Neovisni novinarski portal
31.5.2020.
GRAĐANI / POLITIKA / UKRATKO
Prva hrvatska humanistička konferencija: Ateistička sloboda, humanistička savjest, feministička hrabrost

Prva hrvatska humanistička konferencija:
Ateistička sloboda, humanistička savjest, feministička hrabrost

 humanisticka-konferencija

Centar za građansku hrabrost organizira Prvu hrvatsku humanističku konferenciju podnaslova: Ateistička sloboda – Humanistička savjest – Feministička hrabrost. Konferencija ima za cilj podići razinu znanja o vrijednostima humanističke misli, demokratskih i sekularnih načela, ljudskih prava, feminističke solidarnosti, građanske odgovornosti i hrabrosti.

U petoj godini svog aktivizma Centar, organiziranjem Prve humanističke konferencije, nastavlja otvarati teme za koje smatra kako su zanemarene u Hrvatskoj te na taj način poticati građansku odgovornost i građanski aktivizam. Aktivizam koji podrazumijeva da se glasno i jasno odgovori na, u posljednje vrijeme, učestale “juriše” na građanska prava i slobode. Nemamo nikakve izlike da drugima prepustimo “krojenje” društva koje nije po mjeri čovjeka već kojekakvih dogmi u kojima nema mjesta za slobodnu misao i djelovanje.
Centar za građansku hrabrost promiče osviještene vrijednosti evolucijskog humanizma i slobodoumlja, načelo sekularnosti, te potiče slobodno i kritičko mišljenje, znanstvenu i racionalnu spoznaju. Zalaže  se za jačanje feminističke kulture odgovornosti, solidarnosti i građanske hrabrost, ljudskih prava i načela ravnopravnosti, kritičkog suočavanja sa prošlošću i kulture kažnjivosti zločina, te se aktivno suprotstavlja posebice fašizmu, mizoginiji, rasizmu, (hetero)seksizmu, antropocentrizmu, etnocentrizmu i ksenofobiji.
Na dvodnevnoj humanističkoj konferenciji predavači/ predavačice su : Anthony Clifford Grayling, Pavel Gregorić, Stanislava Staša Zajović, Branka Galić, Vesna Puhovski, Bojana Genov, Snežana Tabački, Anđelija Vučurević, Biljana Stojković, Maryam Namazie, Elizabeth O’Casey, Marijana Bijelić, Nada Peratović, Jasenka Grujić, Gorjana Gjurić, Dubravko Lepušić, Esad Bajtal, Philipp Möller i Valentin Abgottspon.
Konferencija će se održati u Zagrebu  14. i 15 listopada  u dvorani Europskog doma u Zagrebu, Jurišićeva 1/1.

 

konferencija2

U nastavku prenosimo najavni tekst Prve hrvatske humanističke konferencije:
 Društva u zemljama bivše Jugoslavije, u tranzicijskom procesu prelaska iz totalitarnog u demokratski sustav, zanemarila su humanističke vrijednosti u korist idejno marketinških vrijednosti kolektiva, uskogrudnog nacionalizma, klerikalnog dogmatizma te podređivanja ukupnog državnog i ekonomskog sustava interesu šačice povlaštenih ljudi i onih koji im politički služe.
Dozvoljavaju se i potiču negativna povijesna naslijeđa, sustavna korupcija, rasizam, etnocentrizam i (hetero)seksizam. Isključuju se Drugi i Drukčiji. Svakodnevno smo, u javnom prostoru, izloženi religioznoj nasrtljivosti. Od religioznog diskursa u kojem su: vjera, duhovnost, istina, prave vrijednosti, životni smisao, čak i sama ljudskost rezervirani isključivo za vjernike, preko religioznog oglašavanja u javnim prostorima (škole, bolnice, policijske postaje pa i sudnice) do licemjernog prisiljavanja na sudjelovanje u religijskim obredima. Posvuda i stalno se na ljude nasrće tvrdnjama da vlastite odnose ne mogu uspješno i vrijedno izgraditi bez posredovanja boga i klera koji ga zastupa na zemlji.
Posebno su ideološkom pritisku izložena djeca i mladi koji još nisu izgradili vlastitu osobnost jer teško prihvaćaju marginaliziranje ili čak odbacivanje u skupinama vršnjaka, a neposredno i njihovi roditelji kojima je stalo do sreće svoje djece. Kako se postaviti prema vjeronauku kao obliku indoktrinacije kojom se djeci, u dobi dok su im znanje i sposobnosti kritičkog mišljenja nedovoljni da bi se mogli oduprijeti neistini i manipulaciji, usađuju dogme koje će im određivati cijeli život, pa i njihov odnos prema drugim i drukčijim ljudima?
Budući da su dominantne religijske ideologije seksističke, a dominantne religijske institucije ultrapatrijarhalne, odnosno da u njima svu moć odlučivanja imaju isključivo muške hijerarhije i da njihovi nauci sadrže sustav seksističkih vrijednosti, takve religije danas djeluju kao najjača politička snaga u očuvanju i restauraciji patrijarhata, a od itekako zaslužene kritike takve mizogine ideologije licemjerno se brane pozivanjem na religijske slobode.
Kao humanistkinje i humanisti smatramo da i religijske slobode trebaju imati granice, a ta granica bi bila ugrožavanje i relativizacija drugih ljudskih prava, pa i temeljnog principa jednakosti svih ljudi, odnosno jednakosti spolova. Osim što takve institucije samim svojim patrijarhalnim hijerarhijskim ustrojem predstavljaju koncentraciju patrijarhalne moći i autoriteta, upravo su religijske države (islamske države i Sveta Stolica) oni subjekti koji na međunarodnoj razini sustavno podrivaju inicijative za emancipaciju žena i afirmaciju njihovih prava.
Religijske institucije i na razini nacionalnih zakonodavstava i političke prakse sustavno podrivaju prava žena: zastupanjem diskriminirajućih ideja u javnom diskursu, jačanjem rodnih stereotipa i patrijarhalnih „vrijednosti“ u okviru religijskog obrazovanja (ali i čitavog školskog sustava u kojem imaju utjecaj), infiltriranjem u sustav zdravstvenog obrazovanja i javne zdravstvene skrbi koji zlorabe za nijekanje reproduktivnih prava žena, preuzimanjem znatnog dijela sektora socijalne skrbi pod krinkom humanitarizma (najčešće tuđim sredstvima) te provođenjem diskriminacijskih praksi i uvjetovanja osobito ranjivih društvenih skupina (npr. djece bez adekvatne roditeljske skrbi u religijskim sirotištima, trudnih žena, posebno maloljetnica i žrtava silovanja kojima se uskraćuje pravo na pobačaj i pravo na korištenje kontracepcije).
Nadamo se da će ovo međunarodno humanističko okupljanje u Hrvatskoj kroz ponuđene sadržaje pružiti odgovore na brojne izazove današnjice, i time biti mali, ali odvažan i bitan pomak, prema životu dostojnom čovjeka.

 

 
Tags: ,

VEZANE VIJESTI