Neovisni novinarski portal
13.12.2019.
KULTURA
GOOD inicijativa političkim strankama: Tražimo da se donese Rezolucija o obrazovanju!

GOOD inicijativa političkim strankama:
Tražimo da se donese Rezolucija o obrazovanju!

GOOD Inicijativa koju čine 44 organizacije civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima zalaže se za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav, a danas su se oglasili priopćenjem za javnost kojeg prenosimo u cijelosti.

Bajkusa, Buzinkic 2

Mario Bajkušić i Emina Bužinkić

„Tražimo od kandidata i kandidatkinja na prijevremenim parlamentarnim izborima da jasno i nedvosmisleno odrede provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao strateški nacionalni cilj, a to pokažu donošenjem Rezolucije u obrazovanju koju će donijeti Hrvatski sabor“, istaknuo je danas Mario Bajkuša iz GOOD inicijative, na konferenciji za novinare u Zagrebu gdje je GOOD inicijativa predstavila zahtjeve uoči izvanrednih parlamentarnih izbora.

Upravo hrvatski obrazovni sustav treba biti usklađen sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i potrebno je uložiti veće napore u demokratizaciji škola i obrazovnog sustava u cijelosti. GOOD inicijativa već godinama upozorava na probleme u obrazovnom sustavu i uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja, ističe Emina Bužinkić iz GOOD inicijative.
„Mnoga istraživanja pokazala su demokratski deficit mladih, a škole su podkapacitirane za provođenje kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja. Nakon eksperimentalne provedbe u 12 hrvatskih škola, uveden je neodgovarajući model građanskog odgoja i obrazovanja. Osim toga, nadležno tijelo zaduženo za usavršavanje nastavnika – Agencija za odgoj i obrazovanje – nije osigurala kvalitetne programe usavršavanja te nije pružila drugim provoditeljima stručnog usavršavanja nastavnika odgovarajući model suradnje“, napominje Bužinkić.
Na temelju svega navedenoga, GOOD inicijativa je postavila niz predizbornih zahtjeva, koji uključuju niz područja – utjecaj na javne politike, osiguravanje financiranja za obrazovanje, održavanje procesa Cjelovite kurikularne reforme, uvođenje kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja te osiguravanje uključivosti sustava odgoja i obrazovanja.
GOOD inicijativa od političkih stranaka zahtjeva da se, između ostaloga, Ministra znanosti obrazovanja i sporta imenuje potpredsjednikom Vlade RH, da se izradi Akcijski plan provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, da se poveća ulaganje u obrazovanje i znanosti na 6 % do 2020. godine – a u koju trenutno ulažemo 4,2 % te da se građanski odgoj i obrazovanje postupno uvede kao poseban obavezni predmet najmanje jednu godinu u osnovnoj te u srednjoj školi.
„Jedan od predizbornih zahtjeva je i razvijanje modela inkluzivnog obrazovnog sustava djece izbjeglica i djece migrantskog podrijetla, ali i osjetljivosti prema djeci koja su u opasnosti od isključenosti. Potrebno i osigurati njihovu inkluziju i sudjelovanje u školama“, istaknuo je Bajkuša.
GOOD inicijativa će danas predstavljene zahtjeve poslati svim političkim strankama kako bi se očitovale na njih, a iste će služiti i kao podloga za provođenje predizbornog sučeljavanja na temu obrazovanja koji će se održati 1. rujna 2016. godine u Hrvatskom novinarskom domu.
U nastavku pročitajte zahtjeve političkim strankama.

good_inicijativa_600px

 

ZAHTJEVI GOOD INICIJATIVE
UOČI IZVANREDNIH PARLAMENTARNIH IZBORA 2016.

Suočeni s ozbiljnim demokratskim deficitom hrvatskoga društva koji se sve više očituje i u stavovima i ponašanjima mladih a na koja nas upozoravaju brojna recentna istraživanja, zabrinjavajuć je stalni nedostatak obrazovanja o demokraciji, ljudskim pravima i građanstvu kao i posljedično sporost u demokratizaciji škola. Unatoč donošenju Nacionalnog programa o obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo još 1999. i dalje svim učenicima nije osiguran razvoj građanske kompetencije. Nakon više godina zagovaranja kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a potom i uspješne eksperimentalne provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u 12 hrvatskih škola, u nastavu je u konačnici uveden neodgovarajući model provedbe građanskoga odgoja i obrazovanja koji je osim među-predmetnosti kao slabe točke predmetno orijentiranog obrazovnog sustava, uveo i visoko administrativno opterećenje nastavnika. Tim više što Agencija za odgoj i obrazovanje nije osigurala kvalitetne programe stručnog usavršavanja nastavnika dok je istovremeno prekinula suradnju s nizom organizacija civilnoga društva koje su provodile programe stručnog usavršavanja, dok su iste posljednjih godina, bez rezultata, zagovarale usvajanje jasnih kriterija i procedura suradnje u području stručnog usavršavanja nastavnika.

Nedavno započeti proces Cjelovite kurikularne reforme kao odraz novih i razvojnih smjerova obrazovnih politika i orijentacije ka kurikulumskom pristupu koji je označio i napuštanje tradicionalnog modela nastavnih planova i programa, zaustavljen je prekidom rada Ekspertne radne skupine. Politizacija procesa Cjelovite kurikularne reforme te imenovanje njezinih revizora unazadila je iskorake ka demokratskom obrazovanju i pravu na obrazovanje u suvremenom društveno političkom kontekstu. Osim toga, ovaj i prethodni procesi upozoravaju na visoku centraliziranost i hijerarhiziranost obrazovnog sustava u kojemu ne postoji kvalitetna suradnja i koherentnost između ključnih aktera obrazovne politike. To se posebno vidi u nedostatku provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije čije se Povjerenstvo za provedbu zaobilazi pri donošenju ključnih odluka, pa čak i onih koji su mu u mandatu.

Organizacije civilnog društva okupljene u GOOD Inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja traže od kandidata i kandidatkinja na prijevremenim parlamentarnim izborima da jasno i nedvosmisleno odrede provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao strateški nacionalni cilj.

ZAHTJEVI GOOD INICIJATIVE

JAVNE POLITIKE

Donijeti Rezoluciju o obrazovanju u Hrvatskom saboru kojom će se provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije odrediti kao strateški nacionalni cilj.

Ministra znanosti, obrazovanja i sporta imenovati potpredsjednikom Vlade s jedinom zadaćom provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Izraditi Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na godišnjoj razini te pratiti provedbu i izrađivati godišnje izvještaje o provedbi. Akcijski plan treba biti donesen krajem svake godine uz prijedlog proračuna.

Usvojiti Plan razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
FINANCIRANJE

Povećati ulaganje u obrazovanje i znanosti na 6% BDP do 2020. godine, te 7% do 2030. godine.

Osigurati poticajno okruženje za korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda namijenjenih reformi obrazovanja temeljem kvalitetnih i dobro planiranih strategija, rezultata i indikatora.

Na temelju godišnjeg Akcijskog plana provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije osigurati financijske i operativne kapacitete.

Osigurati stabilno proračunsko financiranje mjera koje osiguravaju inkluziju (pomoćnici u nastavi, dodatno učenje hrvatskoj jezika i ostalo).
CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA

 

Nastavak provedbe Cjelovite kurikularne reforme s istim timom i istim planom utemeljenim na stručnosti i transparentnosti.

Osigurati normativni, financijski i operativno-provedbeni okvir za provedbu Cjelovite kurikularne reforme.

Eksperimentalno uvesti i provesti kurikulume proizašle iz Cjelovite kurikularne reforme u 60 škola u školskoj godini 2017./2018. Osigurati pripremu i usavršavanje učitelja i nastavnika za eksperimentalnu provedbu.
GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

 

Sustavno i kvalitetno uvođenje GOO u osnovne i srednje škole međupredmetno.

Strateški postupno uvoditi GOO kao poseban obvezni predmet najmanje jednu godinu u osnovnoj školi te u srednjoj školi.

Kvalitetna i sustavna priprema učitelja za provedbu GOO kroz programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja.
CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

 

Usvojiti Strategiju obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja s posebnim naglaskom na stimuliranje uključenosti u programe cjeloživotnog učenja i stručnog usavršavanja nakon završenog formalnog obrazovanja na način da se do 2020. dostigne barem polovica uključenosti jednaka prosjeku EU.
OSIGURANJE KVALITETE I UKLJUČIVOSTI SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA

 

Osigurati poticajno okruženje i normativni okvir za demokratizaciju sustava upravljanja školama.

Strateški oblikovati sustav profesionalnog razvoja učitelja te sustav licenciranja učitelja.

Oblikovati sustav licenciranja ravnatelja te isti osloboditi utjecaja politike.

Agencija za odgoj i obrazovanje treba izraditi standarde, procedure i kriterije za programe stručnog usavršavanja učitelja koje provode vanjski dionici, organizacije i ustanove, kao i za programe suradnje škola i organizacija civilnog društva usmjerene na učenje zalaganjem u zajednici. U stručnom timu koji razmatra ostvaruju li programi postavljane standarde trebaju biti neovisni stručnjaci.

Podržati osnivanje i rad interkulturne škole u Vukovaru kao dodatnog modela obrazovanja posebno primjerenog u višeetničkim zajednicama.

Razviti i implementirati model inkluzije u obrazovni sustav djece izbjeglica i djece migrantskog podrijetla.

Pratiti i poticati prilagodbu sustava potrebama djece iz skupina u riziku od socijalne isključenosti te djeci s invaliditetom, teškoćama i posebnim potrebama.

good_inicijativa_600px

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI