Neovisni novinarski portal
27.6.2017.
EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO / VODA
WWF: Neizvjesna budućnost prijeti milijunima ljudi koji ovise o proizvodima iz ribarstva

WWF:
Neizvjesna budućnost prijeti milijunima ljudi koji ovise o proizvodima iz ribarstva

 

Foto: WWF(Svjetska organizacija za zaštitu prirode)

Novo izvješće WWF-a (Svjetske organizacije za zaštitu prirode) o budućnosti globalne opskrbe ribom upozorava da do 2050. godine milijuni ljudi u zemljama u razvoju neće sebi moći priuštiti ribu i proizvode iz ribarstva koji im trenutno predstavljaju glavni izvor hrane i proteina. Izvješće je objavljeno u sklopu WWF-ovog EU projekta Fish Forward kojemu je cilj podizanje svijesti u 11 zemalja Europske unije o ekološkoj, socijalnoj i ekonomskoj održivosti proizvoda iz ribarstva kako bi se osigurala egzistencija zajednicama u zemljama u razvoju.

U izvješću “Proteini iz mora ​​- Kako morsko ribarstvo utječe na globalnu sigurnost hrane do 2050. godine“, znanstvenika sa Sveučilišta u Kielu (Njemačka), analiziralo se koliko se ribe može održivo uzeti iz mora do 2050. Analiza je pokazala da će se mnogi ljudi koji žive u siromaštvu radije odlučiti na izvoz ribe nego na njenu konzumaciju te neće moći pronaći alternativni izvor proteina.
“Ako međunarodna zajednica napravi značajna poboljšanja u upravljanju ribarstvom i očuvanju morskih staništa, mora i oceani bi mogli opskrbljivati ​​svijet s dovoljno ribe sljedećih nekoliko desetljeća. Međutim loša vijest je da u svakom predviđenom scenariju riba najvjerojatnije neće završiti na tanjurima ljudi kojima je ona potrebna za opstanak“, ističe Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo WWF Adrije objašnjavajući da potrošnja ribe na sjeveru planeta ima sve značajniji utjecaj na životne uvjete ljudi u zemljama u razvoju.
Zemlje u razvoju imaju važnu ulogu u opskrbi svjetskog tržišta proizvodima iz ribarstva, ističu iz WWF-a jer oko 61 posto izvoza spomenutih proizvoda dolazi iz južnih zemalja. Istovremeno, u tim zemljama, ovisnost o morskoj ribi kao vitalnoj hrani i izvoru proteina puno je veća nego u razvijenim zemljama poput onih u Europi.

Foto: WWF(Svjetska organizacija za zaštitu prirode)

Neodržive prakse u ribarstvu ugrožavaju egzistenciju milijunima ljudi

Riba i ostali proizvodi iz ribarstva hrana su s kojom se globalno najviše trguje. Više od 800 milijuna ljudi ovisno je o ulovu, preradi, proizvodnji i prodaji ribe i ostalih proizvoda iz ribarstva. Stanovništvo zemalja u razvoju posebno ovisi o ribi kao osnovnom dobru jer imaju najveći globalni udio u ulovu i proizvodnji te zapošljavaju 97% ukupne radne snage u ribarstvu. Veliku većinu, oko 90% ribara čine mali ribari, za koje je riba, osim što je osnova njihovih prihoda, važna i kao dio njihove svakodnevne prehrane.
Zbog neprekidnog prelova u morima ne samo da su stokovi mnogih vrsta ugroženi, već se otima i hrana i prilika za redovne prihode milijunima siromašnih ljudi, upozorava WWF.
Pretjerani izlov ribe na globalnom nivou jedna je od najvećih prijetnji zdravlju mora i morskih organizama. Pretjerani izlov ribe također direktno utječe na mnoge ljude, a posebno one iz zemalja u razvoju. Iz mora se na dnevnoj bazi izvlači mnogo više ribe nego što se prirodno može obnoviti.
Danas svaka osoba prosječno pojede oko 19,2 kg ribe godišnje
U 2013. godini oko 93 milijuna tona ribe je ulovljeno diljem svijeta
Oko 38,5 milijuna tona slučajnog ulova svake godine nastaje zbog određenih načina ribolova
U samo 40 godina zabilježeno je smanjenje količine morskih organizama za 39%
Procijenjeno je da se kroz protuzakonit i nereguliran ribolov na globalnom nivou ulovi od 11 do 26 milijuna tona (12-28% od ukupnog ulova)
Gotovo 30% ribljih stokova koji se komercijalno love je prelovljeno
Preko 60% ribljih stokova lovi se u maksimalnim granicama
U sjeveroistočnom Atlantiku i s njim povezanim morima, za 39% ribljih stokova se smatra da se pretjerano love. U Sredozemnom i Crnom moru postoje znanstveni podaci za 85 stokova koji pokazuju da ih je 88% (75) prelovljeno

Foto: WWF(Svjetska organizacija za zaštitu prirode)

