Neovisni novinarski portal
23.10.2019.
FAIRPRESS
Mirjana Rakić (screenshot HTV)

Mirjana Rakić:
Govor mržnje je neprihvatljiv i njemu nema mjesta u hrvatskom društvu

Mirjana Rakić (screenshot HTV)

Od 1. prosinca 2016. do 1. veljače 2017. na ovom ćemo portalu svakodnevno prenositi tekstove istraživačkih novinara s portala Fairpress.eu, medija koji je nastao u sklopu projekta “Odgovor građana na klijentelizam u medijima – MEDIA CIRCLE”.

Mirjana Rakić (screenshot HTV)

Piše: Ana Gavranić, Fairpress.eu

Hrvatski medijski prostor izložen je najprimitivnijim vrstama govora mržnje, koji je nažalost, postao uobičajen oblik komuniciranja. Nekolicina medija ukinula je upravo zbog govora mržnje mogućnost komentiranja. U ovom slučaju, novinari su najčešće mete takvoga govora. Često se događalo da su novinari istražili činjenice i objavili tekstove o temama koje su od javnog interesa, a umjesto rasprave i  komunikacije medija i zainteresirane javnosti, koja svojim komentarima može pridonijeti temi, dobivali su niz uvreda i prijetnji iz mržnje. O toleranciji govora mržnje u hrvatskom medijskom prostoru i nesankcioniranju istog, razgovarali smo s ravnateljicom Agencije za elektroničke medije, Mirjanom Rakić, koja se našla krajem siječnja prethodne godine na udaru svakakvih komentara i pogrdnih riječi radi izricanja trodnevne zabrane emitiranja televiziji Z1 zbog govora mržnje. Naime, kada je u pitanju pravni okvir i kontekst regulacije govora mržnje, Vijeće za elektroničke medije objavilo je u veljači prethodne godine priopćenje vezano uz sankcioniranje govora mržnje u elektroničkim medijima.
Rakić je kazala da se svaki oblik govora javlja unutar određenog povijesnog i kulturnog konteksta, a njegov sadržaj, i moralna i emotivna značenja, neodvojiva su od tog konteksta te da govor koji je bezopasan u jednom kontekstu, može biti govor mržnje u drugom.
– Pitanje je kriterija koji zauzmete. Ponekad je potrebno i ostrašćeni govor tolerirati upravo kako bi se sačuvala sloboda govora i izražavanja u društvu. Naime, slobodno mišljenje, slobodan govor i izražavanje mogući su samo pod određenim uvjetima, kao što su socijalna stabilnost, tolerancija, civilno društvo i sl. U odsutnosti ovih uvjeta društvo teško može živjeti u atmosferi žučljivih rasprava i neslaganja, a jednako tako nedostaje mu i sposobnost da se nosi s posljedicama do kojih bi mogle dovesti takve rasprave. Zbog toga europska društva nameću neka formalna i neformalna ograničenja slobodi govora i time pokazuju svoju predanost koju duguju socijalnoj stabilnosti i nacionalnoj sigurnosti bez kojih nikakva sloboda govora ne bi bila moguća. Socijalna stabilnost i sklad su nužni preduvjeti slobode govora. Kada mi zabranjujemo govor mržnje onda to činimo kako bismo omogućili i održali ove uvjete, takorekuć zabranjujemo slobodan govor upravo u interesu slobode govora i izražavanja. Budući da je govor mržnje neprihvatljiv zbog ovih i drugih razloga, njemu nema mjesta u hrvatskom društvu te stoga treba biti obeshrabren. Kao ravnateljica Agencije za elektroničke medije smatram da je najbolja strategija  djelovati odlučno u ranim fazama kada na mržnji temeljeni govor u medijima još nije dobio snažnu podršku i kad njegova retorika još nije korumpirala senzibilitet javnosti. Ono što nam stoji na raspolaganju je postojeća zakonska regulativa, dakle, prije svega Zakon o elektroničkim medijima, ali i ostali zakonski i podzakonski akti.
Internet, novi mediji, društvene mreže… omogućili su ljudima da sudjeluju u javnosti kao nikada dosad u povijesti, a mnogi komentari na mrežama, anonimni i neanonimni, svojim sadržajem stvaraju barijeru nepovjerenja i neprijateljstva između pojedinaca i skupina, siju strah i nepovjerenje, ometaju normalne odnose između ljudi i općenito korozivno djeluju na kolektivni život, istaknula je Rakić.
– Kad članove određene zajednice netko na svom profilu vidi kao neprijatelje unutar društva, najavljuje rat protiv njih i odbija ih prihvatiti kao legitimne i ravnopravne članove društva, onda on ili ona na taj način svjesno ili nesvjesno potkopava same temelje društvenog života. Osobito govor na internetu često puta krši dostojanstvo članova ciljne skupine na način da ih stigmatizira i uskraćuje im sposobnost da žive kao odgovorni članovi društva reducirajući ih na stereotipne predstavnike etničke, rodne ili vjerske skupine, a poznato je već da ako se baš sve može izreći o nekoj grupi ljudi, onda će se također jednom sve moći toj grupi i učiniti. Međutim, regulacija komentara čitatelja na internetu, postavlja i neke poteškoće praktične prirode. Ponajprije, pružatelj elektroničke publikacije treba odvojiti vrijeme i resurse za uklanjanje mrzilačkih ili klevetničkih komentara sa svojih stranica, a pitanje je i razumnog vremena u kojem to može učiniti, zatim zakonska regulativa, ne samo u Hrvatskoj, već i u ostatku svijeta i dalje je tzv.„siva zona“ kad je riječ o regulaciji interneta, a uza sve to tehnologija se rapidno mijenja i u toj promjeni uvijek otvara neke nove nedoumice i probleme koji prate ovo područje.
Kao bivša novinarka, Mirjana Rakić je naglasila kako smatra da novinari žive od riječi, te da „oni sami ne bi smjeli dopustiti da im web stranice često kvare polupismeni mrzilački komentari čija je svrha daleko od doprinosa raspravi, ali da je nažalost, i takve komentare potrebno ponekad  tolerirati kao što primjerice toleriramo ljude koji vjeruju u vještice ili da je Zemlja ravna ploča, i to upravo kako bi se zaštitilo ono najvrijednije, a to je slobodno izražavanje misli i ideja o svim pojavama u društvu“.
U većini slučajeva govor mržnje se ne kažnjava, iako postoji zakonski okvir za sankcioniranje istog. Dok vrh države ne reagira, govor mržnje neće biti sankcioniran.

 

Tags: ,

VEZANE VIJESTI