Neovisni novinarski portal
12.12.2019.
POLITIKA
Sabornica, 153 zastupnička mjesta, tri galerije, sustav elektroničkog glasovanja te audio i video snimanja (Foto: Hrvatski sabor)

Demokracija i ravnopravnost napreduju:
Najmanji udio žena u Hrvatskom saboru

Sabornica, 153 zastupnička mjesta, tri galerije, sustav elektroničkog glasovanja te audio i video snimanja (Foto: Hrvatski sabor)
Prazan Hrvatski sabor

Hrvatski sabor: sve manje mjesta za zastupnice

Sramota hrvatske politike! Najveća sramota izbora! Političke stranke ne drže do žena! Vratili smo se 20 godina unazad!- samo su neki od komentara na činjenicu kako je u novom sazivu Hrvatskog sabora samo 19 zastupnica.

Povodom objave potpunih rezultata prijevremenih izbora za zastupnike/ce u Hrvatski sabor, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorava na novi negativan rekord udjela izabranih žena u Hrvatski sabor.
 – Prema rezultatima koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo, u Hrvatski sabor izabrano je 12,6% zastupnica, odnosno njih 19, što je najmanji udio žena u Hrvatskom saboru do sada. Time je još dodatno povećana osjetna neuravnoteženost spolne zastupljenosti među zastupnicima/ama u Hrvatskom saboru koja je bila izrazito naglašena i nakon prošlih izbora 2015. godine (15,2% izabranih žena, što je do tada bio najmanji udio) – navodi pravobraniteljica u svom priopćenju.
U usporedbi s drugim zemljama, a prema svjetskoj klasifikaciji zastupljenosti žena u nacionalnim parlamentima koju vodi Interparlamentarna unija (IPU) , od 187  zemlje svijeta, Hrvatska zauzima 122. mjesto. No riječ je o podacima iz kolovoza ove godine odnosno koji su se referirali na rezultate sa prošlih parlamentarnih izbora  kada su u Saboru izabrane  23 žene, što je bilo 15,2 posto. I s takvim postotkom bili smo daleko gori od primjerice Ruande, Ugande, Afganistana, Iraka …
Dodajmo i podatak kako je u jednodomnim parlamentima ili donjim domovima u svijetu prosjek  zastupljenosti žena 22,9 posto, a u Europi 25,8 posto. Najveća prosječna zastupljenost žena trenutačno je u nordijskim parlamentima (41,1 posto), a najmanja u parlamentima zemalja Pacifika (13,9 posto).

Odgovornost na političkim strankama

Pravobraniteljica ističe kako je takav loš rezultat posljedica krize u hrvatskom društvu koje, po svim pokazateljima, “ne sazrijeva u smjeru afirmacije ravnopravnosti spolova kao temeljne vrijednosti demokratskog uređenja te ne odgovara njenoj ustavnoj definiciji kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske”
Dio odgovornosti, kaže Ljubičić, velikim dijelom leži na političkim strankama jer većina njih nije osigurala ravnopravnu participaciju žena i muškaraca u unutarstranačkim strukturama i na kandidacijskim listama.
– Unatoč zakonskim odredbama (članci 9.-12. Zakona o ravnopravnosti spolova) i obvezu za političke stranke da poštuju načelo ravnopravnosti spolova (članak 15. Zakona), na ovim izborima ponovila se situacija s prethodnih, a to je da na velikom broju kandidacijskih lista nije ispunjena spolna kvota od najmanje 40% zastupljenosti osoba jednog spola na listi (na 54 od ukupno 177 lista), navodi Ljubičić u priopćenju.
Posebno ističe nepoštivanje kvota od strane dviju najvećih stranaka: HDZ s partnerima nije imao ispoštovanu kvotu na 9 od 11 kandidacijskih lista, a Narodna koalicija na 6 od 10 lista.

Žene nisu ravnopravne na političkoj sceni

Iako rezultati izbora ne određuju i konačni sastav Hrvatskog sabora, jer je za očekivati da će se nakon rotacija koje će uslijediti postotak žena povećati za 3-6% ( u prošlom sazivu broj zastupnica se sa 23 popeo na 30), ima razloga za zabrinutost , dodaje Ljubičić.
– Gledajući u cjelini, žene se ne uspijevaju afirmirati kao prepoznatljive i ravnopravne sudionice na političkoj sceni. Unatoč njihovom relativno višem udjelu među kandidatima/kinjama na izbornim listama (39,7%), ponovo su zauzimale lošija mjesta na listama (npr. svega 14,7% nositelja/ica lista bile su žene). Mora se istaknuti i činjenica da su pojedinačno osvojile prosječno manji broj glasova od muškaraca, pa su u pojedinim slučajevima muški kandidati, iako lošije pozicionirani, osvojili saborski mandat ispred svojih kolegica temeljem preferencijskih glasova. Ova činjenica ukazuje na to da su žene u politici manje vidljivije od svojih muških kolega što je usko vezano uz njihovu znatno nižu zastupljenost, kako u tijelima izvršne vlasti na državnoj i lokalnoj razini, tako i u tijelima odlučivanja unutar samih političkih stranaka -ističe Ljubičić.
Pravobraniteljica  naglašava da ovakvo stanje s malim udjelom žena  u Hrvatskom saboru nije u skladu s realnom participacijom žena u hrvatskom društvu.
Premda su zastupljene s preko 50% u ukupnom stanovništvu i premda svake godine razlika u postotku građana/ki s visokoškolskom diplomom konstantno raste u korist žena, u politici su, sudeći po dvama posljednjim parlamentarnim izborima, sve manje relevantne – upozorava Ljubičić koja smatra kako je dužnost svih poduzeti mjere kojima bi se pokušalo stati na kraj takvom negativnom trendu.
Ljubičić u svom priopćenju tako najavljuje kako će se zauzeti da se preciznije uredi zakonodavni okvir koji propisuje obveze predlagatelja kandidacijskih lista, a posebno da se uz uvjet uravnotežene zastupljenosti od 40 posto uvede i uvjet tzv. par-nepar rasporeda (zip sustava) na kandidacijskim listama. Također će tražiti i da se političke stranke preciznije zakonom obvežu da u svoje stranačke akte unesu odredbe koje bi dugoročno trebale osigurati uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u unutarstranačkim strukturama  i na kandidacijskim listama.
Pravobraniteljica Višnja Lubičić navodi i kako će, nakon što joj je Državno izborno povjerenstvo (DIP) dostavilo popis 54 kandidacijske liste, od DORH-a zatražiti pokretanje prekršajnih postupaka protiv stranaka koje nisu ispoštovale propisane “ženske” kvote.

Hoće li DORH ovaj put pokrenuti prekršajne postupke i kazniti stranke?

Na  ovim baš kao i na prošlim izborima ženske su kvote ostale “mrtvo slovo na papiru”, no ovaj put se političke stranke ne bi trebale izvući nekažnjene. Naime Zakonom o ravnopravnosti spolova, određena je  kazna od 50.000 kuna za predlagatelje kojima je zastupljenost jednog spola niža od 40 posto. Zakon je na snazi od 15. srpnja 2008.,  i njime je određeno da se postupno povećanje podzastupljenog spola do propisanih 40 posto mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od stupanja na snagu toga zakona.
Za prošlogodišnje ne kažnjavanje političkih  stranaka DORH  se “izvlačio” upravo činjenicom kako su  parlamentarni izbori, održani 8. studenog 2015., bili drugi redoviti izbori, na kojima još nije postojala zakonska obveza propisana Zakonom o ravnopravnosti spolova.” U konkretnom slučaju nema ni uvjeta za primjenu prekršajne odredbe, odnosno za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagatelja izbornih lista”, bilo je obrazloženje DORH-a.
No što će se dogoditi u ovom novom konkretnom slučaju, hoće li Ustavni sud opet  “brisati” neke rečenice (nakon što je u kolovozu 2015.  brisao rečenicu  “Lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola nije pravovaljana”) ili će svi spremno zaključiti kako u zakonu lijepo piše: “prigodom provedbe trećih redovitih izbora”, a ovi rujanski, eto nisu bili redoviti nego prijevremeni.
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI