Neovisni novinarski portal
1.3.2021.
FAIRPRESS
Ilustracija (Foto: pixabay)

Djeca sve više prate medije i to najčešće rade korištenjem više medija istodobno

Ilustracija (Foto: pixabay)

Od 1. prosinca 2016. do 1. veljače 2017. na ovom portalu svakodnevno prenosimo tekstove istraživačkih novinara s portala Fairpress.eu, medija koji je nastao u sklopu projekta “Odgovor građana na klijentelizam u medijima – MEDIA CIRCLE”.

Ilustracija (Foto: pixabay)

Ilustracija (Foto: pixabay)

 

Piše: Ivana Horvatek, Fairpress.eu

“Birajmo što gledamo“ nacionalna je kampanja UNICEF-a i Agencije za elektroničke medije (AEM) pokrenuta još u studenome 2015. godine s ciljem podizanja razine svijesti o važnosti medijskog opismenjavanja roditelja, skrbnika i djece. Istraživanje o navikama gledanja televizije kod djece u Hrvatskoj, koje je u studenome ove godine ponovila agencija Ipsos Puls nakon provedbe kampanje o medijskoj pismenosti, ukazuje na promjene u tome kako djeca i roditelji gledaju televiziju.
Većina djece televizijski program prati u društvu obitelji, a svega 11 posto njih pred ekranom je samo. Prije samo dvije godine, svako treće dijete program je pratilo bez nadzora odrasle osobe. Gotovo svi roditelji, odnosno njih 93 posto, prepoznaju oznake za dobnu primjerenost sadržaja na televiziji i znaju čemu one služe. Prilikom odlučivanja o tome što dijete smije gledati, roditeljima je najvažnija primjerenost sadržaja, a 67 posto roditelja kampanju o medijskoj pismenosti smatra korisnom, tvrdi Anja Jelavić iz AEM-a za Fairpress o rezultatima istraživanja.

Više pred TV-om, nego u igri

Prema procjeni roditelja, 57 posto djece pred televizorom provodi od jednog do tri sata na dan, više nego u igri s prijateljima i učenju. Iako roditelji procjenjuju da su najmlađa djeca pred televizorom najviše ujutro, a starija navečer, podaci o gledanosti pokazuju da djeca televiziju najviše gledaju u večernjim satima, i to između 21 i 22 sata. Gledanje televizije u padu je kod djece starije od 13 godina, a već u dobnoj skupini djece od četvrte do šeste godine u porastu je gledanje televizijskog sadržaja na pametnim telefonima. Iskustva drugih zemalja pokazala su da su edukacija i podizanje razine medijske pismenosti najbolji način da zaštitimo djecu od potencijalno štetnih medijskih sadržaja.
Gorana Banda iz ureda UNICEF-a za Hrvatsku objasnila je na koji način možemo zaštititi djecu od štetnih medijskih sadržaja:
Edukacijom djece i roditelja o medijskoj pismenosti najučinkovitije možemo zaštititi djecu od medijskih sadržaja koji su za njih štetni, nisu primjereni za njihovu dob ili stupanj razvoja budući medijski sadržaji u sve većoj mjeri i često bez nadzora ulaze u dječje živote kroz različite platforme.
Propisi s druge strane mogu regulirati klasifikaciju audiovizualnih sadržaja prema dobnoj primjerenosti i na taj način mogu pomoći roditeljima da imaju informaciju o tome što je primjereno za koju dob kako bi oni mogli za svoju djecu birati sadržaje koji neće štetiti njihovom razvoju.
No, postoji niz medijskih platformi koje su u puno manjoj mjeri regulirane, a koje sve više prate djeca starija od 12 godina. Da bi se dogodila promjena u zaštiti djece u elektroničkim medijima, potrebno je raditi na obje razine i to je prepoznato u sklopu suradnje Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a.

Promjena navika djece

Nadalje, Banda se osvrnula na važnost kampanje i na promjene koje su postignute:
Svakodnevni izbor što i kako djeca gledaju i kako se nose sa sadržajima u medijima, oblikuje njihove društvene odnose, ali i vrijeme raspoloživo za školu i druge aktivnosti. Istraživanja pokazuju da djeca u sve većoj mjeri prate medije i to najčešće rade korištenjem više medija istodobno. Kampanja je važna jer mediji u dječjim životima zauzimaju sve više vremena i važnosti pa je bitno da djeca i roditelji razumiju kako mediji funkcioniraju i kada oni podržavaju dječji razvoj, a kada mu štete. Ona poziva roditelje na korištenje oznaka o prikladnosti TV programa za različite dobne skupine, a podržali su je i poznati TV voditelji, koji su u programima svojih televizija pozivali roditelje da pažljivo biraju medijske sadržaje, gledaju ih s djecom i razgovaraju o njima, te da se koriste oznakama o primjerenosti TV sadržaja. Kampanja je uspjela promijeniti navike djece i roditelja u odabiru TV sadržaja namijenjenih djeci. Nadalje, djeca danas manje sama biraju sadržaje i manje gledaju televiziju sama, a roditelji u većoj mjeri prepoznaju i koriste oznake o dobnoj primjerenosti sadržaja za djecu na televiziji.
Kampanja “Birajmo što gledamo” je započela u studenome 2015. godine nakon prvog provedenog istraživanju o TV navikama djece (2014.) te nakon usvajanja novog Pravilnika o zaštiti djece u elektroničkim medijima. Do povećanja svijesti o medijskoj pismenosti je došlo uslijed niza aktivnosti koje su poduzete u protekle dvije godine, a u kojima su sudjelovali vodeći domaći stručnjaci i u kojima su okupljene različite organizacije, institucije te mediji. Kroz seriju televizijskih spotova kampanja upozorava na moguće negativne učinke gledanja neprimjerenih sadržaja za djecu te nudi rješenja roditeljima u obliku praćenja oznaka o dobnoj primjerenosti audiovizualnih sadržaja te zajedničkom praćenju sadržaja na televiziji.
Prema riječima Gorane Bande, upravo promjene zabilježene u ponovljenom istraživanju o TV navikama djece 2016. godine – veće prepoznavanje oznaka i razlike u tome koliko djeca sama gledaju televiziju danas u odnosu na stanje prije dvije godine ukazuju na promjenu i veću svijest o važnosti medijske pismenosti. Kampanja je emitirana na televizijama u dva vala – tijekom 2015. godine te u listopadu i studenome 2016. godine. Uz kampanju, u lipnju ove godine pokrenut je i portal medijskapismenost.hr koji je namijenjen informiranju i edukaciji roditelja, dječjih skrbnika i učitelja o medijskoj pismenosti, a cilj mu je osnažiti roditelje da aktivno traže znanja i informacije o medijima. U rujnu ove godine predstavljene su i Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija koje pomažu urednicima u klasifikaciji sadržaja, ali i donose korisne savjete za roditelje i učitelje.

eu-banner

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI