Neovisni novinarski portal
26.11.2020.
IZDVOJENO
Josip Jagić, Davorka Blažević i Zoran Restović (Foto: Jozica Krnić)

‘Čuvari sjećanja’ na Fališu o povijesnom revizionizmu:
Antifašizam i iskustvo socijalizma smetali su privatizaciji

Josip Jagić, Davorka Blažević i Zoran Restović (Foto: Jozica Krnić)
Josip Jagić, Davorka Blažević i Zoran Restović (Foto: Jozica Krnić)

Josip Jagić, Davorka Blažević i Zoran Restović (Foto: Jozica Krnić)

Šibenik će  kroz proslavu 3. studenog, dana oslobođenja grada, dobiti jedinstveni muzej. Tim povodom sinoć je na Fališu održana tribina ‘Čuvari sjećanja: Muzej oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu’, na kojoje su povjesničar Josip Jagić i predsjednik UABA Šibensko-kninske županije Zoran Restović demistificirali pokušaje zatiranja antifašističkog naslijeđa i antifašističkog svjetonazora.

Proslava dana oslobođenja trajat će tri dana, 3.,4. i 5. studenog, a Restović je najavio kako će sve biti spremno za otvaranje Muzeja, koje je zakazano za drugi dan proslave, petak 4. studenog.  – Cilj otvaranja muzeja bila je potreba da antifašizam brani u svom elementarnom obliku,  da se prekine to postavljanje vijenaca u tami, u samoći i da se pokušamo otvoriti braneći i tumačeći ono što je antifašizam Dalmacije bio. S pravom možemo govoriti da je antifašizam Dalmacije bio poseban, da je na kraju bio potvrđen tom najvećom bitkom koja se ikada odigrala na ovim područjima, gdje se sukobilo 70.000 vojnika na obe strane i gdje je u konačnici Dalmacija prvi put u povijesti bila oslobođena u svojim granicama, prvi put je u tim svojim granicama postala slobodni teritorij sa svojim  nacionalnim opredjeljenjem, ali i internacionalnim opredjeljenjem i sa svojim vrlo izraženim svjetonazorom dalmatinskog antifašizma u Drugom svjetskom ratu u kojem je ogroman broj građana Dalmacinje sudjelovao i u konačnici pobijedio – rekao je u uvodu Restović.

Zoran Restović, predsjednik UAABA Šibensko-kninske županije (Foto: Jozica Krnić)

Zoran Restović, predsjednik UAABA Šibensko-kninske županije (Foto: Jozica Krnić)

S područja Šibenika u Narodnooslobodilačkoj borbi i u različitim vidovima antifašističkog otpora sudjelovalo 35,5 posto stanovništva, ali se to u posljednje vrijeme sustavno prešućuje. U to vrijeme nesklonosti antifašizmu Šibenik dobija Muzej oslobođenja, jedinstvenu instituciju kakva nije ustanovljena nigdje u posljednja najmanje dva i pol desetljeća i koja pretendira čuvati svjetonazor šibenskih i dalmatinskih partizana. No, Muzej oslobođenja događa se u mandatu HDZ-ove vlasti i nailazi na kooperativnost gradske uprave.

– Projekt nije doživio nikakvo podmetanje nogu – rekao je Restović, pojasnivši kako Udruga antifašističkih boraca i antifašista zapravo ustanovljava ovaj Muzej u suradnji s Gradom. Udruga je, naime, bila vlasnik današnje zgrade gradske uprave, Krešimirovog doma koji se nekad zvao Dom boraca i omladine koji je sagrađen iz samodoprinosa. U promjenama ’90-ih Udruga je ostala bez zgrade, ali ostale su joj u njoj dvije prostorije, koje su sada zamijenjene za prostor  u Ulici N. Ružića br. 1, na Gorici u kojem će biti otvoren Muzej.

– Tražili smo i dobili. Gradska uprava je bila kooperativna i taj projekt se provodi – rekao je Restović.

Paradoks da jedan narod ‘koji je imao čast, privilegiju i ponos sudjelovanja na strani pobjedničke antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu na svaki način pokušava taj dio svoje povijesti marginalizirati, gotovo negirati kao da ga se srami’, pojasnio je povjesničar Josip Jagić.

– Meni se čini da je ključna motivacija revizionizma zapravo pokušaj obračuna sa socijalističkim nasljeđem. Kao nigdje u Istočnoj Europi, u Jugoslaviji, koja je praktički jedina imala autohtoni pokret otpora, koji je na kraju krajeva i izvojevao pobjedu u ratu,  je pitanje antifašizma, NOP-a i NOB-a usko sraslo s idejom socijalizma i socijalističke modernizacije. Čini mi se da tu leži odgovor kad govorimo o revizionizmu, a on se javlja kao jedna ozbiljna tendencija već 80-ih godina i dobija snažan zamah padom Berlinskog zida i propašću realnog socijalizma. U pitanju Hrvatske, antifašističko nasljeđe je samo po sebi bilo problem s obzirom da je ono prije svega internacionalno. Antifašizam i NOP u Jugoslaviji su bili internacionalni. Prva parola i program na kojem se temeljio je bilo oružano bratsvo hrvatskog i srpskog naroda, a to u kontenstu 90-ih godina u Hrvatskoj nije bilo nešto lukrativno, to nije bila moneta koja se mogla na političkom polju unovčiti. Nasljeđe antifašizma je tu predstavljalo određeni tip problema nacionalne izgradnje, izgradnje nacionalnog identiteta. A drugi dio, koji je jednako bitan, je da je antifašizam značio i obećanje emancipacije, modernizacije koja je bila socijalističkog predznaka. 90-ih imate privatizacije i prelazak na kapitalistički tip proizvodnje. A antifašizam i iskustvo socijalizma počinju predstavljati problem kada se pripremate restrukturirati gospodarstvo i napraviti privatizaciju. To su dublje, istinske motivacije zašto je nastao ovaj agresivni revizionizam – pojašnjava Jagić.antifa3

Za one koji su dolazili i preuzimali vlast u Hrvatskoj antifašizam je značio komunizam, a to je za njih bilo jednako jugoslavenstvo i stoga dolazi do te stigme i progona antifašizma.

– Zašto nam hoće sada taj antifašizam umanjiti, zgaziti? Zašto ga ne priznaju i njime se ne ponose? Pa jednostavno zato što je 1991. godine ponovno došlo do klasnog preokreta. Ponovo smo formirali nekog tko hoće imati na tuđoj grbači, a za sve to mu je potreban nacionalizam. Kad se sve to spoji u zaštiti krupnog kapitala, onda imate fašizam – rekao je Restović, koji ne pristaje prihvatiti parole ‘dosta nam je ustaša i partizana’.

– Partizani su imali svoju povijest, svoje ciljeve i svoje rezultate, a ustaše su bile poražene. Međutim, oni bi najprije htjeli da nisu poraženi, a zatim da su isti kao partizani, pa bi htjeli da se mogu s njima hvaliti i na kraju ih napraviti herojima ili svecima. Moj stav je da im u tome danas strahovito pomaže crkva u Hrvata, za koju pojma nemaš što radi i koji joj je cilj. Da li joj je cilj vjera ili zaštita krupnog kapitala, da li joj je cilj živjeti s narodom ili … pita se Restović.

Govoreći o crkvi spomenuo je i Katedralni muzej koji Šibenska biskupija, zajedno s ekskluzivnim restoranom i apartmanima s 31 milijun kuna europskog novca smješta u palaču Galbiani istjerujući iz nje trgovinu Peko koja je tamo djelovala 54 godine. S druge strane, kaže Restović, antifašisti će svoj muzej napraviti za 310.000 kuna.

Na prvoj izložbi bit će svi nosioci partizanske spomenice šibenske općine. – Muzej hoće biti živ, hoće živjeti s ljudima, nuditi ideju i nuditi svjetonazor. Druga izložba će biti pod nazivom ‘Oni nikad neće biti sveti’, a na njoj će prvi put biti prikazana sveta lice hrvatske crkve, svećenici koji su bili na strani antifašizma, a koja njihova vlastita crkva zaboravlja – rekao je Restović.

Ante Jelaska obratio se Fališu (Foto: Jozica Krnić)

Ante Jelaska obratio se Fališu (Foto: Jozica Krnić)

 U publici je bio jedan sudionik partizanskog pokreta, kasnije proslavljeni redatelj Ante Jelaska, koji je izrazio svoje oduševljenje Fališem.

– Ovo ovdje me nadahnulo nekom nadom da nije sve izgubljeno. Vidim mlade ljude koji se angažiraju oko nekih istina koje se danas žele zatrpati kao da ih nikad nije bilo. Vidim da gori ta vatra istine i nadam se da će ovaj mrak nestati, ovo je mrak, okrenuli su povijest, okrenuli su činjenice, ono gdje je svijetlilo samoupravljanje, gdje su se referendumi održavali, demokratski, ono gdje smo imali odgoj, školovanje, gdje smo titule stjecali, gdje smo zdravlje imali, gdje smo imali drugarstvo, entuzijazam… – govorio je Jelaska, slaveći pritom i ‘druga’ Tita i ‘besplatni udarnički rad’.

– Ajde pokrenite vi danas mase na udarnički besplatni rad. Pokrenite samo 15 ljudi na udarnički rad. Nećete uspjeti. A onda smo masovno išli, iz ništa smo ovu zemlju, koja je bila mjesečeva površina, razrušena pustinja, podigli. Podigli smo tvornice, kulturu, prosvjetu, stvorili srednji sloj, stvorili društvenu pravdu, socijalnu državu. Ljudi su bili zadovoljni, bilo je i onda nepravilnosti krivigh poteza, ali… govorio je Jelaska i nastavljao s ‘velikim djelom maršala Tita koje čitav svijet priznao’, sve dok ga moderatorica nije prekinula zbog početka sljedeće tribine Fališa.


VEZANE VIJESTI