Neovisni novinarski portal
28.11.2020.
FAIRPRESS
(Foto: Fairpress.eu)

Drugo mjerenje Indeksa klijentelizma u medijima:
Potpuna transparentnost vlasništva nad medijima prvi prioritet koji moraju rješavati sve buduće politike koje uređuju medijski prostor

(Foto: Fairpress.eu)

Od 1. prosinca 2016. do 1. veljače 2017. na ovom portalu svakodnevno prenosimo tekstove istraživačkih novinara s portala Fairpress.eu, medija koji je nastao u sklopu projekta “Odgovor građana na klijentelizam u medijima – MEDIA CIRCLE”.

(Foto: Fairpress.eu)

(Foto: Fairpress.eu)

Piše: Ana Gavranić, Fairpress.eu

Drugo mjerenje Indeksa klijentelizma u medijima (MCI) predstavljeno je danas simultano u šest zemalja (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Rumunjska i Srbija). Indeks klijentelizma u medijima mjeri rizike klijentelističkih praksi, postojanje takvih praksi, kao i potencijal društva i države za rješavanje pitanja klijentelizma u medijima, kao i drugih pitanja povezanih s funkcioniranjem medijske industrije.
Srbija i Rumunjska bilježe najznačajniji pad u odnosu na mjerenja iz prethodne godine. Hrvatska je značajno ispred Srbije (prošle godine Srbija se u rankingu nalazila ispred Hrvatske), ukupna slika u Hrvatskoj se pogoršala. Mjerenja 2016. godine ukazuju i da je situacija u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji vrlo slična, što ima uporišta i u dinamici političkih aktivnosti u ovim zemljama prethodne godine. Značajno pogoršanje medijske slike odnosno rizika klijentelizma u medijima zabilježeno je u Rumunjskoj, što isto tako odgovara stvarnom stanju, odnosno značajnim političkim intervencijama u medije u prethodnoj godini. Zaključno, klijentelizam i politizacija medija u promatranim društvima je prije pravilo nego izuzetak, te se u svim promatranim društvima može govoriti o zarobljenim medijima, odnosno o medijskoj sceni koja je u značajnom dijelu kontrolirana od strane različitih političkih, gospodarskih i financijskih interesnih skupina.
Munir Podumljak, izvršni direktor udruge Partnerstvo za društveni razvoj, kazao je da u odnosu na prethodnu godinu, u svim zemljama najopasniji trend da indeks pada, odnosno da pada kvaliteta i transparentnost podataka u medijskom sektoru što je stanje koje nije očekivano ove godine jer se očekivalo da će s obzirom na prva mjerenja u svim zemljama situacija biti nešto naprednija nego je bila ranije.
– Isto tako, dakle, ako bi gledali poseban fokus na RH, zabrinjavajući trendovi su funkcioniranje institucionalnog okvira koji uređuje pitanje medija, odnosno očigledna politizacija i politička instrumentalizacija regulatora i politički pritisci koji su se dogodili kod promjene vlasti na regulatore. Gubitak i broja medija, dakle koji se bilježi u svim medijima, osim interneta i radne snage koja radi u medijima, kao i prihoda medija je sljedeći rizik koji izlaže medijski sektor, odnosno novinare klijentelističkom pritisku, povećanom riziku od klijentelističke prakse. Ne smijemo zaboraviti pritiske na HRT i ono što je u samom istraživanju od strane eksperata posebno naglašeno je da se javni mediji doživljavaju kao politički, kao dio političkog plijena pri pobjedi na izborima, da nitko ni ne razmišlja uspostaviti kvalitetan javni servis, već se sa svakom sljedećom vlasti radi i na daljnjoj politizaciji i instrumentalizaciji javnog servisa čime on gubi svoju svrhu i ulogu. Konsenzus svih eksperata je u smislu preporuka je uspostava seobuhvatnih registara vlasništva nad medijima, financijskih m aterijalnoh potpora dodijeljenih medijima, subvencija te deklariranih interesa onih koji su uključeni u odlučivanje o medijskim pitanjima. Posebnu pažnu treba posvetiti kriterijima dodjele potpora medijima koji se moraju temeljiti na univerzalnim načelima. Marketinški kapital, koji se očigledno, što smo primijetili u trendu, koncentrira u određenim marketinškim agencijama, mora biti pažljivo nadziran.
Na indeks se pri otvaranju konferencije osvrnula Mirella Rašić, voditeljica odjela političke analize Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, s naglaskom na četvrtu direktivu EU o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.
– Pranje novca prepreka je Europskoj uniji na njezinom putu prema održivom i stabilnom gospodarstvu te predstavlja  prijetnju sigurnosti i cjelovitosti financijskog sustava. Stoga četvrta direktiva EU o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma predstavlja značajnu nadogradnju na zakonodavni program EU-a u tom području, koji je započeo 1991. godine i ima za cilj daljnje jačanje obrane EU-a protiv pranja novca i financiranja terorizma;  osiguravanje ispravnosti, integritet i stabilnost i povjerenje u financijski sustav u cjelini. Borba protiv navedenih pojava je kompleksna i izazovna te stoga iziskuje nacionalnu i međunarodnu suradnju pri podizanju svijesti, otkrivanju i sprječavanju postupaka pranja novca i financiranja terorizma.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND), Saša Leković, koji je održao uvodni govor na konferenciji istaknuo je da je netransparentnost vlasništva u medijima temelj za njihovu zloupotrebu u političke pa i kriminalne svrhe.
– Nažalost, i kada postoji formalna obaveza javnog iskazivanja vlasničkih udjela u medijima, ali ne postoji politička volja niti se primjenjuju postojeći mehanizmi za provjeru manipulacije su moguće i događaju se. To je hrvatska stvarnost. No, čak i kada je stvarno vlasništvo neupitno spone političara, financijskih moćnika i vlasnika medija kojima mediji nisu temeljni posao dovode do „nemoralnih ponuda“ čije su žrtve novinari, mediji i novinarstvo. Za sada posljednji slučaj je poslovno potpuno nelogična i očito politički uvjetovana kupoprodaja Novog lista/Glasa Istre/Zadarskog lista zakrivena stranim fondom. HND je na nju uzalud upozoravao a sada je došla na naplatu – početkom otpuštanja novinara i ostalih zaposlenika te iseljavanjem redakcija iz dosadašnjih prostora. No, to je tek početak.
Ivan Hrstić, novinar N1 televizije i kolumnist Večernjeg lista, istaknuo je da je pitanje vlasništva središnji problem hrvatskog medijskog prostora od samih početaka privatizacije – kao što je na drugačiji način bilo i u vrijeme netržišnog gospodarstva i jednopartijskog sustava.
– No, dok smo u jednom razdoblju možda pomislili da se stvari počinju barem okretati u odgovarajućem pravcu, danas vidimo da je to bila iluzija. I dalje dominira poduzetništvo onih koji nisu zainteresirani za kvalitetno novinarstvo, što se zapravo uklapa u preovladavajuće globalne trendove u kojima se svakodnevno snižavaju kriteriji. No, poseban je problem što je sve više onih koji od medijskih projekata ni ne očekuju izravan financijski profit, već ih koriste za zaštitu dostignutog društvenog položaja ili pak, još gore, kao platforme za napad na političke konkurente te za osobne obračune. Cijenu takvog zagađivanja medijskog prostora, dakako, prvo plaćaju novinari, oni kvalitetni i iskusni koji takvim vlasnicima postaju luksuz, kao i oni koji neće ni dobiti priliku razviti se u ono što bi novinari trebali biti – a na koncu i cijelo društvo koje bi trebalo shvatiti da je krajnje vrijeme za odlučnu ekološku akciju.
Mjerenje Indeksa provedeno je u šest zemalja Jugoistočne Europe (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Rumunjska) u okviru projekta Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE, financiranog iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA) Civil Society Facility (CSF) i sufinanciranog od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Hrvatske, a konzorcij od 8 organizacija čine Expert Forum iz Rumunjske; BH novinari i VESTA iz Bosne i Hercegovine; Institut za javnu politiku iz Crne Gore; Public iz Makedonije; Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije. Prvo mjerenje Indeksa klijentelizma u medijima objavljeno je u prosincu prošle godine simultano u svih šest zemalja obuhvaćenih mjerenjem. Također, Indeks je predstavljen i u Bruxellesu u ožujku ove godine, kada su se istom pridružili predstavnici čak šest Generalnih Direktorata (DG Home, Near, Justice, Grow, Connect and Communication), što dovoljno govori o relevantnosti Indeksa i projekta MEDIA CIRCLE na regionalnoj i EU razini.

Preporuke:

– Potpuna transparentnost vlasništva nad medijima prvi prioritet koji moraju rješavati sve buduće politike koje uređuju medijski prostor
– Politička kultura u kojoj pobjednik na izborima dobiva javne medije kao nekakav dio plijena mora hitno biti promijenjena
– Sveobuhvatni registri vlasništva nad medijima, financijskih i materijalnih potpora dodijeljenih medijima, subvencija, te deklariranih interesa onih koji su uključeni u odlučivanje o medijskim pitanjima moraju biti dostupni u realnom vremenu svim zainteresiranim građanima.
– Kriteriji dodjele potpora, medijima moraju biti temeljeni na univerzalnim načelima, a sustav pravne zaštite kod dodjele potpora, i u odnosu na sve odluke regulatora mora biti uspostavljen sukladno ustavno pravnom uređenju RH.
– Marketinški kapital koji se iz javnih poduzeća, janvih institucija i političkih stranaka plasira u medije i marketinške agencije mora biti vidljiv kontrolnim mehanizmima, a podaci o navedenom, u realnom vremenu dostupni javnosti

 

Tags: ,

VEZANE VIJESTI