Neovisni novinarski portal
25.11.2020.
POLITIKA / UKRATKO
Spomenik u Jasenovcu ( Foto Hina/ Dario GRZELJ)

Documenta uputila “poziv za pamćenje svih žrtava i vrednovanje otpora”

Spomenik u Jasenovcu ( Foto Hina/ Dario GRZELJ)

Spomenik u Jasenovcu ( Foto Hina/ Dario GRZELJ)

Spomenik u Jasenovcu ( Foto Hina/ Dario GRZELJ)

U povodu 75. godišnjice dolaska prvih transporta logoraša u ustaški logor Jasenovac i dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću uputila je “poziv za pamćenje svih žrtava i vrednovanje otpora” predsjednicima ključnih političkih stranaka, ističući da je u njihovim rukama “odgovor na pitanje hoćemo li postati društvo koje se suočava sa svojim traumama i pamti iskustvo otpora nasilju”.

“Hrvatsko društvo trpi zbog pomanjkanja inicijative u razvijanju kulture sjećanja i spremnosti da se stvari prepuste zaboravu svih uzastopnih vlada. Tražimo da se kao voditelji buduće parlamentarne većine i oporbe založite za nijansiran stav prema prošlosti kako bismo se sramili zločina počinjenih u ratu i poraću, bez odbacivanja pozitivnog nasljeđa narodnooslobodilačke borbe i socijalističke modernizacije, ugrađenog u temelje današnje političke zajednice.
Pitamo se hoće li mladi pamtiti ubijene u ustaškim logorima Jasenovac, Jadovno, Slana i Metajna kao i druge zločine fašista, nacista i njihovih suradnika počinjene u genocidu nad Židovima, Srbima i Romima te okrutne obračune s protivnicima i stanovništvom koje ih je podržavalo, kad mnoga mjesta stradanja iz Drugog svjetskog rata nisu obilježena, a zvijezda pod kojom su se protiv zločinačkog režima borili partizani (ne samo u Jugoslaviji) se demonizira?
Kako će se nove generacije sjećati likvidacija zarobljenih pripadnika domobrana, ustaša, četnika, bjelogardijaca i drugih kolaboracionističkih snaga nacističkog i fašističkog režima, kao i članova njihovih obitelji te brojnih civila u Teznom i na drugim mjestima stradanja u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i nedopustivog postupanje s preživjelim sudionicima ‘marševa smrti’ kada ta stradanja mnogi u javnosti i dalje niječu?
Hoćemo li svi mi uskoro imati priliku s pijetetom raspravljati o sudbini logoraša Golog otoka na mjestu koje je tek nedavno dobilo status zaštićenog kulturnog dobra, a još uvijek nema muzeja ili info centra?
Što možemo naučiti od drugih zemalja koje imaju desetke specijaliziranih muzeja posvećenih žrtvama holokausta, antifašističkom otporu i sudbini političkih zatvorenika te hrvatskim dobrim praksama? Za sada smo u svijetu poznatiji po nedopustivim dvojbama dijela političara i institucija u vezi progona ustaškog pozdrava „Za dom spremni“ kao i marširanju crnokošuljaša i odobravanju njihovih simpatizera nego po dobrim muzejima, festivalima i kvalitetnoj edukaciji za izgradnju mira. Vi ćete odlučiti hoće li mandat nove vlade obilježiti više novih muzeja poput memorijalnog centra „Lipa pamti“ ili nova imenovanja mjesnih zajednica, ulica i molova imenom potpisnika rasnih zakona  Mile Budaka, otkrivanja spomenika teroristima, itd.”
U svom pozivu Documenta od predsjednika stranaka traži i da osude svakovrsni povijesni revizionizam i u novom proračunu predvide ulaganje u sveobuhvatna istraživanja, obrazovanje za suočavanje s prošlošću kao i priznavanje patnje svih stradalih.
Tags:

VEZANE VIJESTI