Neovisni novinarski portal
24.11.2020.
FAIRPRESS
(Foto: Index.hr/Fairpress.eu)

Slučaj Vlahović:
Zakon za bogate ne vrijedi, a i da vrijedi, izgleda da smo ‘zaboravili’ uspostaviti instituciju koja bi ga provela

(Foto: Index.hr/Fairpress.eu)

Od 1. prosinca 2016. do 1. veljače 2017. na ovom portalu svakodnevno prenosimo tekstove istraživačkih novinara s portala Fairpress.eu, medija koji je nastao u sklopu projekta “Odgovor građana na klijentelizam u medijima – MEDIA CIRCLE”.

(Foto: Index.hr/Fairpress.eu)

(Foto: Index.hr/Fairpress.eu)

Piše: Munir Podumljak, Fairpress.eu

Jutarnji list, Večernji list i Glas Istre izašli su u četvrtak 1. prosinca ove godine s identičnim naslovnicama s fotografijom Ante Vlahovića s izjavom: „Ustrajemo u promicanju kulture izvrsnosti, znanja i solidarnosti u hrvatskome društvu“. To je izazvalo niz reakcija u medijima, koji su spekulirali da je riječ o reklami za jednog od „vlasnika Hrvatske“.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković kazao je za Fairpress da je u ovom slučaju riječ o prikrivenom oglašavanju u čemu novinari nikako ne bi smjeli sudjelovati jer isto predstavlja kršenje Etičkog kodeksa:
Riječ je o prikrivenom oglašavanju u čemu novinari nikako ne bi smjeli sudjelovati. To je, nažalost, svjetski trend koji je sve prisutniji i u hrvatskim „mainstrem“ medijima. HND se tome oštro protivi o čemu sam više puta javno govorio u ime HND-a, a na tu temu predstavnici HND-a razgovarali su i sa nekima od medijskih nakladnika. Planiramo  početkom slijedeće godine na temu prikrivenog oglašavanja organizirati skup na kojemu bi sudjelovali, novinari i nakladnici, ali i stručnjaci raznih profila koji se bave ovom temom.

Zaštita potrošača

No, ovu priču čini višeslojni problem. Ne radi se samo o etičkim kodeksima, odnosno slobodnom sudjelovanju ili ne sudjelovanju novinara u štetnoj praksi. Prikriveno oglašavanje protivno je EU pravu o zaštiti potrošača, odnosno EU Direktivi o nedopuštenoj poslovnoj praksi (2005), kao i Direktivi 84/450/EEC koja se odnosi na obmanjujuće oglašavanje, u kojima se eksplicitno navodi da je isto zabranjeno, te da nacionalna zakonodavstva moraju uvesti mehanizme sankcioniranja takvog ponašanja, te mehanizme pravne zaštite za one koji se smatraju oštećenim takvim ponašanjem. No, od trenutka izlaska spornih reklama, niti jedno nadležno tijelo u RH nije reagiralo. A kako stvari stoje, lako je moguće da u ovom trenutku nemamo tijelo koje bi bilo nadležno za vođenje ovakvog postupka.
Zbog čega je objava navedenog teksta na naslovnicama tri lista sporna:
Ante Vlahović, u trenutku objave spornih naslovnica je, prema biografiji objavljenoj u Večernjem listu, poduzetnik i predsjednik uprave Adris grupe. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a većinu karijere proveo je u TDR-u iz kojeg je Adris grupa i nastala. Vlahović je i jedan od najbogatijih Hrvata. Posjeduje 20,39 posto ili 1,96 milijuna dionica Adris grupe, u kojoj je predsjednik Uprave i najveći dioničar, a procjenjuje se da njegova imovina vrijedi oko 2,5 milijardi kuna. U svojoj karijeri obnašao je niz upraljvačkih funkcija u trgovačkim društvima, uključujući i Zagrebačku Banku d.d. gdje je u periodu bio je član nadzornog odbora od 1999. do 2004. godine bio član nadzornog odbora. Također, član nadzornog odbora bio je i u TISAK trgovačko dioničko društvo od 2001. do 2004. godine. A predsjednik nadzornog odbora bio je u Tvornice duhana Zagreb od 1998. do 2004. godine. Listu svih dosadašnjih funkcija pogledajte ovdje:
tbfp

Izvor podataka iz tablice: Sudski registar

Dakle, iz navedenih identičnih tekstova i naslovnica proizilazi da je Ante Vlahović nastupao kao suvlasnik i glavni upravljač Adris grupe, a sadržaj tekstova upućuje da su oni bili afirmativna propaganda u korist Adris grupe. Isto tako, iz tekstova te njihove opreme proizlazi da se radi o identičnom tekstu i opremi, koji su objavljeni na identičnim mjestima na naslovnicama tiskanih medija, iz čega se može zaključiti da se radi o plaćenom oglasu.

Nepoštena poslovna praksa

S druge strane, niti u jednom od tekstova nije navedeno da se radi o plaćenom oglasu, što po definiciji spada u nepoštenu poslovnu praksu, odnosno obmanjujuće oglašavanje. Dakle, prema navedenom, zakoni koji uređuju ovu sferu su prekršeni, no ne samo da nema reakcije nadležnih tijela, već, navedeno osim par članaka na portalima, nije podleglo sudu javnosti, odnosno nije osuđeno od nadležnih tijela i organizacija koje su morale reagirati. Je li moguće da u RH u stvari ne postoji nadležno tijelo koje bi trebalo sakncionirati navedenu praksu? Naime, u spornoj situaciji u potencijalnom prekršaju su i Ante Vlahović, odnosno Adris grupa, kao i mediji koji su navedeni članak objavili. S obzirom na to da prikriveno oglašavanje zadire i u problematiku tržišnog natjecanja za komentar smo pitali agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja.
Na naš upit upućen AZTN-u, odgovorila je Snježana Vujisić Sardelić, voditeljica Odjela za komunikacije:
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je, prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, nadležna za utvrđivanje i sankcioniranje zabranjenih sporazuma između poduzetnika, zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika kao i za  kontrolu koncentracija poduzetnika. AZTN nije nadležan za utvrđivanje povreda propisa koji reguliraju pitanje prikrivenog oglašavanja odnosno propisa koji se odnose na zaštitu potrošača pa Vam ni ne možemo dati komentar/odgovor na vaš upit.
Za komentar smo upitali i Hrvatsku udrugu za zaštitu potrošača.
Nažalost nismo imali prilike vidjeti članke o kojima govorite pa to i ne možemo komentirati, odgovorili su nam iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Dakle, iz ovog slučaja je potpuno jasno da sankcije za grubu zlouporabu medija u svrhu širenja prikrivenih propagandnih poruka ne postoje. Ovaj slučaj je otkriven samo zahvaljujući činjenici da je više medija istovremeno bilo zahvaćeno istim člankom, pa je već i vizualno bilo jasno da se radi o jednoj poruci koja se plasira u istoj opremi u različitim medijima, a što ne može biti slučajnost. Postavlja se pitanje koliko takvih članaka i medijskih uradaka gutamo svakodnevno bez da smo toga i svjesni. Jer očigledno, zakon za bogate ne vrijedi, a i da vrijedi, izgleda da smo „zaboravili“ uspostaviti instituciju koja bi ga provela.

eu-banner

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI