Pudarica (Foto: H. Pavić)
Nad uvalom sv. Nikola (Murtar) započelo je spašavanje Pudarice, jednog od simbola Jezera. Najveća suhozidna građevina i spomenik kulturno-povijesne baštine mjesta danas je očišćen od raslinja i započeta je sanacija njegovih zidina, koje se u sedam krugova spiralno uzdižu desetak metara u visinu.
Akciju spašavanja Pudarice zajednički su organizirali Udruga ‘Južnje strane’, Mjesni odbor Jezera i Općina Tisno, a uključili su se Muzej grada Šibenika, Muzej betinske drvene brodogradnje, Udruga ‘Dragodid’, Udruga ‘Argonauta’ i deseci mještana. U Jezerima postoje različite priče o podrijetlu, starosti i značaju ove građevine.
No, po stručnom mišljenju Jadrana Kale, etnologa iz Muzeja grada Šibenika, riječ je o komunalnoj stražarnici iz vremena Kontinentalne blokade, sagrađenoj pred oko 200 godina. – Podignuta je u vrijeme kada su ovdje iz svoje baze na Visu dolazili britanski gusari, a francuska vlast je branila obalu. S Pudarice se ne vidi jako puno otvorenog horizonta nego onaj najvažniji dio, Samogradska vrata kroz koja su dolazili gusarski brodovi. Stražari su s Pudarice dizali uzbunu i cijela Jezera su odlazila u zbjeg. Količina napora koja se uložila u donošenje svih ovih stotina tona kamenja ugrađenog u gomilu može posvjedočiti kolika im je tegoba i opasnost prijetila u to doba – kaže Kale.
Jadran Kale (Foto: H. Pavić)
Kale je rekao da će se tek po čišćenju vegetacije moći ustanoviti pravo stanje građevine i odlučiti na koji će se način ona sanirati. Osim o sanaciji suhozida, razmišlja se i o gradnji stubišta po kojima bi se posjetitelji penjali do vrha i na taj način bi se zaštitilo građevinu od rušenja koje joj prijeti zbog masovnih posjeta. Kalu je iznenadila sustavna briga Jezerana za baštinu.
– Naši domaćini iz Udruge ‘Južnje strane’ već su ranije napravili veliki posao sa probijanjem, čišćenjem i širenjem puteva. To je jako dobro učinjeno i do Pudarice se danas lako dođe. Do nje vodi nekoliko putokaza, što je također vrlo neobična situaciju. To je vjerojatno najbolje označen suhozid u našem kraju. Naši domaćini su tu otprije s lijepim zaslugama i evo vidite da se na ovo hladno jutro okupio veliki broj mještana, mlađih i starijih. Ne bi se baš u svakom mjestu moglo ovako okupiti ljudi na radnu akciju – rekao je Kale.
Muzej grada Šibenika ovdje je prisutan zbog inicijative osnutka muzeja maslinarstva u Jezerima. – Jer Pudarica je danas jedna čuvarica među maslinicima. Iako njena izvorna uloga nije vezana za maslinarstvo, danas se od njega ne može otrgnuti, jer leži među maslinama – kaže Kale.
Ante Klarin Cunco (80) učio je mlade tajnama suhozida (Foto: H. Pavić)
Nikša Pirjak, predsjednik Mjesnog odbora Jezera, kaže da je Pudarica simbol mjesta. – Koristili su je pudari koji su s nje od davnina čuvali jezerska polja, a u zadnje vrijeme ona služi isključivo kao turistička atrakcija. Mnogo se turista na nju penje, što je, očekivano, dovelo do mjestimičnog urušavanja gomile i drugih oštećenja. I evo, zato smo danas tu, da krenemo u njenu sanaciju i vratimo joj izvorni oblik – rekao je Pirjak.
Među volonterima koji su rezali grmlje i nosili kamenje bio je i načelnik Općine Tisno Ivan Klarin. -Vrijednost Pudarice je velika, posebno sentimentalna, za Jezera i Jezerane. Ovdje smo da pokažemo da smo sposobni i spremni brinuti za blago koje smo baštinili od predaka – rekao je načelnik Klarin.