Zašto budućnost treba biti održiva

Kako navodi WWF, ako nastavimo ribolov na način kao i do sada, za nekoliko godina naša će mora biti kompletno prelovljena. Očekuje se da će u slijedećih 30 godina ljudska populacija narasti na više od devet milijardi ljudi. Izniman izazov je osigurati dovoljno hrane za sve. Studije pokazuju da će se u Subsaharskoj Africi smanjiti potrošnja ribe po stanovniku;  u jednu ruku zbog rasta populacije, a u drugu zbog prelovljenosti neće biti moguće povećati količinu ulova. Budući da će to biti slučaj posvuda u svijetu, sve više ljudi će imati sve manje ribe za dijeliti.
Održiv ribolov ne znači samo uloviti onu količinu ciljane vrste koja ne ugrožava stok. To također podrazumijeva izbjegavanje neželjenog ulova jer oko 40% ulova u ribarstvu diljem svijeta čine nenamjerno ulovljeni organizmi koji se uglavnom bacaju u umirućem ili mrtvom stanju nazad u moreU ulovu se često nalaze ne samo željene vrste, nego i razni organizmi koje nismo htjeli uloviti, a nazivamo ih neželjen ulov ili prilov.
Svjetska statistika neželjenog ulova pokazuje kako se godišnje ubije: 300 tisuća malih kitova i dupina, 250 tisuća ugroženih glavatih želva i kritično ugroženih sedmoprugih usminjača te 300 tisuća morskih ptica, uključujući 17 vrsta albatrosa
Godišnje se ukupno nenamjerno ulovi 38 milijuna tona morskih organizama. Velike količine prilova bacaju se natrag u more kao smeće, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju ili se pak odlažu na kopnu. Tako na primjer na jedan kilogram škampa u mreži, nalazi se između 5 i 20 kilograma neželjenog ulova. Neselektivan komercijalni ribolov jedna je od najvećih prijetnji morskim organizmima.
Ogromna količina otpada koja dovodi cijele vrste bliže izumiranju prijeti i opstanku samog ribolova te uništava osjetljiva morska staništa. U današnje vrijeme slučajan ulov je u stvari najveća prijetnja ugroženim morskim sisavcima. Samo u Pakistanu godišnje strada 1 200 dupina u ribolovu na tune s mrežama za zaplitanje. Međutim, to ne mora biti tako – postoje mnoge prihvatljive metode ribolova, koje značajno smanjuju prilov: mreže sa izlazima za kornjače, posebni modeli udica koji onemogućuju ulov kornjača ili upotreba mirisnih repelenata koji odbijaju morske pse od udica na parangalima. Ovo su samo neki od primjera selektivnih ribolovnih metoda koje značajno smanjuju prilov.

Foto: WWF(Svjetska organizacija za zaštitu prirode)

Ekonomska vrijednost obalnog i oceanskog okoliša

Vrijednost robe i usluga iz oceana iznosi 2,5 trilijuna američkih dolara godišnje, kako se na vodi u izvještaju WWF-a iz 2015. Riba i ostali proizvodi iz ribarstva među proizvodima su kojima se najviše trguje diljem svijeta. Ali ribolovna industrija će ostati isplativa u dugoročnom smislu samo ako se odvoji od kratkoročne dobiti i usvoji održive strategije. Održivo ribarstvo ne znači manji ulov ribe već se radi o ulovu ciljane ribe, u definiranim količinama, i smanjivanju prilova. Radi se i o upotrebi održivih ribolovnih tehnika kojima nije cilj samo maksimalno uvećati kratkoročnu dobit nego i osigurati dugoročno očuvanje vrijednih resursa.
Održivim upravljanjem ribljim stokovima u oceanu može se znatno povećati dobit od ribolovne industrije. Stručnjaci procjenjuju da „neiskorišteni“ dodatni potencijal iznosi oko 83 milijarde američkih dolara. Boljim upravljanjem, riblji stokovi mogli bi se oporaviti i dovesti do većeg ulova kvalitetnije ribe. O budućnosti ribarstva odgovornom i održivom ponudom proizvoda iz ribarstva odlučuje sektor maloprodaje ali i kupci ribe odgovornim odlukama pri kupnji. Samo će stvaranje veće potražnje za održivim proizvodima i asortiman u ponudi u dućanima i na ribljim tržnicama potaknuti promjenu – odgovornije i održivije ribarstvo i prakse na ribogojilištima. To će ići u prilog osiguravanju dovoljno ribe da se nahrani rastuće svjetsko stanovništvo i osiguraju izvori prihoda za milijune ljudi u zemljama u razvoju u dugoročnom smislu.
Prema predviđanjima znanstvenika, rastuća globalna potražnja za proizvodima iz ribarstva može se zadovoljiti samo ako se upravljanje globalnim ribarstvima znatno poboljša.
“Preduvjet za održivo povećanje količine ulova je holistički pogled na morski ekosustav, kao i poboljšano, učinkovito i osnaženo upravljanje ribarstvom, čiji je cilj održavanje zdravih ribljih stokova. Svjetsko stanovništvo raste, a sukladno s time i potražnja za ribom. Ako nam se dogodi da imamo manje ribe za ulov, bit će to katastrofa za više od 800 milijuna ljudi koji ovise o ribi kao o ključnom izvoru hrane i prihoda. Na mnogim razinama EU ulaže velike napore kako bi se unaprijedilo ribarstvo i osnažila borba protiv nezakonitog ribolova”, zaključuje Danijel Kanski iz WWF Adrie.
“Pravilnim gospodarenjem morskim resursima omogućavamo pozitivno gospodarstvo i dugoročni opstanak ribarskih zajednica u Hrvatskoj i u zemljama u razvoju. Prazna mora su naša ružna stvarnost koju možemo promijeniti samo zajedničkom akcijom na svim razinama društva”, poruka je WWF-ovog projekta Fish Forward (www.fishforward.eu) u kojem uz Hrvatsku sudjeluju Bugarska, Njemačka, Francuska, Grčka, Italija, Austrija, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Španjolska.
Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI