Neovisni novinarski portal
21.9.2017.
(NE)ZANIMLJIVOSTI
Slučaj ‘olimpijski jogurt’

Slučaj ‘olimpijski jogurt’

cygdotpxeaaogga

Olimpijski jogurt (foto twitter)

U pauzama između suludih međunarodnih i unutarnjopolitičkih zbivanja i jedna je plastična čašica jogurta postala ‘viralni hit‘, kako se to kaže. Naime, stanoviti Rob Gordon je prije nekoliko dana šetao kanadskom plažom i uočio vrlo dobro očuvanu ambalažu jogurta marke Yoplait, pa je to onda objavio na twitteru. Nikakvo čudo – da taj Yoplait nije bio ‘oficijelni jogurt’ Olimpijskih igara u Montrealu koje su se održale 1976. godine. Vremešna čašica izgleda mladoliko, kao da je neki bacač kladiva iz nje smazao jogurt prekjučer.

‘Slučaj jogurt’ je zgrozio svjetske medije i međunarodni ekološki svjestan puk, no zapravo baš i nije neka vijest, ako nije perfidna reklama jogurt-korporacije.  Možda će prijelomna vijest biti za otprilike 410 godina, ako netko tada na plaži pronađe olimpijski Yoplait. Naime, stručnjaci za okoliš izračunali kako bi takvoj čašici trebalo nekih 450 godina da se razloži.
Eh, do tada ima vremena. Kako stvari stoje u bezumnom svijetu, prije ćemo se poubijati nuklearnim bombama, ako nas u međuvremenu ne ubije klima i nedostatak hrane, a koji bi mogao imati veze sa ‘slučajem jogurt.’

Milijun vrećica po minuti

Nije vijest ni da su stručnjaci Zaklade Ellen Macarthur dugo u noć računali pa su izračunali da u morima i oceanima sada pliva oko 150 milijuna tona plastičnog otpada. Za 33 godine bi, prema optimističnim procjenama te Zaklade, masa plastike u moru trebala premašiti ukupnu masu ribljeg svijeta u oceanima i morima (izvješće Svjetskog ekonomskog foruma).
Pod uvjetom da u međuvremenu ne zarate Amerikanci, Rusi, Kinezi, islamisti i ostali, za Badnjak 2050., kada katolici tradicionalno jedu ribu, mogli bi umjesto bakalara frigati pet-ambalažu.
Instalacija morskog otpada

Instalacija morskog otpada (foto Udruga Sunce)

A za salatu bi bile prikladne plastične vrećice koje se proizvode od polietilena, naftnog derivata kojemu treba jedva tisuću godina da se razgradi. A u svijetu se godišnje koristi oko 500 milijardi plastičnih vrećica, odnosno milijun vrećica po minuti, dok prosječni Zemljanin troši oko 1.000 plastičnih vrećica godišnje.
A da ih spalimo? Može, ali dokoni znanstvenici su zbrojili kako za spaljivanje 4 plastične vrećice treba potrošiti onoliko kisika koliko je potrebno čovjeku za jedan dan.

Pelena s bebinom kakicom traje i daje 500 godina

Ali, sve se to već zna, kao i podaci da tetrapacima od mlijeka treba 300 godina da tobože nestanu, limenkama piva i sokova – 200 do 500 godina, a konzervama paštete svega 100 godina (izračun Nacionalnih parkova SAD-a). Onaj koji zafijukne jednokratnu pelenu s dječjom kakicom u Jadransko more, mogao bi je tamo ugledati i za 300 do 500 godina kad se vrati na godišnji odmor, ako poživi.
Ribolovci koji ribarski najlon (pel) zbrinu u moru, tamo će ga naći za 600 godina.
To je tek kap u oceanu vremena: staklena boca bačena s broda u more ili bilo gdje pričekat će milijun godina prije nego li je vrijeme rastavi na ‘proste faktore’.
Kažu da vrijeme liječi sve: razočarenja, glavobolju, nesretne ljubavi itd.
To se ne tiče automobilskih guma. Njima vrijeme ne može ništa, niti ih liječi. Znanstvenici su izračunali kako se guma od traktora ili vašeg automobila sama od sebe neće razgraditi – nikada.
Izuzev u ubrzanom procesu totalne razgradnje uz pomoć gore spomenutih atomskih bombi.
Plastični otočić (foto Facebook)

Plastični otočić (foto Facebook)

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI