Europska unija najveći je uvoznik ribe i ostalih proizvoda iz ribarstva u svijetu, a više od polovine te ribe uvezeno je iz azijskih, afričkih i ostalih zemalja u razvoju gdje mnoge lokalne zajednice ovise o ribarstvu kako bi preživjele. Na svjetskoj razini riba i proizvodi iz ribarstva proizvodi su kojima se najviše trguje! Čak 800 milijuna ljudi ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda za svoje obitelji. Većina njih živi u zemljama u razvoju.
WWF-ov cilj je podizanje svijesti ne samo o ekološkom utjecaju naše potrošnje proizvoda iz ribarstva, nego i društvenog utjecaja:
“Riba je izvor prihoda i hrane za više od 800 milijuna ljudi diljem svijeta od kojih većina živi u zemljama u razvoju. Naš odabir održivih proizvoda iz ribarstva podržava prirodu i ljude “, poručuje Danijel Kanski iz WWF-a.
Svatko od nas godišnje u prosjeku pojede 20 kg ribe što je skoro dvostruko više nego prije 50 godina
No dosegli smo razinu na kojoj su ugroženi morski ekosustavi i mnoge lokalne zajednice, ponajprije u zemljama u razvoju. Prelov je postao druga najveća prijetnja našim oceanima i morima nakon klimatskih promjena i uskoro bi se moglo desiti da više nema ribe koju bismo lovili, uzgajali ili jeli. WWF navodi kako je 93 % procijenjenih ribljih stokova u Mediteranu je prelovljeno, a na svjetskoj razini 31 % ribljih stokova prekomjerno se lovi. No, ističu prelov se može zaustaviti, a na obnovu ribljih vrsta u morima možemo utjecati.