prema našim saznanjima, prostorije Prosvjete u Kninu otvorene su korisnicima samo dva sata dnevno, a gospodin Čolović, navodno, pola tjedna boravi u Zagrebu a pola u Kninu. Je li njegov izbor bio dobro rješenje za kninski pododbor, bez obzira na stručne reference aktualnog predsjednika kninske Prosvjete?
Kao zaposlenik Prosvjete gospodin Čolović je odgovoran generalnom sekretaru Društva, a radno mjesto mu je u centrali Prosvjete. Moguće je da predsjednik pododbora Knin bude dio radnog vremena u Kninu, ali na provođenju projekta Registra kulturne baštinine Srba. Sigurno je bitno da prostori pododbora budu otvoreni u što većem vremenskom intervalu jer u Kninu imamo malu biblioteku i prostori Prosvjete su jedino mjesto gdje se narod može okupiti, a da ne bude opterećen političkim diskusijama. Svaki pododbor se samostalno organizira u skladu sa svojim financijskim i kadrovskim mogućnostima.

 Prosvjeta kao teatar za promociju

– Kad ste izabrani za predsjednika, izjavili ste da su, nažalost, u Prosvjetu uključeni i neki koji krovnu organizaciju srpske kulture koriste za svoje osobne promocije i interese. Tko su oni?
Prosvjeta ima preko 2300 članova. Iako se  Društvo isključivo bavi očuvanjem kulturnog identiteta Srba na području Hrvatske, nažalost, u Društvu je prisutan i velik broj članova političkih stranaka. Nekima je Prosvjeta teatar za promociju i kao takvi su prepoznatljivi članovima i vjerujem medijima.
– U Prosvjeti ste više od desetljeća, a i osnivač ste pododbora Ogulin. Kako gledate na kandidiranje poglavara Srpske pravoslavne crkve na dužnost predsjednika Prosvjete? Bio vam je protukandidat na izborima u SKD. Je li to kompatibilno s njegovom ulogom u Crkvi?
Nisam imao ništa protiv Mitropolita kao protukandidata, ali smatram da svjetovnu organizaciju poput SKD Prosvjeta ne treba voditi duhovno lice iz više razloga. Jedan je što bi se tada postavilo pitanje sukoba interesa jer gašenjem Društva sva imovina Statutom SKD Prosvjeta pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Prosvjeta je vjerski heterogeno društvo, a predsjednik, uz generalnog sekretara, ima u ovako velikom Društvu mnogo posla i obaveza.
– U javnosti figurirate kao oporba Miloradu Pupovcu i SDSS-u, a i na zadnjim parlamentarnim izborima kandidirali ste se kao nezavisni kandidat. Jesu li sukobi prevladani s vodstvom SDSS-a ?
Ja to ne bi nazvao sukobom sa SDSS-om već  borbom za pravo mišljenja i razvoj pluralizma u srpskoj zajednici. SDSS funkcionira autokratski iako u SDSS-u ima pametnih i sposobnih ljudi koji ne smiju ili neće da ponude toj organizaciji drugačiji i bolji način funkcioniranja. Siguran sam da će jednog dana neko drugo rukovodstvo SDSS-a prihvatiti činjenicu da svi imamo isti cilj i da nečiji lični interesi i karijerizam ne smiju biti ispred interesa našeg naroda.

– Prilikom izbora za predsjednika obećali ste da nećete dozvoliti da se Prosvjeta ispolitizira i da ćete je braniti od onih koji je žele prisvojiti kao privatno vlasništvo i tako njime i disponirati. Tko su “oni”?

Neki žive od problema srpskog naroda i trude se zadržati posao…

Oni su karijeristi koji gaze sve principe, ne uvažavaju volju naroda, ponekad i sramote srpski narod, žive od problema srpskog naroda i trude se zadržati posao, oni su spremni sve učiniti da održe svoj status koji im osigurava materijalnu korist, oni su klijentelistička skupina koja samo sebe predstavlja relevantnom, oni su manipulatori i prevaranti srpskog naroda.
– Od hrvatske države Prosvjeta je nedavno dobila povrat imovine,  procijenjene na oko 25 milijuna kuna, u Preradovićevoj ulici, na koju ste morali platiti porez od preko 1,2 milijuna kuna. Pomoć od 150 tisuća eura dobili ste iz Srbije, ali je novac uplaćen na račun SNV-a,  pa je i oko toga bilo prijepora.  Je li problem riješen, porez plaćen, a odnosi s SNV-om i SDSS-om izglađeni?
Nema i ne smije biti problema među srpskim institucijama. Ako postoji razlika u stavovima između jednog i drugog predsjednika,  to ne znači razmimoilaženje institucija. Porez za vraćenu imovinu Društvu je plaćen sredstvima Vlade Srbije od 150.000 eura i sredstvima SNV-a u iznosu od 23.000 eura. SNV je samoinicijativno uplatio svoja sredstva, a Prosvjeta će SNV-u vratiti taj novac kako buduća rukovodstva jedne i druge srpske organizcije ne bi imala neraščišćen financijski odnos ili neki polagali prava na Prosvjetinu imovinu vrjedniju od 25 milijuna kuna za 23.000 eura.

Diskriminacija Srba je u porastu

– Obećali ste da, dok predsjedate Prosvjetom, nećete dozvoliti prodaju njezine imovine. U kojoj je ona danas funkciji i koju bi namjenu trebala imati u perspektivi?
Prosvjetina imovina u ovom trenutku najveći je resurs srpske zajednice u Hrvatskoj. Ponavljam da se nikad neću složiti sa bilo kojom idejom koja uključuje prodaju te imovine. Kako je imovina nedavno vraćena, jedna zgrada u derutnom stanju, a druga u neovlaštenom korištenju, predstoji nam postupak deložiranja ilegalnog korisnika. Vrijeme koje je potrebno za takav postupak iskoristit ćemo da omogućimo svim članovima i institucijama da nam predlože svoje ideje korištenja našeg prostora. Mišljenja sam da na toj lokaciji treba da bude polivalentni objekt u kojem će biti mjesta za sve srpske institucije, diplomatsko i privredno predstavništvo naše matične zemlje, te prostori srpskog kulturnog centra. Naravno, svi prijedlozi bit će razmotreni od strane Skupštine Društva koja je jedina mjerodavna da donese odluku o načinu korištenja tog našeg „obiteljskog srebra“.
–  Vladimir Božović, savjetnik srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, za boravka u Zagrebu  izazvao je puno polemika u hrvatskoj javnosti izjavom da će Srbija svim sredstvima braniti Srbe u Hrvatskoj.  Vi ste dosta benevolentno komentirali kako se Božović samo postavio zaštitnički u ime Srbije, “kao svaka majka prema svome čedu”. Od čega danas treba zaštititi Srbe u Hrvatskoj i s kakvim se problemima najčešće susrećete?
Bilo bi mi drago da su mediji iz izjave izaslanika premijera Vučića izvukli rečenice koje pozivaju na ljubav i budućnost. Ne možemo se praviti da je Srbima u Hrvatskoj fantastično. Diskriminacija prema Srbima je u porastu, broj napada na pojedince srpske nacionalnosti u 2016. je veći od statistike 2015., povratnici godinama obnavljaju vlastite kuće spaljene u ratnim djelovanjima, pozitivni propisi koji garantiraju određena prava nacionalnim manjinama se ne provode… i gomila drugih problema. Zadaća Srbije jeste da štiti srpski narod , kao što je i zadaća Hrvatske da štiti interese hrvatskog naroda, gdje god bio. Ne možemo imati dvostruke kriterije.

Nacionalno opredjeljenje kao – obaveza(?!)

– Spadate li i vi među one koji, poput vašeg kolege Čolovića, drže neoprostivim ako se netko tko je “po rođenju” srpske nacionalnosti takvim ne deklarira? Nije li to privatna stvar svakog čovjeka, pa bio on i političar, kao što je slučaj s Milankom Opačić, kojoj je kninski šef Prosvjete naročito zamjerio što se ne izjašnjava kao Srpkinja?
Hrvatski izborni zakoni separirali su političke  predstavnike nacionalnih manjina, što smatram diskriminirajućim. Sigurno, nacionalna pripadnost jeste lična stvar pojedinca, ali kada se radi o političkom predstavljanju propisi vas obavezuju na javno deklariranje u kandidaturi i u izboru.
Mnogo je Srba danas u javnom životu Hrvatske, u politici, sportu, umjetnosti, … i nemaju potrebu i ne moraju se deklarirati jer su svoj status zavrijedili svojim radom. Ali oni koji su svoj društveni status stekli na račun nacionalne pripadnosti, na bježanje od istine nemaju pravo.

Prioriteti SKD Prosvjeta : Stavljanje u funkciju vraćene imovine

Potrebno je razvijati projekte u radu s djecom, poput naše „Ljetne škole“ i modela obrazovanja na srpskom jeziku i pismu. Trudit ću se da naši pododbori imaju što veće mogućnosti provođenja svojih programa. Potrebno je da definiramo Strategiju Društva i okrenemo se alternativnim izvorima financiranja. Trenutno smo financijski ovisni o sredstvima proračuna RH, koji je svake godine manji iako mi imamo sve više aktivnosti. Veliki izazov jeste stavljanje u funkciju vraćene imovine. Prosvjeta treba prerasti u instituciju koja nadilazi značaj i status udruge.

 

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI