Neovisni novinarski portal
21.9.2019.
EKOLOGIJA / VODA
“Bijela knjiga o Savi”: Cijeli tok rijeke ugrožen projektima koji je mogu uništiti

“Bijela knjiga o Savi”:
Cijeli tok rijeke ugrožen projektima koji je mogu uništiti

Najbolji sustav zaštite od poplava: neoštećene poplavne šume duž Save/Foto:Goran Šafarek

 

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, udruga Riverwatch iz Austrije i njemačka zaklada za zaštitu prirode EuroNatur predstavili su ”Bijelu knjigu o Savi” koja predstavlja prvi sveobuhvatan rad o jednoj od ekoloških najznačajnijih, ali i najmanje poznatih rijeka u Europi.

Bijela knjiga o Savi” po prvi put opisuje ekološki značaj jedinstvenog riječnog sustava Save te brojne prijetnje kojima je izložen te konkretne prijedloge za poboljšanje zaštite od poplava i daljnje očuvanje Save i njenih pritoka. U suradnji s projektima “Spasimo plavo srce Europe” i SavaParks mrežom zaštićenih područja, konzultantska kuća FLUVIUS iz Beča je prikupila podatke i činjenice o Savi i njenim pritocima, te analizirala satelitske snimke. Cijeli posao trajao je više od godinu dana. Rezultati su prikazani u obliku dodatnog atlasa koji sadrži 57 detaljnih karata. Značaj  ove knjige je i tome što pruža i vjerodostojnu osnovu za donošenje odluka o budućnosti Save i njezinih stanovnika.

Bioraznolikost najduže balkanske rijeke

Sava je najduža rijeka na Balkanu. Duž njenog toka od 926 kilometara, od izvora u Sloveniji do njenog ušća u Dunav, rijeku okružuju 170.000 ha poplavnih šuma (40.500 ha vrba i topola i 141.000 ha hrasta i jasena), kao i 25.000 ha vlažnih pašnjaka što predstavlja jedinstveni slučaj u Europi gdje ne postoji područje jednako ovome. Biološka raznolikost i ekološka vrijednost Save je očita: između ostalog više od 900 parova bijelih roda gnijezdi se u selima duž rijeke, a više od 80 parova orlova štekavca gnijezdi u velikim poplavnim šumama.
Bijela knjiga nudi konkretne prijedloge za održivu i prirodnu zaštitu od poplava. Duž Save su identificirana 143 područja za pogodna za povezivanje s rijekom što bi omogućilo da se ukupno 185.000 ha nekadašnjih poplavnih šuma i pašnjaka ponovno uključi u retencije, time stvarajući kapacitet za dodatnih 3.1 milijardi kubnih metara vode koja bi se u slučaju poplave u njima prirodno pohranila. Time bi se značajno smanjio i usporio poplavni val, dok bi se istovremeno povećala ekološka kvaliteta poplavnih područja. Zaštita od poplava duž Save je dominantna tema, ne samo od nedavne katastrofalne poplave iz 2014 godine. Do danas je 80 posto nekadašnjih poplavnih područja – šuma i pašnjaka – izgradnjom nasipa i brana odsječeno od rijeke time značajno pogoršavajući poplave.
“Umjesto da se isključivo oslanjamo na tehničku zaštitu od poplava sa sve više visokih nasipa i brana, potrebno je provoditi  moderan pristup zaštiti od poplava – u suradnji s prirodom, a ne protiv nje. Ova Bijela knjiga pokazuje kako i gdje je to moguće”, kaže Ulrich Eichelmann, koordinator projekta “Spasimo Plavo srce Europe” (Save the Blue Heart of Europe) iz Riverwatch-a.

Foto:Martin Schneider-Jacoby

Duž Save planirane 582 hidroelektrane!

Osim velikih mogućnosti koje pruža Sava, Bijela knjiga ukazuje i na prijetnje. Gotovo cijeli tok rijeke je ugrožen s različitim projektima koji će – ako se provedu kako su i planirani – uništiti rijeku zajedno s njezinim pritocima. U cijelom slivu rijeke Save predviđena je izgradnja 582 hidroelektrane: od čega je 20 na samoj rijeci Savi (uglavnom na području Slovenije i Hrvatske), a ostalih na njezinim pritocima. Kako se na vodi u Knjizi uz rijeku Savu trenutno je u pogonu 7 hidroelektrana, a jedan je u izgradnji u slovenskim Brežicama. Još ih se 20 planira za gradnju uglavnom u Sloveniji , a nekoliko prijedloga postoji i za područje oko Zagreba.
Duž cijelog sliva Save već postoji 231 hidroelektrana. No opasnost za Savu predstavljaju i planirani projekti na njenim pritokama.  Od svih prijetnji, brane imaju najveći utjecaj na rijeku jer utječu na protok vode, prolaz vrsta i riječni sediment. Zato pregrađivanje pritoka može imati ozbiljan utjecaj na ekološku stanje Save, čak i ako se odustane od daljnjih projekata na samoj Savi. Knjiga upozorava i kako se 28 brana planira graditi u zaštićenim područjima (2 Ramsarska područja, 10 Natura 2000, te 16 na ostalim zaštićenim područjima).
To bi imalo razorne posljedice. Na primjer, gornji tok Save zajedno sa nekoliko pritoka kao što su Una, Sana i Drina pružaju zadnje utočište za glavaticu – globalno ugroženu vrstu ribe koja je endem Dunavskog sliva i koja može narasti i do 1.5 metra u dužinu. Više od pola svjetske populacije se nalazi na ovom području. U slučaju izgradnje planiranih brana u savskom slivu znanstvenici predviđaju potpuni kolaps populacije ove vrste.

Foto:Urlich Eichelmann

Prekomjerno iskopavanje šljunka

Prekomjerno i protuzakonito iskapanje šljunka iz korita rijeka predstavlja još jednu prijetnju: prema istraživanjima, oko 950,000 tona sedimenta se iskopa godišnje iz rijeke Save, još 1.29 milijuna tona iz njenih pritoka, osobito iz Vrbasa i Drine. To je deset puta više sedimenta nego što Sava svake godine prinese Dunavu. Posljedice su teške: rijeka se ukopava dublje u korito, što uzrokuje pad razine nadzemnih i podzemnih voda, zaštitne vodne građevine propadaju, a rizik od poplava se povećava nizvodno od područja iskopavanja.
“Sava se nalazi na raskrižju. Imamo priliku i znanje kako sačuvati ovu rijeku od velikog značaja i poboljšati zaštitu od poplava u isto vrijeme. Sada je jednostavno vrijeme da to znanje bude provedeno”, zaključuje Theresa Schiller, koordinatorica projekta “Spasimo Plavo srce Europe” iz EuroNatur-a.
Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI