Neovisni novinarski portal
23.9.2018.
KOMENTARI / POLITIKA
Bećarac (foto: Unesco)

Slavonijo… ijujuu:
Porez na traktore, plastično smeće na oranicama, kamenje umjesto krumpira…

Bećarac (foto: Unesco)

Bećarac je pod zaštitom UNESCO-a, a Slavonci nisu: Ijuju… (foto: UNESCO)

Pogubna politika vladajućih političara u proteklim desetljećima dramatično dolazi na naplatu i najvidljivija je u ‘miloj kuda nam je ravna’ Slavoniji. Kako je već poznato, s tamnošnjih kolodvora i aerodroma na dnevnoj bazi iseljava i mlado i staro: iz ravne Slavonije bježe glavom bez obzira u brdovito inozemstvo, ravno prema Dublinima, Frankfurtima, Stockholmima, Vancouverima itd. Ne putuju jer uplaćuju turističke aranžmane, nego zato da bi sebi i obitelji osigurali kakav-takav život dostojan čovjeka,  jer ne mogu jesti domoljublje.

Tobožnji domoljubi na vlasti su u posljednjih 25 godina svojom politikom uspjeli istjerati na desetke tisuća ljudi iz njihova, potencijalno najbogatijeg, hrvatskog zavičaja. Potpuni nemar za potrebe stanovništva Slavonije (i ostatka Hrvatske), odsustvo bilo kakvog suvislog razvojnog plana s golemim poljoprivrednim zemljištem koje bi moglo hraniti čitavu i okolne zemlje, odvratna privatizacijska pljačka i licemjerno busanje u tzv. domoljobne prsi protjerali su Slavonce s njihove grude puno uspješnije nego četnici. Završni udarac u potiljak Slavoniji, Baranji, Podunavlju, Posavini, Podravini itd. ‘domoljubni’ agresori zadali su u lipnju prošle godine uz pomoć uvoznog džepnog kanadskog farmaceutskog menadžera, te su trećinu Hrvatske iznajmili naftnim kompanijama da tamo čeprkaju po njivama i vade naftu. (vidi TRIS).
I što sad? Za one tvrdokornije koji ostaju na slavonskoj nizini te se još drznu baviti poljoprivredom, suicidalna politika pripremila je novo iznenađenje. O tome govore i dvije (ne)povezane vijesti koje stižu iz Čeminca, općinice na pola puta između Osijeka i Belog Manastira, koje djeluju kao da su s nekog satiričnog portala, a ne iz zbilje.

Poljoprivredni strojevi – ‘agresivni strojevi koji uništavaju’

Naime, kako su se poljoprivrednici iz Općine Čeminac požalili medijima, tamnošnje općinske vlasti odlučile su opteretiti s novim poreznim davanjima i to nečime što su nazvali ‘porezom na korištenje javnih površina’. Tako primjerice, za uredno registriran traktor, kombajn, traktor, prikolicu ili kamion poljoprivrednik na koji su već plaćeni brojni porezi, poljoprivrednici iz Čeminca moraju svojoj općini platiti dodatne 2 tisuće kuna. A kako ozbiljni slavonski poljoprivrednik mora imati desetke različitih strojeva, koje prethodno  mora kupiti, pa poplaćati silna ‘davanja’, poreze, namete, naknade, osiguranja, cestarine i ovo i ono, posve je jasno da je ovaj potez općinske vlasti van svake zdrave pameti.

Porez na traktor i kombajn!? (foto: prontscreen NovaTV)

– Prvi slučaj u povijesti postanka RH i nigdje, mi smo provjerili, u čitavoj Hrvatskoj nema da vam netko uvede poseban dodatni namet – cestarinu. To je ustvari korištenje javnih površina. Kad zbrojim sve svoje poljoprivredne strojeve, u općinski proračun moram uplatiti pozamašnu svotu. cirka 30 tisuća godišnje – kazao je Petar Pranjić za Novu TV.
A kako takvu odluku objašnjava Zlatko Pinjuh (HDZ), načelnik općine u Baranji, iz koje je posljednih godina iselilo brojno stanovništvo.
– Donijeli smo porez na korištenje javnih površina gdje oni koji su najveći uništavači javnih površina, to su upravo ti agresivni strojevi i uređaji koji se kreću po ovim našim površinama i koji su praktički sve uništili, a od toga se ništa ne vraća općini – pojasnio je Zlatko Pinjuh, načelnik općine Čeminac.

Komunalna naknada popije petinu mlijeka

No to nije sve, rekli bi na reklamama: nakon obračuna sa zlim poljoprivrednim mašinama na kućne adrese poljoprivrednika iz Čeminca općinari su poslali nove uplatnice za komunalnu naknadu, kao dodatnu  stimulativnu mjeru za uništenje poljoprivrede i stočarstva.
– Komunalna naknada plus slivne vode… 40 hiljada kuna godišnje trebali bismo platiti. Prevedeno u mlijeko 20 hiljada litara mlijeka. To je petina ukupne proizvodnje mlijeka na našoj farmi – samo za komunalije i vodne doprinose – kaže čeminski mljekar Rade Vidić.
A kako bi amortizirao bijes poljoprivrednika i javnosti radi novih poreznih nameta, okretni načelnik Pinjuh (HDZ) je skrenuo pažnju na drugu gnjusobu u svojem dvorištu, te održao konferenciju za novinare. Naime, Belje, dioničko društvo za prehrambenu industriju i poljoprivrednu proizvodnju, a koje je od 2005. godine u sastavu Todorićevog Agrokora, odlučilo je na plodnu slavonsku oranicu zaorati – plastiku (!), pa ih je općina projavila za ekocid.

Oranica ‘zasijana’ plastikom (foto printscreen)

– Plastični otpad iz svoga staklenika zaorali na oranici koju koriste. Desetak tona su po našoj procjeni razasuli i zaorali i to se može na terenu utvrditi. Na području od farme Mitrovac prema Kneževim vinogradima pronađena je veća količina plastike koja je deponirana, zapravo zaorana u zemlju. Mljeveni plastični otpad nalazi se 750 metara od Agrokorovog staklenika i to na državnom zemljištu, na kojem Belje ima tridesetogodišnju koncesiju. Pronađene su hrpe plastičnog otpada, brdo visoko 2-3 metra, široko 3-4 metra i dugo 20 metara – kazao je Pinjuh novinarima.

Agrokorovo Belje polje ‘zasijalo’ plastikom

Načelnik je postigao svrhu: pažnja javnosti je skrenuta s poreza na traktore na glomazni sveprisutni Agrokor, odnosno Belje, koje je pojasnilo kako će otpad odvesti ‘kad okopni snijeg‘, što zvuči kao loš vic.
– U proizvodnji rajčica se služimo malim plastičnim lukovima i vezivom za potporu biljaka, koje su tijekom cijele sezone uklanjani i zbrinjavani putem ovlaštenih zbrinjavatelja otpada. Prilikom završnog čišćenja staklenika došlo je do pogoršanja vremenskih uvjeta i nismo bili u mogućnosti odvesti sve količine biljnih ostataka kod zbrinjavatelja, te smo dio privremeno odložili na jednu od naših parcela. Kad se vrijeme poboljša, navedena biljna masa bit će adekvatno zbrinuta kao i svih proteklih godina, o čemu posjedujemo valjanu dokumentaciju – pravdaju se iz Belja.
Štogod rekli, teško je sprati gorak doživljaj slavonske realnosti, u kojoj, pored svega, umjesto žitarica i povrća zapuštena polja ‘zasijavaju’ mljevenom plastikom iz plastenika i staklenika u kojima u Slavoniji proizvode – rajčice.

‘Zli’ kombajn

– To je zločin prema zemlji. Eksces je za svaku osudu, nikome ne bi trebalo pasti na pamet da plastiku odlaže u zemlju. Svakakvi barbari su prolazili kroz Baranju, imali smo i okupaciju ali i okupator je čuvao zemlju, a nitko nikada nije trovao zemlju! – reče načelnik Čeminca za Index, u ovom slučaju u ulozi ‘spasitelja’ poljoprivrednih površina i poljoprivrede.
Umjesto zaključka, evo bizarne vijesti iz Đakova, koja je na neki način još jedan udarac našoj poljoprivredi i podsticaj za samoubilačku uvozničku politiku (vidi TRIS).
Naime, tamo su u trgovačkom centru Lidl Đakovčani kupili krumpire iz Lidlova programa ‘Okus zavičaja’, kojemu je navodni cilj prodaja domaćeg povrća, no u pakiranju krumpira od deset kilograma su našli – kamenje.

Kamenje kao ‘Okus zavičaja’

– Ovo se dogodilo već nekoliko puta, tj. da u pakiranju krumpira kod pripreme i pranja otkrijete kako neki baš i nisu jestivi, imaju lijepu težinu od gotovo 220 grama, zaobljeni, ma milina, ali problem je što otkriješ da je to umjesto krumpira – kamen. Tako krumpir iste veličine teži približno 110 grama, a ovaj “krumpir” dvostruko. Budući da se to događa učestalo ne vjerujem da je slučajno, jer u mom zavičaju ipak ima više zemlje nego kamenja – kaže kupac krumpira i kamenja Nenad Bunoza za Glas Slavonije.
Dakako, u Lidlu se ispričavaju te kažu kako je ‘moguće da se potkrao i kamen koji jako nalikuje na krumpir te ga je bilo teško uočiti i izolirati’.
– U pakiranju tako velikih količina proizvoda, konkretno u ovom slučaju krumpira, može doći do pogreške. Mi kao Lidl Hrvatska, razgovarali smo s našim dobavljačem, Bios d.o.o. iz Varaždina, čiji je spomenuti krumpir, te smo zatražili još strožu, detaljniju i opširniju kontrolu kvalitete prilikom pakiranja, a sve kako bi naši kupci uvijek dobili najkvalitetnije i najsvježije proizvode – poručili su iz Lidla Hrvatska.
– Ijujuu… – znaju zapjevati Slavonke i Slavonci.

Slavonija

Tags: , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI