Neovisni novinarski portal
29.11.2020.
EKOLOGIJA / UKRATKO
Svjetski dan zaštite životinja – poziv na odgovornost prema životinjskim vrstama

Svjetski dan zaštite životinja – poziv na odgovornost prema životinjskim vrstama

zivotinje

Foto:FAH

Obilježavanjem Svjetskog dana zaštite životinja, 4. listopada, želi se potaknuti ljude na razmišljanje o odnosu prema životinjama, povećati ekološku svijest i pozvati na odgovornost prema životinjskim vrstama, na njihovo očuvanje i održivo iskorištavanje prirodnih bogatstava.

Hrvatska je među najbogatijim europskim zemljama po biološkoj raznolikosti, ukupan broj poznatih vrsta procjenjuje se na 40.000, no brojne su vrste u opasnosti, uglavnom zbog ljudskog djelovanja.
Glavni krivci za izumiranje brojnih vrsta su prekomjerni lov radi istrebljivanja vrsta proglašenih štetočinama, kanaliziranje i onečišćavanje vodotoka, izgradnja prometnica (posebno onih bez prolaza za životinje), iskorištavanje vode za piće, sanitarne i tehnološke potrebe, natapanje, proizvodnja energije, uporaba tekućica za plovidbu i rekreaciju, nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda, isušivanje i pretvaranje područja u obradive površine, upotreba pesticida, prirodno zarastanje zbog napuštanja tradicionalnog načina življenja…
Ugrožena četvrtina sisavaca
U različitim kategorijama ugroženo je 25 posto sisavaca, a više od 50 posto vodozemaca je zaštićeno, kao i zmije, brojni rakovi i ribe, paučnjaci…
Često se upozorava na ugroženost medvjeda, risa i vuka, vidre, dobrog dupina, sredozemne medvedice, morskih konjica, pompoznih prstaca, orla štekavca i krstaša ili bjeloglavih supova, no ugroženi su i brojni drugi sisavci, kukci, vodozemaci i gmazovi.
U Hrvatskoj ima 90 vrsta autohtonih sisavaca, od čega su ugrožene 23 vrste, kako jedini sisavci koji aktivno lete šišmiši, tako i veliki plavetni kitovi. Fauna šišmiša čini 39 posto sisavaca u Hrvatskoj, te u njoj obitava 34 od 40 poznatih vrsta europskih šišmiša.
Ugroženi su i zec sivi dugoušan, dugokrili pršnjak, neke rovke, vjeverice, hrčak, planinska voluharica, patuljasti i miš humkaš, gorski, vrtni i puh orašar.
U Jadranu su trajno naseljeni dobri dupini, kojih prema procjeni ima dvjestotinjak, ponajviše u akvatoriju otoka Lošinja, a stručnjaci upozoravaju kako najčešće ugibaju zbog gutanja plastičnih predmeta.
Po podacima Crvene liste ugroženih vrsta, regionalno izumrle vrste su meheljev potkovnjak, tekunica sljepa, europska vidrica, sredozemna medvjedica, kao i dabar, ris i divokoza koji su u Hrvatsku naknadno ponovno dovedeni.
Izumrlo 10 vrsta ptica gnjezdarica
Na Crvenoj listi nalazi se i dinarski voluhar, koji je balkanski endem, živući fosil stare genetske linije, a najbliži srodnici su mu fosilne vrste.
Od oko 400 vrsta ptica u Hrvatskoj je zaštićeno njih 306. Potpuno je izumrlo 10 vrsta gnjezdarica, a čak 18 gnjezdarica je kritično ugroženo i prijeti im neposredna opasnost od izumiranja.
Regionalno izumrle vrste ptica su kudravi nesit, ćelavi ibis, patka lastarka i žličarka, čakora, bukoč, crvena lunja… Kritično ugrožene vrste su mali vranac, veliki ronac, kratkoprsti kobac, orao klokotaš, krstaš, suri prugasti i patuljasti orao, čaplja danguba i blistavi ibis.
Također su zaštićene 33 vrste gmazova, 102 vrste ribe i toliko vrsta rakova, 254 kukaca, 40 paučnjaka, 159 puževa, pijavice, neke spužve, mahovnjaci, alge…
Zaštićeni gmazovi su macaklin, mrki gušter, vrste zelembaća, živorodna gušterica, panonska, krška brusnička, lastovska gušterica, mosorska, velebitska, livadna, oštroglava, jadranska i  primorska gušterica.
Velika bioraznolikost vodozemaca
Hrvatska je u samom vrhu europskih zemalja po bioraznolikosti vodozemaca. Od 20 vrsta vodozemaca, koji su su bioindikatori degradacije okoliša, 13 je žaba i 7 vrsta repaša.
Poznat je, recimo, crni daždevnjak sa žutim pjegama, no manje se zna da svaki ima jedinstvene pjege i da za obranu koristi i tekućinu koja iritira usta i oči napadača. Strogo je zabranjeno njihovo držanje u zarobljeništvu.
Postoje i žablje vrste koje žive na drveću i imaju okruglaste prianjaljke na prstima za kretanje po glatkim površinama. S druge strane, vrste žaba koje se ukapaju u zemlju na stražnjim nogama imaju razvijene rožnate izbočine za iskapanje zemlje.
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI