Neovisni novinarski portal
25.11.2020.
EKOLOGIJA
Dan ekološkog duga: Potrošili smo sve Zemljine resurse

Dan ekološkog duga:
Potrošili smo sve Zemljine resurse

earth

Resursi dostupni za život 18 mjeseci potroše se u samo godinu dana /Foto:pexels.com

Čak pet dana ranije nego lani, čovječanstvo će do 8. kolovoza potrošiti proračun prirodnih resursa za cijelu godinu. Poručila je to međunarodna istraživačka organizacija Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), koja prati potrošnju prirodnih resursa čovječanstva (ekološki otisak) u odnosu na sposobnost prirode da odgovori na tu potrošnju obnavljanjem prirodnih resursa (biokapacitet). Dan ekološkog duga je dan kada godišnja potrošnja čovječanstva u odnosu na prirodu prekorači ono što Zemlja može regenerirati u toj godini

Dan ekološkog duga koji ove godine dolazi već 8. kolovoza, označava datum kada ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti.
Posljedice ekološke potrošnje postaju sve očiglednije, a javljaju se u vidu ogoljavanja šuma, suša, nedostatka svježe vode, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nagomilavanja ugljičnog dioksida u atmosferi. Prema klimatskim modelima, navedene pojave će sve više dovoditi do sve izraženijih ekoloških posljedica. Shodno tome, donosioci odluka koji će uzimali u obzir ova rastuća ograničenja imati će veće šanse da postignu dugoročno održive gospodarske rezultate.
croatia ecological footprint
Ugljični otisak čovječanstva se udvostručio od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je čovječanstvo prvi put prešlo granicu ravnoteže i ušlo u ekološki dug. Ugljični otisak je i dalje najveći uzrok neravnoteže između ekološkog otiska i biokapaciteta planeta.
Mathis Vakernagel, predsjednik Global Footprint Networka i jedan od tvoraca izračunavanja ekološkog otiska kaže: ,,Globalni odgovor leži u postupnom smanjivanju uporabe fosilnih goriva”.
Ugljični otisak je neraskidivo povezan s ostalim komponentama ekološkog otiska — obradivim zemljištem, pašnjacima, šumama i zemljištem na kojem su izgrađeni objekti i infrastruktura. Svi korisnici tih prostora međusobno se natječu za slobodan prostor. Što je veća potražnja za hranom i drvnom biomasom i proizvodima, to je manje raspoloživih šumskih ekosustava koji apsorbiraju ugljični dioksid oslobođen sagorijevanjem fosilnih goriva

Nastave li se resursi trošiti kako ih danas trošimo, potrošnja resursa u 2030. godini odgovarala bi resursima dviju planeta, a dan ekološkog duga bi se pomaknuo na kraj lipnja.

Emisije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak. Ako želimo postići zadane ciljeve klimatskog sporazuma, kojeg je u prosincu 2015. u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja, emisije ugljičnog dioksida morat će postupno pasti blizu nule do 2050. To zahtijeva novi, odnosno drukčiji način života na našem planetu.
Takav način života nosi brojne prednosti, a kako bi ga postigli, bit će potrebno mnogo truda. Dobra vijest je da je s trenutnom tehnologijom to ipak moguće i da je dugoročno financijski povoljno, s velikim koristima koje premašuju troškove. To će potaknuti rastuće sektore poput obnovljivih izvora energije, a smanjiti rizike i troškove povezane s utjecajem klimatskih promjena na neadekvatnu infrastrukturu. Jedino što nam je za to još potrebno je više političke volje“, istaknuo je Wackernagel.

Kako globalna populacija i potrošnja rastu – naročito u odnosu na emisije ugljičnog dioksida – Dan ekološkog duga pomaknuo se od kraja rujna 2000. na 8. kolovoza ove godine.

How many planets

Sve zemlje regije žive izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa

Najviši ekološki otisak u našoj regiji ima Slovenija, čak 5,8 gha. Slijedi je Hrvatska sa 3,9 gha, te Bosna i Hercegovina sa 3,1 gha. Najmanji otisak ima Srbija – 2,8 gha. Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje naše regije žive izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa. Najnoviji Izvještaj o stanju planeta bit će objavljen 27. listopada ove godine.

EFtimeseries croatia

Hrvatska živi izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa

Hrvatska je prvi put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Biokapacitet po stanovniku ostao je isti od 1992. godine, ali je ekološki otisak potrošnje porastao tijekom tog razdoblja. Ugljični je otisak porastao za 124 posto u razdoblju između 1992. i 2006., kada je dosegao svoj vrhunac“, navodi Martin Šolar, direktor WWF Adrije.
„Kada bi svatko na svijetu trošio prirodne resurse kao prosječni Hrvat, trebala bi nam čak 2,3 planeta da namirimo svoje godišnje potrebe. Gledamo li svjetski prosjek, resursi dostupni za život 18 mjeseci potroše se u samo godinu dana“, zaključuje Šolar.

EFpiechart croatia

Kampanja za promijene

Global Footprint Network poručuje kako svatko od nas ima moć promijeniti svoj život. Kako bi radili u skladu s povijesnim Pariškim sporazumom, zajedno s 25 partnera, pokrenuli su kampanju za povećanje angažmana javnosti s ciljem isticanja važnosti sigurnosti prirodnih resursa na održivom planetu u kojem se ljudi i planet razvijaju. Za sudjelovanje u kampanji dovoljno je posjetiti www.overshootday.org i objaviti svoju fotografiju s potpisom #pledgefortheplanet.
Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI