Neovisni novinarski portal
22.5.2018.
KULTURA
13. ZagrebDox: Put oko svijeta u 8 dana uz više od 120 dokumentaraca

13. ZagrebDox:
Put oko svijeta u 8 dana uz više od 120 dokumentaraca

ZagrebDox, najznačajniji regionalni festival posvećen dokumentarnom filmu, od nedjelje 26. veljače do nedjelje 5. ožujka, prikazat će se više od 120 dokumentaraca iz cijeloga svijeta. Na programu je 27 hrvatskih filmova od kojih se čak 17 premijerno prikazuje.

U međunarodnoj konkurenciji 13. ZagrebDoxa je 21 dokumentarni film, a isto toliko ih se za nagradu Veliki pečat natječe i u regionalnoj konkurenciji. “U međunarodnoj konkurenciji kao i svake godine imamo naslove s prestižnim nominacijama ili nagradama. Uz filmove koji su bili u krugu prednominacija za Oscara, Nulti dani (Zero Days) Alexa Gibneyja, Snimateljica (Cameraperson) Kirsten Johnson i Vrabac huligan (Hooligan Sparrow) redateljice Nanfu Wang, u krug finalista za prestižnu Akademijinu nagradu ušao je i Život kao crtić (Life, Animated) u režiji Rogera Rossa Williamsa. U utrci za Veliki pečat sudjeluje i izniman danski dokumentarac Ratni show (The War Show) u režiji Andreasa Dalsgaarda i Obaidah Zytoon, koji na ZagrebDox stiže s prestižnom nagradom žirija sekcije Dani autora Venecijanskog festivala. Nastao u formi videodnevnika redateljice u kojem su zabilježena intimna druženja grupe prijatelja, mladih aktivista, uoči i tijekom Arapskog proljeća, film svjedoči o tragičnoj sudbini Sirije. Američki dokumentarac Gospodarica orlova (The Eagle Huntress) u režiji Otta Bella priča je o trinaestogodišnjoj djevojčici Aisholpan, koja će postati prva žena koja lovi s orlom u dvanaest generacija svoje obitelji nomada iz planinskih predjela Mongolije. Film je osvojio značajan broj nagrada, uključujući Nagradu Cinema Eye i nagradu za najbolji dokumentarac festivala u Hamptonsu”, najavljuje direktor festivala Nenad Puhovski.

GOSPODARICA ORLOVA, Otto Bell

Među 21 filmom u regionalnoj konkurenciji, devet je hrvatskih naslova: Djevojka od nula dolara Damira Terešaka, Jedi, spavaj, jedi, spavaj Đure Gavrana, Maratonci Biljane Čakić, Bojnik Kristijana Milića, snimljen u koprodukciji Hrvatske i Austrije, Neuspješan skroz Ljiljane Šišmanović, Oni samo dolaze i odlaze Borisa Poljaka, Možeš biti sve što hoćeš Roberta Tomića Zubera, Simpl Silvestra Kolbasa i Buffet Željezara Gorana Devića.
Uz glavni program, ZagrebDox uključuje i niz popularnih službenih programa: Biografski dox, Glazbeni globus, Happy Dox, Kontroverzni dox, Majstore doxa, Stanje stvari, Teen Dox i ADU Dox. Tu su i posebni programi: Majke i kćeri donosi četiri filma na temu uvijek zanimljivih odnosa između dviju generacija žena u istoj obitelji, dok Serija 65+ donosi tri filma nastala u okviru serijala posvećenog svakodnevici osoba starije životne dobi. Riječ je o dokumentarcima Druga ljubav, Umjetnik nikada ne ide u penziju i Izbori u režiji Gorana Devića i u produkciji Petnaeste umjetnosti. ZagrebDox donosi i dvije retrospektive. Jedna je posvećena austrijskom redatelju Nikolausu Geyrhalteru, a druga produkciji Factum. Jednog od najznačajnijih austrijskih redatelja publika će upoznati kroz četiri dokumentarca, uključujući njegov rani rad Naplavljeni (1994) i njegov najnoviji film, posvetu destruktivnoj prirodi čovječanstva Homo sapiens (2016), dok će u programu 20 godina Factuma nezavisna zagrebačka produkcija biti predstavljena odabirom najboljih ostvarenja po izboru Vetona Nurkolarija, direktora prizrenskog Dokufesta.

Glazbeni globus predvode filmovi o Zappi, Caveu i Bowieu

Nosi se s tim pitanjem – Frank Zappa svojim riječima (Eat that Question—Frank Zappa in His Own Words), renomiranog njemačkog dokumentariste Thorstena Schüttea, intimni je susret s velikim glazbenikom u kojem kroz nepoznate arhivske materijale otkrivamo provokativnu osobnost glazbenog genija 20. stoljeća, čiji angažiran i drugačiji pogled na svijet odjekuje do danas.

JOŠ JEDNOM, ALI S OSJEĆAJEM, Andrew Dominik

Idejno zamišljen kao videozapis nastanka posljednjeg, šesnaestog albuma Nicka Cavea i The Bad Seedsa, Još jednom, ali s osjećajem (One More Time With Feeling) australskog redatelja Andrewa Dominika kroz kreativni je proces evoluirao u nešto puno upečatljivije i osobnije. Autor u filmu razotkriva proces stvaranja albuma Skeleton Tree neposredno nakon najteže osobne tragedije Nicka Cavea, gubitka sina. Svi posjetitelji ZagrebDoxa moći će ekskluzivno uživati u 3D projekciji filma.
Kratkometražni dokumentarac autorice Rubike Shah bit će nezaobilazan za sve obožavatelje Davida Bowiea. Let’s Dance: Bowie u Australiji (Let’s Dance: Bowie Down Under) donosi priču o snimanju videospota jednog od najvećih hitova kultnog muzičara, uz jasnu viziju i snažan politički kontekst: htio je na afirmativan način portretirati Aboridžine i ukazati na njihovu obespravljenost u Australiji.

Biografski Dox: Portret najbliže suradnice Josepha Goebbelsa

Njemački život (A German Life) donosi portret najbliže suradnice zloglasnog Josepha Goebbelsa, Brunhilde Pomsel, koja je nedavno preminula u 106. godini života. Pomsel je u filmu dala svoj prvi i posljednji detaljni intervju, a svoje radno mjesto u samom središtu nacističke propagandne mašinerije opisala je kao “bilo koji drugi posao”. Film je djelo četvorice autora: Christiana Kronesa, Olafa Müllera, Rolanda Schrotthofera, Floriana Weigensamera. Brunhilde Pomsel bila je bliže Hitlerovu ministru propagande Josephu Goebbelsu od ijedne druge živuće osobe. Bila mu je osobna tajnica i stenografkinja. Svjedočila je velikim povijesnim prekretnicama i slomovima 20. stoljeća, a sada je zabrinuta. Ljudi joj govore da je prijetnja fašizma odavno iščezla, no Brunhilde Pomsel uvjereno tvrdi da su u zabludi.

NJEMAČKI ŽIVOT/ Christian Krönes, Florian Weigensamer, Roland Schrotthofer, Olaf S. Müeller

U filmu Marina Abramović i Brazil (The Space in Between – Marina Abramovic and Brazil) Marca Del Fiola, pratimo još jednu duhovnu avanturu umjetnice Marine Abramović, njezinu potragu za duhovnim iscjeljenjem u Brazilu i propitkivanje granice između umjetnosti i duhovnosti. Prolaznost slave tema je dokumentarca Para povrh rijeke (Steam on the River) autora Filipa Remunde i Roberta Kichhoffa, a tvrdnji da je slava umjetnika privremena svjedoče apsurdne, duhovite, ali i dijelom tragične životne priče triju iznimno nadarenih vremešnih džezista, redom osebujnih ličnosti koji na vrhuncu karijere napuštaju bivšu Čehoslovačku i sele na zapad, u New York, Pariz i Stuttgart.
Britanski autor Liam Saint-Pierre u filmu Izmišljanje normalnog (Reinvention of Normal) donosi portret Dominica Wilcoxa, umjetnika, izumitelja i dizajnera koji u strastvenoj potrazi za novim idejama pretvara obično i svakidašnje u iznenađujuće, začudno i provokativno. Film je osvajao nagrade za najbolji dokumentarac na festivalima kratkometražnog filma u New Yorku i Berlinu. Ne reci nikome (Keep Quiet) složen je portret reformiranog neonacista u režiji Sama Blaira i Josepha Martina. Film prati člana ekstremističke konzervativne stranke Jobbik u Mađarskoj i osnivača Mađarske garde (paravojnog krila spomenute stranke), koji na vrhuncu političke karijere otkriva dugočuvanu obiteljsku tajnu o židovskom podrijetlu roditelja svoje majke te kreće na osobno putovanje od uvjerenog antisemita do ortodoksnog Židova.
Film Gradonačelnica (Ada for Mayor) autora Paua Fausa prati Adu Colau od početka njezine kandidature do dana kada je odabrana za gradonačelnicu Barcelone. Ciljajući prema transparentnosti, film portretira novo poimanje politike koja je radikalno promjenila političku sliku te zemlje.

Veliki dokumentaristi u programu Majstori Doxa

Majstori doxa donese filmove o životu štakora u svjetskim velegradovima, o safari-turizmu, potrazi za iskupljenjem i životu na glečeru na 3.500 m nadmorske visine.
Dokuhoror Štakori (Rats) najnoviji je film američkog redatelja i producenta nominiranog za Oscara Morgana Spurlocka. Inspiriran istoimenim bestselerom New York Timesa, film Štakori zadire duboko ispod gradskih površina kako bi istražio život tih zloglasnih glodavaca fokusirajući se prije svega na najezde u svjetskim velegradovima.

SAFARI/Ulrich Seidl

Jeziv pogled na ljude nudi novi film austrijskog redatelja Ulricha Seidla, Safari, premijerno prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu. Film je to o odmoru čija je šira tema ubijanje. Dok antilope, impale, zebre, gnuovi i ostale životinje mirno pasu u afričkoj divljini, njemački i austrijski turisti-lovci, koji svoje iskustvo safarija skupo plaćaju, vozikaju se uokolo, šuljaju se i vrebaju svoju lovinu, a kada je usmrte, poziraju s lešinom. Kroz Seidlov objektiv, koji prati austrijski par na početku četrdesetih sa svojim tinejdžerima u lovu na prekrasna i rijetka stvorenja, čak i trenuci nježnosti između oca i sina izgledaju sablasno. Gradeći film od svojih prepoznatljivih ekscentričnih slika i intervjua, Seidl dokumentira uznemirujuće snimke lova, lokalnog bijelog rančera koji se opija u kućici za promatranje ptica i detaljne scene namibijskih pomoćnika na ranču koji prerađuju krzno i prepariraju glave kako bi ih turisti mogli ponijeti kući kao trofeje.
Ruski dokumentarist Vitalij Manski (Cjevovod, Divlja divlja plaža), koji od osamdesetih godina živi u Moskvi, vraća se u svom novom, vrlo osobnom dokumentarcu Rodbina (Close Relations) u rodnu Ukrajinu u osvit Majdanske revolucije. Njegova obitelj postaje predmet precizne i dubinske analize podijeljene Ukrajine, a pokazuje i da je dihotomija na kojoj inzistiraju mediji, ona o istoku protiv zapada, pogrešna i uglavnom promašuje perspektivu Ukrajinaca.
Dokumentarac Svaka dobra priča je ljubavna priča u režiji Rajka Grlića i Matjaža Ivanišina imat će svjetsku premijeru u programu Majstori doxa. To je film o kazališnoj predstavi Boris, Milena, Radko i četiri poznate osobe koje stoje iza predstave: scenaristu i redatelju Dušanu Jovanoviću, glumici Mileni Zupančić i dvojici glumaca Radku Poliču i Borisu Cavazzi. To je i priča o ljubavnom trokutu te o javnom, umjetničkom životu i privatnim životima izvođača.

ŽENA I LEDENJAK/Audrius Stonys

Audrius Stonys veliki je i nagrađivani litavski dokumentarist, a njegov najnoviji film Žena i ledenjak (The Woman and the Glacier) vodi gledatelje u Kazahstan, u istraživačku postaju smještenu na 3.500 metara. Tamo posljednih trideset godina potpuno sama i odsječena od civilizacije živi žena koja je svoj cijeli život posvetila znanosti i osluškivanju pulsa našeg planeta. Litavska znanstvenica Aušra Revutaite već trideset godina živi u središnjoj Aziji, u planinskom gorju Tanšan, koje čini granicu između Kazahstana, Kirgistana i autonomne kineske pokrajine Xinjiang. Aušra proučava klimatske promjene na ledenjaku Tujuksu u društvu svog vjernog psa i sive mačke u staroj istraživačkoj postaji iz sovjetskog doba na 3.500 metara nadmorske visine.

Kontroverzni dox: spomenici, egzorcizam, razorene obitelji

U programu Kontroverzni dox hrvatsku će premijeru imati novi film Irene Škorić, nagrađen kao najbolji dokumentarac na festivalu BaNeFF u Stockholmu. Neželjena baština film je o spomenicima NOB-u – kojih je izgrađeno na tisuće u bivšoj državi u razdoblju 1945–1990. – i o odnosu ljudi prema vrijednoj umjetničkoj baštini.Od 1945. do 1990. godine izgrađeno je na tisuće spomenika narodnooslobodilačkoj borbi po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Mnogi od njih bili su vrlo visoke umjetničke vrijednosti. U Hrvatskoj je od 1990-ih srušena i devastirana polovica, oko tri tisuće. Nažalost, među njima su i spomenici najviše umjetničke vrijednosti. Na mjestima gdje su nekada ponosno stajali, danas su ruševine, uspomena na zanemarenu i neželjenu kulturnu i političku baštinu. Film govori o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad, ali i o društvu koje se odreklo svoje povijesti i vrijedne umjetnosti.

NEŽELJENA BAŠTINA/Irena Škorić

Prošlosti je okrenut i dokumentarac Dolje u režiji Đorđa Čenića i Hermanna Peseckasa, nagrađen za socijalnu osjetljivost na Filmskom festivalu Crossing Europe 2016. godine. Film Dolje autobiografsko je putovanje kroz prošlost u kojem autori dekonstruiraju mehanizme indoktrinacije jugoslavenskih gastarbajtera u Austriji, a minskim poljem obiteljske i osobne prošlosti u svom filmu putuje i nizozemska autorica koja je rođena i odrasla u Sarajevu, Lidija Zelović. U dokumentarcu Moj privatni rat (My Own Private War) redateljica i bivša TV reporterka vraća se u Sarajevo nakon dvadeset godina kako bi se suočila sa starim mržnjama i s novom nacionalističkom agresijom.
Intrigantan francusko-talijanski film Oslobodi nas (Liberami) u režiji Federice di Giacomo, pobjednički film programa Horizonti Venecijanskog festivala, priča je o rastućoj praksi egzorcizma u Italiji. Prateći svećenika egzorcista gledatelji dobivaju uvid u praksu u kojoj se susreću uznemirujući i smiješni kontrasti između tradicije i modernih navika, između svetog i profanog.
Pitanja ljudske duše u fokusu su još jednog kontroverznog doksa koji daje diskretan, a istovremeno pronicav uvid u svakodnevni život pacijenata jedne sibirske psihijatrijske bolnice. Gdje je ljudska duša? U srcu, mozgu ili negdje drugdje, pita se stariji liječnik, jedan od protagonista filma Ikona (Icon) poljskog redatelja Wojciecha Kasperskog. Film je na Filmskom festivalu u Krakovu osvojio nagradu Međunarodnog udruženja filmskih kritičara FIPRESCI, a Kasperskom je dodijeljen Zlatni konjić za redatelja najboljeg filma.
Dansko-britanski dokumentarac Otoci i kitovi (The Islands and the Whales) u režiji Mikea Daya priča je o tradiciji lova na morske ptice i kitove na Farskom otočju. Kroz priču o izoliranoj kulturi koja se temelji na gastronomiji i folkloru film daje zabrinjavajući pogled na stanje našega kompleksnog ekosistema. Mike Day osvojio je nagradu za najboljeg novog redatelja na kanadskom Hot Docsu 2016. godine.

PRIRODA: SVA PRAVA PRIDRŽANA/Sebastian Mulder

Temom prirode, ali one “simulirane” bavi se kratkometražni esejistički dokumentarac Priroda: sva prava pridržana (Nature: All Rights Reserved) u režiji Sebastiana Muldera. Umjetna trava na balkonu, konferencijska sala sa zidnom tapetom s motivom šume, plaža s palmama u zubarskoj čekaonici. Ovaj kratki dokumentarac istražuje ulogu simulirane prirode u našem društvu. U kojoj mjeri umjetna priroda zadovoljava potrebe stanovnika grada i što tim simulacijama nedostaje? Hoće li umjetna priroda jednoga dana zamijeniti stvarnu prirodu?
Više o programu 13. ZagrebDox-a potražite na službenim stranicama festivala.

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI