Neovisni novinarski portal
11.11.2019.
POLITIKA
Veleučilište Marko Marulić u Kninu (Foto: Tris/H. Pavić)

“Nečastivi” na kninskom Veleučilištu “Marko Marulić”:
Nepotizam, političko kadroviranje, namješteni natječaji, kumske veze ili “prokazivačko podmetanje” …

Veleučilište Marko Marulić u Kninu (Foto: Tris/H. Pavić)

Lovorka Blažević, dekanica Veleučilišta ‘Marko Marulić’ (Foto: Tris/H. Pavić)

Nije „nečastivi“ samo na Filozofskom fakultetu kako je to svojedobno dramaturški detektirao jedan od najvećih hrvatskih pisaca i dramatičara Ivo Brešan.“ Nečastivi“, nekako, rado zalaze u visokoškolske ustanove i agresivno šire svoje pipke dokazujući kako su i oni što znanje drže iznimnom vrlinom slabi pred snagom njihove manipulacije. Podjednako prisutne na sveučilištima i veleučilištima, u velikim i malim gradovima. Nisu mimoišli ni kninsko Veleučilište „Marko Marulić“. No, tko je ovdje „nečastivi“ ovisi o diskursu iz kojeg se stanje u ustanovi promatra.

Za dekanicu Lovorku Blažević to su destruktivne skupine djelatnika kojima nisu nimalo važni interesi ustanove nego isključivo njihovi osobni. Za prozvane djelatnike to je veleučilišna vrhuška s dekanicom na čelu koja je, kako tvrde, politički nametnuta ustanovi kako bi se njome moglo manipulirati za potrebe te iste politike…

Konflikt tri veleučilišne grupacije

A gdje politika umiješa svoje prste tu redovito caruje nepotizam, diktatura podobnih nad sposobnima, ignoriranje profesionalnih referenci za račun političkih, namještanje natječaja, zapošljavanje po „babu i stričevima“, osvetoljubivost i šikaniranje „nepoćudnih“. Preteške riječi, rekla bi dekanica Lovorka Blažević. -Kamo sreće da je vaš interes za Veleučilište potaknut projektima koje smo inicirali Kao što je nedavno otvoreni studentski dom, ili Inovacijsko središte, projekt vrijedan 90-ak milijuna kuna… a ne konstrukcijama kojekakvih skupina u ustanovi.
Govori se o čak tri grupacije koje se na kninskom Veleučilištu „Marko Marulić“ konfrontiraju. Jedna je, navodno, predvođena dekanicom i njoj lojalnim zaposlenicima, drugu čini skupina djelatnika koja bi rado na čelu ustanove vidjela docenta dr.sc. Josipa Gugića, a treću predstavljaju zagovornici bivše nomenklature u ustanovi kojima se, bez ikakvih dokaza, pripisuje i autorstvo nad predstavkom o „nezakonitostima u ustanovi“.
Slučaj je htio da glas nezadovoljnog nastavnog osoblja naprosto prekrije svečane prezentacije veleučilišnih projekata podupiranih novcem EU-fondova i protokolom vladinih dužnosnika. Pogotovo kad je vijest o otvaranju suvremeno opremljenog studentskog doma presjekla predstavka djelatnika ogorčenih stanjem u ustanovi koja, navodno, protivno zakonu, o studentima odlučuje bez njihove participacije u tijelima Veleučilišta.

Veleučilište Marko Marulić u Kninu (Foto: Tris/H. Pavić)

– Stručno vijeće (SV) djeluje u nelegalnom sastavu. Sukladno Zakonu i Statutu ustanove, u SV-u bi moralo biti najmanje 15 posto studenata, a od odlaska bivšeg dekana Marka Jelića nikad nismo imali dovoljan broj studenata. Problem je u tome- kazat će nam nezadovoljni djelatnici- što je i sama dekanica Lovorka Blažević izabrana u krnjem sastavu SV-a. Prošla je na SV-u za samo jedan glas, i to glas jednog studenta, člana Mladeži HDZ-a, koji se, neposredno po „obavljenom poslu“, ispisao s Veleučilišta- govore zajedljivo neki iz skupine nezadovoljnih. Dosad su dekani na Veleučilištu, dodat će, bili redovito doktori znanosti, za razliku od trenutne dekanice koja je tek viši predavač. Nije sporno, kažu, da ispunjava uvjete za tu funkciju, ali je činjenica da i na samom Veleučilištu ima osam doktora znanosti, tri u najvišem zvanju, koji su sigurno kvalificiraniji  za tu dužnost. Ali nisu podobniji od dekanice Blažević, vele, aludirajući na njezinu bliskost s kninskim gradonačelnikom Nikolom Blaževićem i HDZ-om. Neki su čak tvrdili i kako su dekanica i gradonačelnik u rodbinskoj vezi, ali se pokazalo da je riječ o netočnoj konstrukciji temeljenoj isključivo na istom prezimenu…

HDZ upravlja Veleučilištem

– Lovorka Blažević je bila najprije imenovana kao vršitelj dužnosti dekana, a kad je raspisan natječaj za dekana, nitko se osim nje nije javio jer smo znali da Stručno vijeće radi u nelegalnom sastavu, i da takav izbor ne može biti legalan. Istina je- kazali su nam neki zaposlenici- da Upravno vijeće ( UV ) potvrđuje izbor dekana, ali i ono je bilo politički preparirano. Od pet članova UV-a većinu su činili članovi HDZ-a,  Biserka Vujić, sestra bivše kninske gradonačelnice Josipe Rimac, direktor gradske Čistoće“ Miroslav Zorić,  i direktor osnovne škole „Domovinske zahvalnosti“ Ivan Uzun. Svi su oni članovi HDZ-a, a Zorić, kao predsjednik UV-a, sa završenom dvogodišnjom višom školom , manje je obrazovan od bilo kojeg našeg studenta. Njih troje je preko bivšeg ministra znanosti i obrazovanja Predraga Šustara, postavila Josipa Rimac, svi troje su članovi HDZ-a i činili su većinu u UV-u, pa tako i upravljali Veleučilištem, iako nemaju baš nikakve veze sa sustavom visokog obrazovanja- govorili su nam naši sugovornici iz ustanove tvrdeći da su članovi UV-a bili marionete gradske vlasti, najprije Josipe Rimac, a potom i Nikole Blaževića.
Na sve optužbe dekanica Lovorka Blažević spremno odgovara:- Proveden je natječaj, sukladno zakonu, jedina sam se javila, ispunjavala sam sve propisane uvjete i Stručno vijeće koje ima 30 članova , predložilo me Upravnom vijeću kao kandidata za dekana. Na sjednici SV-a bilo je 26 prisutnih, od kojih je 16 glasalo za moj izbor, pet ih je bilo protiv i pet suzdržanih. Na toj sjednici SV-a je bio jedan student, i točno je da se nedugo nakon moga izbora, nažalost, ispisao s Veleučilišta. Ali, bio je legalno izabrani predstavnik studenata u SV-u , pa je stoga i izbor dekana legalan. Uostalom, nedugo nakon moga izbora mogao je i bilo koji zaposlenik, član SV-a , dati otkaz. Koja je razlika?
Dekanica odbija i insinuacije o nedostatnim stručnim, akademskim referencama. – Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i Statutu ustanove određeni su uvjeti za dekana i ja ih ispunjavam. Nigdje ne piše da dekan mora biti doktor znanosti, uvjet je da bude ili viši predavač, ili profesor visoke škole. A što se tiče akademske titule, ja sam i sveučilišni specijalist ekonomije. Dakle, netočno je da nemam potrebne uvjete.
Lovorka Blažević također ističe: –  UV ima 5 članova, dva bira Veleučilište, jedan je predstavnik Stručnog vijeća, a jedan predstavnik svih zaposlenika. Tri preostala člana bira resorno ministarstvo, a u izbor ministra ne bih ulazila-reći će dekanica Blažević.

Izbor asistenata i kumske veze

U kuloarima Veleučilišta spominju se i sporni natječaji za izbor asistenata, pri čemu se posebno apostrofiraju oni na Prehrambenoj tehnologiji.
– Stručno vijeće izabere Povjerenstvo za natječaj koje obavlja intervjue s kandidatima, analizira natječajnu dokumentaciju, sastavlja zapisnik i dostavlja ga Stručnom vijeću na glasanje. Međutim, mi o drugim kandidatima ne znamo baš ništa a niti zbog čega je baš taj kandidat izabran i u čemu su njegove prednosti pred ostalima. Primjerice, na zadnji natječaj izabrana je, između više kandidata, kolegica iz Šibenika ( Lj. N.), magistra znanosti iz područja prehrambene tehnologije, iako je u 50-im godinama a asistent može biti samo šest godina, što znači da će s tog mjesta ići u mirovinu! To se, međutim, moglo izbjeći jer je bilo i drugih kandidata s puno boljim referencama, pa tako i N. Š. iz Zadra koji ima upisan doktorski studij, objavljene znanstvene radove, a i branitelj je. Unatoč svemu tome, pa i očitovanju kandidatkinje da nema ambicija dalje se školovati, ipak su joj dali prednost što je dovelo do izdvojenog mišljenja jedne članice UV-a, što je odmah rezultiralo njezinim razrješenjem u Povjerenstvu, a natječaj je poništen i raspisan novi. Kandidati, kako tvrde naši sugovornici s Veleučilišta, nisu uopće bili o tome obaviješteni pa je kolega N.Š. podnio prigovor SV-u i UV-u. Odgovor nikad nije dobio, tvrde, a kolegica Lj.N. je primljena i s njom sklopljen ugovor o radu i prije isteka žalbenog roka.
Slično je bilo i s natječajem za asistenta na odjelu Poljoprivrede gdje je primljen ( T.S.) kandidat iz Sinja, a predsjednik Povjerenstva je bio sin bivšeg dekana Mirka Gugića, Josip Gugić, s kojim je u Povjerenstvu bio i ( F.S.) kum obitelji Gugić i vanjski suradnik Veleučilišta. Na taj natječaj, tvrde neki zaposlenici kninske visokoškolske ustanove, javilo se više osoba iz Knina, bivši studenti Veleučilišta, sa svim potrebnim uvjetima, ali je primljen kandidat iz Sinja kojemu ustanova plaća putne troškove bez kojih je mogla biti.

Lovorka Blažević, na sve to uzvraća tvrdnjom da je natječajna procedura na Veleučilištu iznimno transparentna, sukladna zakonu i Statutu ustanove. U oba slučaja- ističe dekanica Blažević- primljeni su kandidati za koje je većina članova SV-a ocijenila da su najbolji. A što se tiče izbora kandidata koji ima status branitelja, činjenica je da se on nije pozvao na tu svoju prednost, pa ona i nije bila predmetom rasprave. Natječaj nije poništen zbog toga- tvrdi dekanica- nego zbog isteka zakonskog roka- i baš zato što sam legalist, na SV-u sam predložila da se natječaj poništi. Naposljetku, SV je u ponovljenom natječaju izabralo istu kandidatkinju. Nije točno- dodaje- da kandidat koji nam je uputio prigovor na izbor nije nikad dobio odgovor. A što se tiče činjenice da je izabran kandidat koji je iz Sinja a ne Knina, morate znati da mi ne smijemo diskriminirati kandidate ni po spolnoj, ni dobnoj ni zdravstvenoj osnovi, pa ni po mjestu prebivališta. Insinuacije o kumskim vezama, ne želim ni komentirati.

Zlobne aluzije

Lovorka Blažević ističe kako je počašćena time što joj je bivše Upravno vijeće ukazalo čast i izabralo je 30. rujna 2015. za vršitelja dužnosti dekana, a nada se da je tu čast i priliku kroz godinu i tri mjeseca rada opravdala. Zlobne aluzije na rad ustanove ne želi komentirati, jer očito je, kaže, da na Veleučilištu postoji već niz godina skupina djelatnika kojima interesi ustanove nisu nikakav prioritet.
– Vjerujem  da svaka ustanova može ići naprijed samo ukoliko svi njezini djelatnici rade u tom cilju i ispunjavaju svoje obveze. Isto tako se nadam da će ova skupina destruktivaca možda preispitati svoje postupke i početi raditi u interesu Veleučilišta jer, vjerujte, svi zaposlenici ustanove žele ovdje ostvariti svoj profesionalni napredak. Imamo zaposlenike, nastavno osoblje kojeg se ne bi posramila ni najveća sveučilišta u Hrvatskoj- poručuje kninska dekanica.
Njezino mišljenje ne dijele neki zaposlenici Veleučilišta Marko Marulić u Kninu, nego ukazuju i na zapošljavanje nenastavnog osoblja po „rodijačkim“ i političkim vezama, sporne natječaje za vanjske suradnike na Ekonomiji, ignoriranje kninskih kandidata ( primjer M.Č. u zvanju višeg prodavača, koji je vodio europske projekte ) i forsiranje kandidatima iz Splita za koje samo troškovi puta premašuju 50 tisuća kuna. A sve samo zato što kninski kadrovi nisu po volji gradonačelniku Nikoli Blaževiću, decidirani su nezadovoljnici. Konačno, ističu, svi prodekani su tužili Veleučilište zbog zlostavljanja i diskriminacije bivšeg dekana. Zbog nezakonite smjene s mjesta prodekana ustanovu je tužio i Z.Ć. koji  je nedavno dobio spor na Upravnom sudu što će, upozoravaju, Veleučilište skupo stajati.
– U pravu ste što se tiče tužbi, ali to je bilo prije moga izbora na dužnost dekanice. Veleučilište je imalo devet parnica koje je dobilo, a Upravni sud je donio presudu da se cijeli slučaj vraća na ponovno postupanje, što ne znači da je kolega ( Z.Ć.) dobio spor. Inače, moram reći da primjerice na Odjelu Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom, imamo jako dobru suradnju s više kolegica i kolega iz Knina, Drniša, Šibenika… Bilo kakva namještanja kod zapošljavanja kod nas su nemoguća, zbog jasnih i strogo propisanih procedura- tvrdi dekanica, kao da nije svjesna da pogodovanja kod zapošljavanja predstavljaju nacionalni folklor prisutan na svim razinama.
Nasuprot optužbama svojih kolega, ponudila nam je uspjehe svoje ustanove. Od nedavno otvorenog Studentskog doma , projekta ostvarenog u suradnji Grada Knina i resornog ministarstva, preko dva moderno opremljena priručna laboratorija koje je Veleučilište dobilo od donacija i sredstava EU fondova ( oko 3,5 milijuna kuna vrijedan je samo projekt transfera tehnoloških inovacija u proizvodnji hrane), a imaju, pohvalila se, i primjere dobrih praksi razvijanja novih prehrambenih proizvoda koji su već na policama EU.

Gradonačelnik N.Blažević: Krivi smo jer smo učinili sve da Veleučilište opstane!

Za razliku od Lovorke Blažević, koja je detaljno odgovorila na sve optužbe, njezin prezimenjak, gradonačelnik Knina Nikola Blažević kojemu se imputira „trgovanje utjecajem“ i zloupotreba položaja u smislu političkog kadroviranja u ustanovi, bio je vrlo škrt, ali ubojit, na riječima.
– Većinu onoga što su Vam ispričali „neki djelatnici Veleučilišta“ (kako ih nazivate) ne želim komentirati jer je ispod elementarne razine pristojnosti, a u nekim dijelovima i ljudskosti. Na njihovu žalost, Vaši insajderi nemušto se kriju iza prozirne ispraznosti njihovih interesa za boljim i kvalitetnijim Veleučilištem. Većina takvih bila je zadovoljna dok su „jeli iz iste teće“ i kada im stvari na koje se danas pritužuju nisu smetale. Osobno nisam utjecao na izbor Lovorke Blažević za dekanicu, a suprug dekanice nije moj rođak, što je uostalom vrlo provjerljivo- pomalo ljutito će gradonačelnik. – Zna se tko je imenovao v. d. dekana, tko ju je izabrao, a tko potvrdio njezin izbor. Sastav Upravnog vijeća rezultat je promišljanja i odluke ministra znanosti i obrazovanja. Zaključno, a da ne bi proizašlo da sam neupućen u stanje na Veleučilištu, kao gradonačelnik Knina imam ogroman interes za uspješan rad Veleučilišta. Zajedno s dekanicom Blažević- poručuje prvi čovjek Knina- rješavam brojna pitanja koja se tiču statusa ustanove i njenih resursa, a u čemu smo iznimno uspješni. Jedan od najboljih primjera je konačan završetak priče o studentskom domu koji je nedavno predan Veleučilištu od strane Grada Knina. Zašto to nikoga, pa ni Vas, pretjerano ne interesira teško mi je zaključiti. Istina je, dakle, da sam se sa svojim suradnicima upletao u rad Veleučilišta lobiranjem da se dom izgradi, opremi i otvori. Ako je to naš krimen onda sam neizmjerno sretan što nas „neki djelatnici Veleučilišta“ proglašavaju krivima. Da, učinili smo sve da Veleučilište u Kninu opstane i ostane. Koliko smo bili uspješni, vrijeme će pokazati…
Zapravo, nameće se tu još jedan krimen- dodat će gradonačelnik. – Krivi smo ponajviše jer se nikad nismo spuštali na razinu sitnih prokazivačkih podmetanja kako bi podijelili ljude na „naše i vaše“. Naše je oduvijek bilo samo i jedino Veleučilište, a njihovo, odnosno „nekih djelatnika Veleučilišta“ je ono o čemu oni pričaju, a o čemu ja niti imam što, a niti bih!
Tko je tu „nečastivi“, zaključite sami!

 

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI