Neovisni novinarski portal
15.12.2019.
EKOLOGIJA / POLITIKA
Ilustracija: jedno od događanja u Dnevnom boravku Rojca - foto TRIS/G. Šimac)

Aarhuškom konvencijom za zaštitu prostora i prirode:
Čini se da smo uvijek na početku… ali to nije tako

Ilustracija: jedno od događanja u Dnevnom boravku Rojca - foto TRIS/G. Šimac)

 

Pula: Seminar o primjeni Aarhuške konvencije, govori dr. Jerzy Jendroška (foto TRIS/G. Šimac)

Pula: Seminar o primjeni Aarhuške konvencije, govori dr. Jerzy Jendroška (foto TRIS/G. Šimac)

I dok je pažnja javnosti usmjerena na medijsku halabuku oko uspona i padova Vlada i njenih istaknutih aktera, u međuvremenu se neki u tišini bave vrlo važnim problemima koje te iste Vlade sporo i nikako rješavaju – zaštitom prostora i prirode i spriječavanjem njihove zlouporabe.  Možda i stoga jer su upravo Vlade svojim (ne)činjenjem i njihovi generatori, u suradnji sa lokalnim samoupravama i mjerodavnim institucijama, kada se govori o aktualnoj i  potencijalnoj zlouporabi prostora, prirode, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, voda, mora itd. Potvrda je i prekjučerašnji brzi potez kemijskom olovkom Vladinih dužnosnika na ugovoru u kojem je u paketu cijela Slavonija prepuštena naftnim kompanijama, pa tako i jezivoj mogućoj ugrozi prostora, prirode, okoliša, pitke vode, plodnog zemljišta itd.

Kako koristiti Aarhušku konvenciju za zaštitu prostora i prirode – nazvan je seminar koji je netom održan u Puli u Društvenom centru Rojc. Organizatori: domaćini – Zelena Istra, te Zelena akcija, Zeleni Osijek, Pravo na grad, Art radionica Lazareti i Multimedijalni institut, uz pokroviteljstvo EU-e i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, u goste su pozvale više međunarodnih i domaćih stručnjaka koji su nastojali svojim znanjima i iskustvima pomoći civilnim udrugama u primjeni alata Aarhuške konvencije.

Stupovi: obavješćivanje, sudjelovanje i pravosuđe

Inače, Aarhuška konvencija je konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša pri organizaciji UNECE (eng. The United Nations Economic Commission for Europe) ili Gospodarskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu, a usvojena je 25. lipnja 1998. godine u danskom gradu Aarhusu, te je stupila na snagu 30. listopada 2001. godine.  Taj najdalekosežniji međunarodni ugovor o okolišu i ljudskim pravima zahtijeva od svojih potpisnika, među kojima je i RH, da jamče pravo javnosti na pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima zaštite okoliša i javni pristup pravosuđu u pitanjima zaštite okoliša.
Tri stupa Aarhuške konvencije su: obavješćivanje, sudjelovanje i pravosuđe. Potpora tim stupovima bio je i korisni pulski seminar, na kojemu su prostor i vode  bile među najzastupljenijim primjerima i najistaknutijim temama.
Dušica Radojčić iz Zelene Istre: Najkraći spor - dvije godine (foto TRIS/G. Šimac)

Dušica Radojčić iz Zelene Istre: Najkraći spor – dvije godine (foto TRIS/G. Šimac)

– Zašto smo baš izabrali prostor i vode. Nekako je u zadnjih nekoliko godina praksa pokazala da je interes javnosti najveći upravo za ono što se događa s prostorom i vodama. Prosvjedi građana su se događali na području prostornog planiranja, odnosn uokolo problema vezanih za dubrovački Srđ, Varšavsku ulicu u Zagrebu, Muzil u Puli… Isto tako upravljanje vodama, morem, slatkovodnim vodama također je fokusu zanimanja šire javnosti. Ono što nam je cilj jest ukazati na slabe točke primjene Aarhuške konvencije, tamo gdje postoji prilika za poboljšanje. Osim toga, htjela sam vam nešto reći iz vlastite prakse. Preporuka je da se pravosuđe mora koristiti. Ako nema sudske prakse neće se ništa bitno primjeniti. Sudska praksa djeluje i kao katalizator. Ako imate presude koje su riješene u vašu korist onda to zbilja može djelovati kao katalizator za buduće sudske predmete slične naravi. Korištenje žalbi i tužbi može donijeti rezultate. Mi smo to učinili već nekoliko puta – uvodno je kazala moderatorica seminara, Dušica Radojčić iz Zelene Istre.

Najkraći spor: dvije godine

Unatoč smjernoj upornosti, najkraći spor koji je riješen pozitivno riješen, vezan uz istarski kamenolom, trajao je čak dvije godine, od 2013. do 2015. godine. Istrajnost na ispravnom putu na koncu daje rezultate. Premda se nekad učini ‘kao da smo uvijek na početku i kao da se ništa ne miče‘, kako kaze Dušica Radojčić. Ali to, srećom, nije tako.
Samo javni nadzor nad radom tijela javne uprave može osigurati dobro javno upravljanje i transparentno odlučivanje, rečeno je na seminaru.  Dobro je poznat koruptivan način kojim se upravlja prostorom, poznato je i kako se upravlja morem ili vodnim resursima i kakve to pogubne posljedice ima ne samo za okoliš nego za društvo u cjelini. Zato se nekoliko udruga iz Hrvatske odlučilo na provedbu projekta pod nazivom “Povećanje transparentnosti u upravljanju prostornim i vodnim resursima“, čiji je dio i seminar “Kako koristiti Aarhušku konvenciju za zaštitu prostora i prirode”. U nastavku je kratki pregled seminara i zaključaka.
Lana Ofak je predavanja održala virtualno - na zidu (foto TRIS/G. Šimac)

Lana Ofak je predavanja održala virtualno – na zidu (foto TRIS/G. Šimac)

– Konvencija o pravu na pristup inormacijama, pravu na sudjelovanje i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša – Aarhuška konvencija međunarodni je sporazum kojim su definirani minimalni standardi tih prava. Konvencija je kreirana da bi građanima i organizacijama civilnog društva dala snagu na utječu na postupak donošenja odluka na području zaštite okoliša i to je najvažniji alat u njihovim rukama kad je zaštita okoliša i prirode u pitanju. Iako je u Hrvatskoj na snazi od 2007. godine, primjena njenih principa još uvijek je više stvar očekivanja nego prakse jer Konvencija daje prava, koja su u praksi teško ostvariva jer ih tijela javne uprave nevoljko primjenjuju. Istra je vrlo dobar primjer za to: samo u nekoliko posljednjih mjeseci dogodio se niz slučajeva kršenja prava javnosti na informiranje i sudjelovanje koja proizlaze iz te međunarodne konvencije. Nije čudno što je do informacija teko doći kad službenici za informiranje koje imenuju općine, gradovi i županija ne samo što ne poznaju obaveze koje proizlaze iz, primjerice, Zakona o pravu na pristup informacijama nego ne žele ni učiti. Tako se niti jedan službenik za informiranje niti službenik tijela javne uprave u čijoj je nadležnosti zaštita prostora i prirode na području Istre nije odazvao pozivu na seminar. Seminaru su se odazvale predstavnice Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ureda Povjerenika za informiranje, Pravnih fakulteta itd. i s predstavnicima organizacija civilnog društa komentirali situaciju i moguće pravce rješavanja problema – ističe se.
Prof. dr. sc. Lana Ofak, koja na Na Pravnom fakultetu u Zagrebu osim Upravnog prava predaje i predmete Pravo okoliša te Pravni aspekti upravljanja informacijama, je na seminaru ukazala kako se na svom razinama učestalo krši zakon kada su zahtjevi građana u pitanju: na svakih 10 zakonitih rješenja dolazi 17,2 nezakonita.

DSCN8474

Neznanje lokalnih i državnih službenika

– Premda je savjetovanje s javnošću prilikom donošenja propisa obavezno, stopa provedbe savjetovanja kada su uredbe u pitanju je samo 20%, dok je kod ostalih akata ona još manja – 13%. Neznanje lokalnih i državnih službenika veliko je i kad je primjena prava Europske unije u pitanju – oni uglavnom ne znaju da su sva državna tijela, županije, gradovi i općine dužni poštovati pravnu stečevinu EU te da je Ustavom definirano da su međunarodni ugovori, poput Aarhuške konvencije, po pravnoj snazi iznad domaćih zakona – ustvrdila je dr. Odak.
Pokazalo se da je pravosuđe katalizator za rješavanje problema odbijanja tijela javne uprave da u praksi primjenjuju deklarativno prihvaćene demokratske standarde pri informiranju i uključivanju javnosti u odlučivanje.
– Ako su nam prava uskraćena, moramo se znati žaliti na sudovima. Sporovi dobiveni na sudu osnažuju pregovaračku moć pripadnika javnosti – rečeno je.
 O uspješnim primjerima zaštite prava na sudovima kada su zaštita vodnih i prostornih resursa u pitanju na seminaru su govorile pravnice zaposlene u udrugama za zatitu okoliša Ivana Grubišić Krstulović, stručna suradnica pravnica u Udruzi Sunce s višegodišnjim iskustvom u vođenju pravnih postupaka u zaštiti okoliša na nacionalnoj i međunarodnoj razini i članica radne grupe za pravo okoliša pri European Environmental Bureau, te Željka Leljak Gracin, voditeljica Programa prava okoliša Zelene akcije i vanjska suradnica na kolegiju Pravo okoliša na Stručnom studiju javne uprave Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ivana Krstulović iz Udruge Sunce (foto TRIS/G. Šimac)

Ivana Grubišić Krstulović iz Udruge Sunce (foto TRIS/G. Šimac)

–  Okolišne udruge u Hrvatskoj u nekoliko su posljednjih godina na sudovima dobile više sporova kojima su, između ostalog, dokazale da se u studijama utjecaj na okoliš moraju koristi najnoviji i vejrodostojni podaci, a ne zastarjeli i paušalni, što je vrlo često slučaj, te je sud u konkretnom slučaju zaustavio izgradnju zahvata za koji se radila procjena utjecaj na okoliš. Osim toga, važno je znati kako pisano mišljenje nekog ministarstva nije neoboriv dokaz i da se može osporavati na sudu, što je jedna udruga uspješno učinila, te kako je  Zakon o zaštiti okoliša u članku 168. protivan Aarhuškoj konvenciji i da ga treba mijenjati jer pripadnici zainteresirane javnosti mogu na sudovima osporavati odluke i ako nisu sudjelovali u postupku donošenja tih odluka odonosno sudjelovanje u postupku donošenja neke odluke nije preduvjet za priznavanje prava zainteresirane javnosti na sudjelovanje u preispitivanju te odluke na sudu – istaknuto je.

Prava koja ostaju na papiru

Osim toga, nedostatak opisa varijantnih ili alternativnih rješenja nekog zahvata u studijama utjecaja na okoliš je nezakonit. U gotovo svim studijama na okoliš koje se rade u Hrvatskoj izostanak opisa varijantnih rješenja (ako se u postupku Ocjene prihvatljivosti utvrdi da neki plan/zahvat ima značajan negativan utjecaj i ne može se odobriti nužno ne znači da ne postoje druge pogodne mogućnosti (alternativna ili varijantna rješenja) za taj plan ili zahvat) ključni je nedostatak, no ni nadležno ministarstvo ni članovi povjerenstava za ocjenu studija utjecaja na okoliš nikada ne osporavaju tu nezakonitost, upozorava se.
DSCN8407

‘Ako se nešto ne poduzme, prava ostaju samo na papiru’ (foto TRIS/G. Šimac)

– Dakle, Aarhuška konvencija daje nam prava, ali ako ne postoje djelotvorni mehanizmi koji će garantirati poštivanje tih prava – prava ostaju samo na papiru. Primjera papirnatih prava u našoj zemlji ima napretek, ali i primjera nedjelotvornog pravosuđa kada zaštitu želite potražiti na sudu. Sudovi su spori, presude znaju biti nedjelotvorne a suci needucirani po pitanju Aarhuške konvencije. Tako, primjerice, Zakon o zaštiti okoliša u članku 172. propisuje da su sudski postupci po svakoj tužbi iz područja zaštite okoliša hitni, a to se u praksi ne provodi. Najkraća parnica Zelene Istre trajala je 2 godine. No, istog dana na istom sudu Zelena Istra je pokrenula još jednu tužbu protiv istog tuženika. Dok je prvi spor okončan pobjedom Zelene Istre nakon više ročišta u roku od dvije godine, drugi nije još ni započeo. Prvo ročište u tom drugom postupku zakazano je 23. lipnja 2016. – 3 i pol godine nakoj pokretanje tužbe. U međuvremenu je investitor mogao početi s izgradnjom zahvata jer tužba ne odgađa izvršenje rješenja koje je predmet sudske tužbe. Premda naši zakoni omogućavaju izricanje mjere odgode izvršenja upravnog akta do konačnog sudskog rješenja kako bi se izbjegla teška i nepopravljiva šteta. Ali se ta mogućnost gotovo uopće ne koristi. O neučinkovitosti sudova po tom pitanju govori statistika Upravnog suda u Rijeci: u razdoblju od 1. 1. 2013. do 30. 6. 2014. zaprimljen je samo 51 zahtjev za odgodnim učinkom tužbi (na primljenih preko 3500 tužbi) i 13 zahtjeva za izdavanje privremenih mjera, koji su svi odbijeni. Slična je situacija i na drugim Upravnim sudovima u Hrvatskoj – ustvrdila je Dušica Radojčić.
Jerzy Jendruška (foto TRIS/G. Šimac)

Dr. Jerzy Jendruška (foto TRIS/G. Šimac)

Kada tijela uprave tvrdoglavo odbijaju svoje djelovanje uskladiti za zakonom, postoje međunarodni mehanizmi koji ih na to mogu natjerati. Jedan od takvih je i Odbor za praćenje provedbe Aarhuške konvencije. Dr. Jerzy Jendroška, bivši Tajnik Aarhuške konnvencije a današnji član Odbora za usklađenost i praćenje provedbe Aarhuške konvencije, na seminaru je objasnio na koji način se podnose tužbe Odboru. U drugom dijelu svog predavanja predstavio je preporuke za uključivanje javnosti u odlučivanje u okolišnim pitanjima, koje su objavljene 2014. godine a izrađene temeljem zahtjeva država članica Aarhuške konvencije.

Promjena – jedino sudskom plažom

Nadalje, dr. Csaba Kiss, odvjetnik za pitanja zaštite okoliša u Udruženju za pravo i upravljanje zaštitom okoliša (Environmental Management and Law Association) – EMLA, Budimpešta, čiji je trenutno direkto, te član IUCN-ove Komisije za okolišno pravo i bivši član mađarskog Nacionalnog vijeća za okoliš  govorio je o primjerima korištenja pravosuđa na EU razini kada su zaštita voda i prostora u pitanju, potkrijepljujući to primjerima iz više zemalja, npr. Ukrajine, Bugarske, Albanije, Španjolske, Hrvatske itd.
Szaba Kiss (foto TRIS/G. Šimac)

Szaba Kiss (foto TRIS/G. Šimac)

Sudionici seminara složili su se sa zaključkom da tijela nadležna za provedbu vrlo često krše prava koja prozlaze iz Aarhuške konvencije te da se promjena može dogoditi jedino ako se protiv takvih slučajeva pokreću sudske tužbe. Tako će tijela javne uprave početi ozbiljno uzimati obzir prijetnje tužbama i praksa će se polako mijenjati.
– Ove se godine priprema Nacionalni izvještaj o provedbi Aarhuške konvencije. Sve države potpisnice dužne su svake tri godine Tajništvo konvencije obavijestiti o napretku ili poteškoćama u njenoj provedbi. Kako bi dali pravu sliku prepreka u ostvarivanju prava koja proizlaze iz Aarhuške konvencije u Hrvatskoj, uključit ćemo se u komentiranje i pripremiti svoj paralalni izvještaj i sve informacije i materijale s održanog seminara iskoristiti za dokumentiranje primjedbi – zaključeno je.
Kako je krenulo, s obzirom na moguće pravne nedosljednosti i kršenje pravne procedure oko nekih krupnih projekata koje provodi državni vrh i koji se neposredno tiču okoliša, pa i u aktualnom slučaju istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, čini se kako bi sudovi u Hrvatskoj bi uskoro mogli biti pretrpani i slučajevima iz ove domene.

DSCN8344 DSCN8347 DSCN8348 DSCN8362 DSCN8367 DSCN8369 DSCN8410 DSCN8436 DSCN8474 DSCN8497 DSCN8514 DSCN8535 DSCN8506 DSCN8566 DSCN8563 DSCN8545 DSCN8415

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI