Neovisni novinarski portal
19.11.2017.
EKOLOGIJA / GRAĐANI / PRIJENOS
Brana na Peruči (foto Dino Šepac/Wikipedia)

Fizičar Cvitković o tzv. kombi elektrani Peruča:
Sve bi platili hrvatski građani, i to višestruko

Brana na Peruči (foto Dino Šepac/Wikipedia)

Brana na Peruči (foto Dino Šepac/Wikipedia)

Projekt gradnje tzv. kombi kogeneracijske plinske elektrane (KKPE) Peruča podigao je, kako se to kaže, na noge mještane Cetinskog kraja. Zbog te, po mnogima, još jedne u nizu nakaradnih zamisli koja bi radi profita nekog ‘investitora’ dugoročno ugrozila poddinarski okoliš, biljni i životinjski svijet, zdravlje ljudi, pitku vodu za veći dio Dalmacije i poništila razvojne šanse dalmatinskog zaleđa koje se temelje na očuvanoj prirodi, tradiciji i slikovitom ambijentu, već je održano niz prosvjeda. Začudo, nekim prosvjedima su se prigodno priključili i neki političari kojima je ekologija donedavno jamačno bila relativno nepoznat pojam i zadnja rupa na fruli.

Štoviše, događa se kako iskreno ili ne svoje protivljenje iskazuju i oni koji pripadaju političkim strukturma koji ‘guraju’ isti projekt. Bilo kako bilo, ovoj se elektrani usprotivio i mladi znastvenik, Sinjanin Mislav Cvitković, doktorand fizike i aktualni asistent na Institutu Ruđer Bošković, te donedavni asistent na Friedrich-Alexander Universitätu u Erlangenu u Njemačkoj, kako je predstavljen u tekstu Slobodnoj Dalmaciji, odakle prenosimo neke njegove navode.
Cvitković, koji je i jedan od pokretača Festivala znanosti u Sinju izašao je u javnost s tvrdnjom kako je navedeni projekt ‘ekocid nad rijekom Cetinom i cijelom Cetinskom krajinom i pljačka stoljeća hrvatskih potrošača električne energije’.
U raspravi o KKPE Peruča gotovo nije izrečen stručni argument, pa je on ‘odlučio sve detaljno proučiti, analizirati i jasno argumentirati za i protiv’ , kaže. Zanimljivo je kako je, iako je fizičar, prvotno pristupio afirmativno jer je ‘bio sretan da se nešto pozitivno događa u njegovoj ‘gospodarski umrtvljenoj Cetinskoj krajini’. Čini se kako sada ima posve suprotno stajalište o tom projektu.
– Dugo mi je trebalo da dođem do studije utjecaja na okoliš. Autori studije lažno su naveli da je sudionik u izradi toga dokumenta Institut “Ruđer Bošković”, što je poslije IRB javno demantirao. Proučavanjem cijelog projekta i same studije utvrdio sam manjak podataka i krive referencije, što mi je nametnulo sumnju. Na kraju krajeva, ako je sve čisto, zašto koristiti zvučna imena poput IRB kao ogradu? Kada se zbroje podaci, ispada da KKPE Peruča dnevno ispušta 280 tisuća litara otpadnih voda. Nigdje se ne navodi točna kemijska specifikacija štetnih tvari i njihova koncentracija u toj vodi, iako sami projektanti kažu da su sve te vode kisele ili lužnate. A u studiji se kaže da ne utječu na okoliš. Kiseline i lužine izravno utječu na pH vode jezera Peruča i rijeke Cetine, uništavaju njihov biosustav te vodu čine nepitkom – neposredno upozorava sinjski fizičar u Slobodnoj Dalmaciji.
Kako tvrdi, za hlađenje tog postrojenja bi se uzimalo 8 kubika vode u sekundi i vraćalo ih u jezero toplije za – 8 stupnjeva Celzijevih.

Mislav Cvitković (foto Facebook)

– Zbog krivih izračuna i u njima uzetih netočnih parametara studija tvrdi da nema zagrijavanja jezera iako je u njega doslovno stavljena golema grijalica. A zagrijavanje izravno uništava biološku ravnotežu. Iz dimnjaka bi u atmosferu svake sekunde izlazilo 760 kilograma ispušnih plinova, odnosno 2.237.040 kilograma svakog sata. Samo CO2 ispuštalo bi se 145 tona na sat, što je ekvivalent 15 tisuća automobila. Osim toga plinske elektrane u zapadnoeuropskim zemljama masovno se zatvaraju jer su ekonomski neisplative – kaže Cvitković, navodeći podatke kako je tijekom 2014. i 2015. godine u Njemačkoj zatvoreno 8, u Italiji 2, Britaniji 8, Nizozemskoj 5, Francuskoj 6, Belgiji 1, Slovačkoj 1 i Češkoj 1, a prema javno objavljenim informacijama najavljeno je zatvaranje više od 20 takvih elektrana jer cijena plina raste, a cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora pada.
Cvitković ima i objašnjenje u čemu se sastoji interes investitora u tip elektrana kakve se redom zatvaraju: po njemu je riječ o sličnom modelu zbog kojega su vlasti pogodovale ekspanziji vjetroelektrana po dalmatinskim brdima: ‘ozakonjenom modelu krađe građanima-potrošačima električne energije po istom ili sličnom receptu beneficirane cijene električne energije iz vjetra.’
– Tu razliku za obnovljive izvore i “učinkovitu kogeneraciju” država izravno plaća proizvođaču električne energije iz novca za subvencije koji uzima građanima kroz račune za isporučenu električnu energiju. Upravo zato je elektrana na Peruči osmišljena kao kombi-kogeneracijska, koja bi osim 450 megavata struje u proizvodnji imala i 50 megavata toplinske energije koja nikome ne treba. Osim privatnom investitoru koji zahvaljujući tomu ima osiguran povrat ulaganja na teret hrvatskih građana, a radi se o milijardama kuna – kaže.
Osrvće se i ocjenama kako se radi o tzv. strateškom projektu za Republiku Hrvatsku.
– Brojne hrvatske vlade povlačile su poteze koji su skupo stajali građane Republike Hrvatske. Je li ovo jedan od takvih poteza neka procijene sami građani. Ja samo pitam zašto bi takav projekt postao strateški za državu i zašto država nije ulagač u takav projekt? Odgovore sam, vjerujem, već dao. Jedini koji bi od ovoga projekta profitirao bio bi privatni investitor. Sve bi platili hrvatski građani, i to višestruko. Na jednoj strani novčano, povećanom cijenom električne energije, a na drugoj kroz zrak, tlo, vodu, poljoprivredu, turizam, zdravlje – zaključuje fizičar Cvitković.
Inače, u ovom slučaju je neobična užurbana mobilizacija lokalnog stanovništva koje se usprotivilo ovom projektu, s obzirom da su građani diljem Hrvatske mahom bili nezainteresirani za bitniji otpor dugoročno štetnim projektima slične naravi. Pohvalna je građanska savjest u obrani životne sredine i kvalitete života budućih generacija, a kakva nije bila iskazana prilkom štetnih projekata eksploatacije nafre na Jadranu i Slavoniji, te potencijalnih gradnji termo i hidro elektrana u ekološki vrlo osjetlejivim područjima. Čini se kako je razina ekološke svijesti puno viša nego ranije ili je u pitanju Peruče, pitaju se neki od prosvjednika, posrijedi ‘probni balon’ koji priprema ‘teren’ za neku drugu ‘investiciju’u tom  još uvijek očuvanom dijelu Hrvatske.

Peručko jezero s Dinarom u pozadini (foto Zoran Knez i Dražen Radujkov/Wikipedia)

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI