Neovisni novinarski portal
26.11.2020.
FAIRPRESS
(picturefordesktop.com)

Ključni problem u izvještavanju o nasilju prema ženama:
Mediji imaju tendenciju okriviti žrtvu

(picturefordesktop.com)

Od 1. prosinca 2016. do 1. veljače 2017. na ovom ćemo portalu svakodnevno prenositi tekstove istraživačkih novinara s portala Fairpress.eu, medija koji je nastao u sklopu projekta “Odgovor građana na klijentelizam u medijima – MEDIA CIRCLE”.

(picturefordesktop.com)

Piše: Ivana Horvatek, Fairpress.eu

Izvještavanje o nasilju u obitelji zahtjeva poseban pristup i odnos novinara/ke prema temi, jer neprofesionalno urađen novinarski prilog može uvećati štetu načinjenu žrtvi nasilja. Nije nepoznanica da je izvještavanje o ovom društvenom problemu senzacionalističko i tabloidno, s obiljem predrasuda i stereotipa. Ovim pitanjem bavi se Autonomni ženski centar Beograd koji godinama unazad prati medijsko izvještavanje na teme nasilja prema ženama i ubojstava žena (femicida).
Posljednjih godina primjetna je veća medijska pažnja vezana za problem nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, piše u drugom izdanju Vodiča za novinar(k)e – nasilje u obitelji (Autonomni ženski centar Beograd), koji ističe da je najveći broj medijskih izvještaja ipak ostao vezan za „pojedinačni slučaj“, bez dubljeg preispitivanja problema i društvene odgovornosti, koje bi društvenu reakciju usmjerilo na njegovo sistemsko rješavanje. Vodič za novinar(k)e – nasilje u obitelji, objašnjava ulogu medija i daje savjete za odgovorno izvještavanje o nasilju te daje pregled istraživanja o nasilju u obitelji.
Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra ispričala je za Fairpress kako su iz svog iskustva rada sa ženama koje imaju iskustva nasilja shvatile koliko mediji mogu biti značajni saveznici u borbi protiv nasilja, ali isto tako mogu nanijeti ogromnu štetu i, svjesno ili ne, potiču nasilje i mržnju prema ženama.
Iz tog razloga smo napravile i drugo izdanje Vodiča za novinar(k)e. Svjesne činjenice da je sloboda medija pod stalnim znakom pitanja, kao i da je položaj novinara i novinarki u čitavoj regiji nezavidan, te da mnogi od njih, pogotovo u dnevnom tisku, nemaju mogućnost kontinuirano i istraživački se posvetiti određenim temama, ovaj Vodič namijenile smo kao obrazovni i informativni alat za one koji izvještavaju na ove teme. Vodič zbog toga sadrži opis društvenog problema nasilja prema ženama, jer, kako smo shvatile kroz osobni rad, da bismo mogle boriti se protiv nasilja, ključno je da prepoznamo i uklonimo sve predrasude koje i sami imamo u vezi s temom.
Mediji u Srbiji vrlo često reproduciraju stereotipe i predrasude kada je riječ o položaju žena, smatra Pavlović. To nije slučajno jer je naše društvo i dalje vrlo patrijarhalno i na žene se često i danas gleda kao na vlasništvo muškaraca. Ovo je jedan od ključnih i najčešćih problema u medijskom izvještavanju o nasilju prema ženama – mediji imaju tendenciju okriviti žrtvu (odgovornost se traži u onome kako se ona ponašala i čime je izazvala nasilnika), dok istovremeno opravdavaju nasilnika (koga često predstavljaju kao “povučenog i tihog” čovjeka koji, eto, nije mogao prežaliti raskid, pa ju je ubio).
Pored predrasuda, medijsko izvještavanje obiluje tabloidnošću i neprofesionalnošću. Žrtvama (često, posredno, i njihovoj djeci) oduzima se pravo na privatnost, kao i dostojanstvo. Jedan tekst u tjedniku Vreme koji je obrađivao ovu temu imao je naziv “Prinošenje žrtve na oltar senzacionalizma” – to je upravo opis onoga što se događa.
Primjera dobre prakse, nažalost, nema mnogo, ali postoje, istaknula je Pavlović spominjući tjednik Vreme koji je imao seriju tekstova koji su odgovorno izvještavali o ovoj temi i koji su znatno doprinijeli zakonskim izmjenama koje su usvojene u skladu s Istanbulskom konvencijom.
Za deset mjeseci, koliko je trajao projekt Vreme protiv nasilja, novinarke koje su na njemu radile nisu intervjuirale niti jednu žrtvu – što dokazuje da izvještavanje može biti društveno odgovorno i može doprinijeti borbi protiv nasilja, bez ijedne osobne priče i provlačenja života žena kroz medije. Vrijedan spomena je i dokumentarni film Žrtva ima žensko lice, novinarke Ane Manojlović, koja je profesionalno, uz prikazivanje izjava muškaraca koji su ubili svoje supruge, uspjela predstaviti mehanizam muškog nasilja, kontrolu koju nasilnik uspostavlja i njegov vrijednosni sistem prema kojemu on ima pravo i na njen život, kazala je Pavlović za Fairpress.
Mediji igraju ključnu ulogu u formiranju stavova zajednice, a sva istraživanja ukazuju na to da su upravo ovi stavovi ključni faktor u primarnoj prevenciji. Zato je šteta koju samo jedan članak ili prilog koji nije društveno odgovoran može prouzročiti, mnogo veća od trenutne. Zato je važno da primjeri dobre prakse ne ostanu samo na pojedinim novinarkama i novinarima, već da svi koji pišu o ovim temama, bile one o pojedinačnim slučajevima, ili o fenomenu društvenog problema nasilja prema ženama, prije svega budu informirani u odnosu na temu, a zatim i ustraju u  namjeri da pišu o pravim uzrocima nasilja i ubojstava žena, što leži u nejednakom odnosu moći između muškaraca i žena, te u sistemu koji ne uspijeva adekvatno i pravovremeno zaštititi svoje građanke.

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI