Neovisni novinarski portal
23.8.2017.
KULTURA
Marijana Klisović (Foto: Muzej grada Šibenika)

Marijana Klisović, kustosica:
Lučićeve ratne snimke Šibenika trebale bi biti u vlasništvu Ministarstva obrane

Marijana Klisović (Foto: Muzej grada Šibenika)
Marijana Klisović (Foto: Muzej grada Šibenika)

Marijana Klisović (Foto: Muzej grada Šibenika)

Reakcija na intervju ratnog snimatelja Zorana Lučića, objavljenog jučer na TRIS-u, došla je od Marijane Klisović, kustosice Muzeja grada Šibenika. Podsjetimo, Lučić tvrdi da 250 sati snimljenog materijala nijednu instituciju u Šibeniku ne zanima, ponajmanje Muzej. Zato ih je odlučio staviti pod ključ na dvadeset godina.

– Pohvalno je da netko uzima inicijativu i želi obogatiti obilježavanje Rujanskog rata. Međutim, treba biti objektivan i stvari pogledati zrelo: Zoran Lučić je bio službeni snimatelj šibenske 113. brigade i prema tome sav materijal koji je snimio trebao bi biti vlasništo Ministarstva obrane, njihovog vojnog muzeja ili arhiva – rekla nam je Marijana Klisović nekoliko sati prije otvaranje izložbe “17 sati i 57 minuta 16. rujna 1991.”, čija je autorica. Radi se o izložbi kojom će se obilježiti 25 godina od napada na Šibenik.
– S druge strane, on ne može prozivati Muzej i ocjenjivati kvalitetu našeg rada. Izjave poput “oni tamo rade nešto na trećem katu” su potpuno neprimjerene. To “nešto” se zove stalni postav i Rujanski rat je zamišljen u okviru postava koji se bavi 20. stoljećem. Smatram da nema potrebe da se osniva muzej Domovinskog rata u Šibeniku, pored postava koji će jasno i glasno prezentirati Rujanski rat, odnosno cijeli Domovinski rat. A sve druge teme, poput Oluje i ostalih vojnih akcija, prikazivat će se povremenim izložbama – tvrdi Klisović, koja ideju Spomen-sobe Domovinskog rata podržava, a za to. kaže, trebale organizirati braniteljske udruge.

Branitelj u središtu

– Što se tiče Lučićevih snimaka, naravno da bi ih Muzej volio imati i bilo bi normalno da ih on donese, jer mi bi znali što ćemo s njima. Međutim, on u jučerašnjem intervjuu sumnja i u našu struku, a na tu razinu rasprave se ne želim spuštati. Želim mu da ostvari sve svoje projekte, ako nam ne želi dati svoju arhivu to je njegova volja, nama dosta ljudi drage volje daju puno materijala iz rata – kaže kustosica.
Inače, izložba “17 sati i 57 minuta” (što je točno vrijeme kada je 16. rujna u Šibeniku označena prva uzbuna) bit će otvorena danas (petak, 16. rujna) u 17.57 sati. Fotografije su djelo Joška Čelara, Ante Baranića, Marine Jurković, Matka Biljka i Bože Vukičevića, a dio je dao i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar iz Zagreba. Na popisu fotografa, recimo i to, nema Zorana Lučića koji nam je u sinoćnjem telefonskom razgovoru tvrdio da su neke fotografije na izložbi “skinute” s njegovih videomaterijala.
– Izložba je koncipirana u tri cjeline. Prva je povijesna u kojem se naglašavaju bitni datumi u stvaranju Hrvatske. Zatim počinje šibenska priča o napadu, razaranju grada i zaleđa te završava s oslobađanjem Šibenskog mosta – kaže Marijana Klisović. – Lajtmotiv ove godine je branitelj, običan čovjek koji je stao na branik grada i Domovine, a koji se danas ne čuje. Oni su obranili Šibenik.
Izložba autorice Marijane Klisović nastala je u suradnji s print studijom Lineta, grafičkim dizajnerom Antom Filipovićem Grčićem, autorom cjelokupne izložbene grafike te Nikmon produkcijom čija će osmominutna 3D animacija biti središnji dio izložbe. Izložba “17 sati i 57 minuta” moći će se u Muzeju grada Šibenika razgledati do 31. listopada.

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI