Neovisni novinarski portal
14.11.2019.
FAIRPRESS
(Ilustracija/Wikimedia.org)

Zabrinjavajuća slika tiskanih medija u Srbiji:
Kodeks novinara prekršen 5447 puta

(Ilustracija/Wikimedia.org)

Od 1. prosinca 2016. do 1. veljače 2017. na ovom ćemo portalu svakodnevno prenositi tekstove istraživačkih novinara s portala Fairpress.eu, medija koji je nastao u sklopu projekta “Odgovor građana na klijentelizam u medijima – MEDIA CIRCLE”.

(Ilustracija/Wikimedia.org)

Piše: Ivana Horvatek, Fairpress.eu

Izvještaj o monitoringu poštivanja kodeksa novinara Srbije kojeg je objavilo Samoregulatorno tijelo Savet za štampu pokazuje da se novinarski kodeks iz godine u godinu krši sve više, a najčešće su prekršene točke koje se odnose na istinitost izvještavanja, novinarsku pažnju i privatnost osoba o kojima se izvještava.
Prema izvještaju, u kojem se od 1. ožujka do 31. prosinca 2016. analiziralo osam dnevnih novina (Politika, Danas, Večernje novosti, Blic, Alo, Kurir, Informer i Srpski telegraf) koje se distribuiraju na nacionalnom nivou, zabilježeno je 5447 tekstova u kojima je prekršena bar jedna točka Kodeksa. Za razliku od prošle godine kada je u periodu od travnja do prosinca 2015. godine zabilježeno  3219 medijskih sadržaja kojima je prekršen Kodeks, u istom periodu ove godine takvih sadržaja bilo je 4993, što je skok od čak 49 posto.  Najviše slučajeva u kojima je prekršen Kodeks zabilježeno je u Srpskom telegrafu – 1320, što je utjecalo na porast broja prekršaja u odnosu na 2015. jer tada navedeni list nije izlazio, a umjesto njega analizirane su Naše novine, koje su u međuvremenu ugašene i u kojima nije bilo čestog i svakodnevnog kršenja profesionalnih standarda. Nakon Srpskog Telegrafa, slijedi Informer s 1208 prekršaja, Kurir s 1100, Alo s 810, Blic sa 604, Večernje novosti s 285 prekršaja, dok su prekršaji u listovima Danas i Politika zanemarivi u odnosu na ostala izdanja.
U kontekstu kršenja Kodeksa novinara Srbije, godinu su obilježila dva događaja: ubojstvo pjevačice Jelene Marjanović u travnju i silovanje i ubojstvo trogodišnje djevojčice iz okoline Zaječara u srpnju. Ubojstvo Jelene Marjanović privuklo je veliku pažnju medija, ali je isto tako postalo primjer drastičnog kršenja profesionalnih standarda u izvještavanju. Savet za štampu ističe da je posebno zabrinjavajuća činjenica da su neki mediji predstavili sebe kao suradnike u
istrazi i svoju ulogu percipirali u skladu s tim.  Zločin nad trogodišnjim djetetom u okolini Zaječara u medijima je detaljno predstavljen – uz grafičke prikaze nasilja koje je dijete preživjelo, kao i detaljne opise leša.
Tijekom 2016., zapažen je porast broja PR objava koje nisu označene kao marketinški sadržaj ili oglas. Također, prema izvještaju, vrlo često, kompanije se reklamiraju pod firmom humanitarnih akcija koje provode, pa tijekom istog dana više medija objavi skoro isti sadržaj uz različite naslove. Posebno je drastičan primjer kršenja Kodeksa novinara Srbije gdje se plasiraju komercijalni sadržaji koji navodno pomažu liječenju i poboljšanju izgleda ljudi. Sve je veći i broj tekstova u kojima se čitatelji neopravdano uzbunjuju i zastrašuju, a u tome vode Informer i Srpski telegraf, naročito u tekstovima u kojima se, bez pouzdanih informacija i relevantnih izvora, bave geostrateškim interesima velikih sila – Rusije i SAD-a. Praksa da naslov ne odgovara sadržaju i suštini teksta također je sve primjetnija, pa se često pojavljuju naslovi u kojima je nečija izjava izvučena iz konteksta, zloupotrebljena ili “slobodno protumačena”.
Savet za štampu kao samoregulatorno tijelo nema mogućnost kazniti medije koji krše novinarski Kodeks. Tu je da javno izriče opomene. Glavna tajnica Saveta za štampu Gordana Novaković, na nedavnom predstavljanju izvještaja rekla je da je od 82 razmatrane žalbe u 2016., samo u devet slučajeva Komisija ocijenila da nije bilo povrede Kodeksa. Za Fairpress Novaković se osvrnula na činjenicu da se broj žalbi povećao u odnosu na 2015. godinu:
Ne mogu sa sigurnošću tvrditi što je razlog, pretpostavljam da su građani bolje informirani o svom pravu da se obrate Savetu za štampu, odnosno da smo postali prepoznatljiviji u javnosti. Treba imati u vidu da je Savet počeo raditi prije pet godina i da je prvo samoregulatorno tijelo u medijskoj sferi u Srbiji, pa je negdje i normalno da treba vremena da građani razumiju kako mogu koristiti taj mehanizam. Također, bojim se da, nažalost, razlog za povećanje broja žalbi treba tražiti i u tome što se, kao što pokazuju rezultati monitoringa, i broj prekršaja koje mediji prave povećava.

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI