Neovisni novinarski portal
19.9.2019.
REPORTAŽE
Kamen na kamen: Čačina gomila u Srimi – najveća, najteža, najviša i najljepša suhozidna građevina na Jadranu

Kamen na kamen:
Čačina gomila u Srimi – najveća, najteža, najviša i najljepša suhozidna građevina na Jadranu

suhozidna gradionica 20

Kompleks Čačine gomile/Foto: J.Krnić

U sklopu 5. suhozidarske gradionice, održane u organizaciji Muzeja grada Šibenika, Grada Vodica, LAG-a More 249 i udruge Dragodid, u Rodinim stanima(Donja Srima) obnovljena je „otočna cesta“ i otvorena prva izložba bunja u bunji.

Proteklog vikenda 15-ak entuzijasta i znatiželjnika odazvalo se pozivu šibenskog etnologa Jadrana Kale na 5. suhozidarsku gradionicu koja je održana na lokalitetu Čačine gomile.
Impozantna je to građevina koja je do jučer bila gotovo nedostupna, zaklonjena i obrasla makijom, dračom, borovima. Tijekom proteklih godina uloženo je puno truda da bi danas bila otvorena pogledima sa svih strana i da bi se konačno ukazala u svoj svojoj veličini i ljepoti.

Čačina gomila – jedinstven objekt na istočnoj strani Jadrana

Najveći posao u čišćenju lokaliteta odrađen je početkom svibnja, uoči gradionice, zahvaljujući vodičkom gradskom poglavarstvu.
 – Procjena je kako je visoka 9 metara, a od jednog kraja do drugog  ima oko 45 metara. Sada kada je okoliš očišćen, čini se kako je dobila na visini. Izgleda kao podmornica koja je izronila na površinu – počeo je priču o Čačinoj gomili etnolog Jadran Kale.
Kompleks  Čačine gomile, kako je istaknuo, važan je jer ovako veliki ne postoji nigdje na istočnoj strani Jadrana. No nije ona jedini jedinstveni objekt na ovom području, jer u blizini je i jedna jedinstvena bunja.
 – Domaćinova bunja je najviša takva građevina na istočnoj strani Jadrana. Prije nego što se počela urušavati sa vrha, bila je visoka preko 5 metara. I nije slučajno da su takva dva značajna objekta baš na ovom području jer, kako je riječ o posjedima otočana, postojala je potreba za takvim građevinama jer su one imale ulogu gospodarskih objekata – navodi Kale.
Osnova svrha Čačine gomile bilo je čuvanje posjeda i stada – služila je kao stražarnica s koje se nagledala stoka, ovce. Tu je bio i maslinik, a dio maslina je uspio opstati do danas. Zemljište je bilo u posjedu otočana iz Prvić Luke, a po borovima koji su izrasli uz rubove gomile može se zaključiti kako je napušteno već 80-ak godina.
suhozidna gradionica 5

Etnolog Jadran Kale u kamenu Čačine gomile /Foto: J.Krnić

Otkriven niz jedinstvenih detalja poput „strojeva za gotovinu“

Nakon čišćenja okoliša i uklanjanja borova, čije su grane gotovo ulazile u samu gomilu, izronilo je niz detalja koji svjedoče o umješnosti  i promišljenosti težaka-graditelja.
Na jugozapadnom dijelu Čačine gomile vidljiv je dio koji je služio za sušenje smokava, a vide se i rampe i stepeništa što samo dodatno potvrđuje jedinstvenost gradnje, kaže Jadran  Kale.
Još jedna posebnost su i 5 niša-otvora, smještenih na nekoliko razina. Kakva je bila njihova svrha, tek treba odgonetnuti.
– Te niše su, iznutra, oblika lažne  kupole i visoke su manje od metra. Da su okrenute prema sjeveru bilo bi jasno da su neka vrsta vanjskog hladnjaka, međutim okrenute su prema jugu. Jedno od mogućih objašnjenja koje nije moguće potvrditi, jer gomila je već tri generacije van korištenja, je to kako su služile za dodatnu zaradu. Ljudi bi ,da bi došli do gotovine, lovili ptice pjevice te ih prodavali na pazaru. U niše se lako mogla staviti nekakva zamka i u tom slučaju su, ako je teorija točna, zapravo bile „strojevi za gotovinu“– zaključuje Kale.
suhozidna gradionica 21

“Stroj za gotovinu” /Foto: J.Krnić

Gradnja sa 500 tona kamena

Kada stojite  pred takvom građevinom na kojoj je svaki detalj očito dobro isplaniran i zamišljen, u glavi vam se vrte pitanja: Kako? Koliko je vremena trebalo? Koliko sati? Koliko ljudi?
– Gledajući ovu gomilu treba znati kako je svaki napor donošenja kamena, ljudima ustvari oduzimao vrijeme za obrađivanje zemlje. I zato je trebalo sve maksimalno ekonomizirati i djelotvorno napraviti posao. Ako za običnu bunju treba, reda veličina, otprilike 50 tona kamena, onda se prema volumenu Čačine gomile može procijeniti kako je u gradnju utrošeno oko 500 tona. Znači 500 tona materijala iz ruke u ruku! 500 tona kamena kojeg je prvo trebalo iskrčiti! – priča Kale s očitim divljenjem i poštovanjem prema nepoznatim graditeljima.
suhozidna gradionica 7

Boško Fržop i izložba bunja u bunji /Foto: J.Krnić

Prva izložba bunja u bunji

 -Iako su ti ljudi bili siromašni, gladni i nevoljni, imali su smisao za lijepo. Ti ljudi su znali slagati kamen. Oni koji danas slažu kamen, a koji u tom kamenu nisu rasli i od njega živili, to ne znaju. Nema danas takvog veza kamena.U svakom tom čovjeku je bio i jedan mali graditeljski genij – nadovezuje se na priču Boško Fržop koji je, u sklopu suhozidarske gradionice, priredio izložbu bunja-u bunji. Prvu u povijesti! Izložba će ostati zapamćena i po tome što je, da bi ste je razgledali, trebalo čekati u redu i duboko se nakloniti, pazeći na glavu, zbog prilično niskih „ulaznih vrata“.
Boško Fržop izložio je tek mali dio, od 500-njak fotografija bunja, koje je, kaže, počeo fotografirati nakon što je 1963.godine kupio svoj prvi fotoaparat. Ljubav prema bunjama od mladih je dana, kaže.
 – Prije nego sam krenuo na studij arhitekture, intezivno sam se bavio poljoprivredom. Moji su preci svi krčili zemlju i u polju su provodili velik dio vremena. A u polju je ta bunja bila sklonište. I ostala mi je u sjećanju kao nešto neizrecivo lijepo, toplo i korisno – priča Fržop koji nastavlja  potragu za bunjama i gomilama.
 -Važno je zabilježiti tu ljepotu. To je naša baština koja je vidljiva na svakom koraku, ali je nažalost zapuštena. Ovakve izložbe imaju cilj animirati javnost i ljude da čuvaju i održavaju svoju starinu, koja je neprocjenjivo bogatstvo –ističe Fržop.
Iako se mora pomagati štakom, ovaj vitalni 82-godišnjak, za tren oka popeo se na vrh bunje kako bi snimio izložbu iz ptičje perspektive. A i jedino je to mjesto sa kojeg se moglo uhvatiti barem pola posjetitelja izložbe koji su, kako i priliči mjestu, autoru nazdravili rakijom i počastili se suhim smokvama.
suhozidna gradionica 6

Pogled na izložbu s vrha bunje/Foto: J.Krnić

Zaštita lokaliteta od betonizacije

Prostornim planom Vodica, područje na kojem je i Čačina gomila označeno je kao zona T2 turističke izgradnje.
 -I zato smo morali što prije uvrstiti ovaj kompleks u registar kulturnih dobara što znači da se on ne smije srušiti kad jednog dana počne gradnja – kaže Kale koji je i zaslužan za upis u registar.
Iako je upisom u registar kulturnih dobara Čačina gomila trajno zaštićena, s druge strane je to otežalo njenu obnovu, ističe Kale. Naime na sjevernoj strani gomile došlo je do zarušavanja nastalog tijekom zime (zbog leda), ali do obnove tog dijela mogle bi proći i godine.
suhozidna gradionica 22

Sa vrha Čačine gomile nadgledao se posjed/Foto: J.Krnić

 Gomila u nemilosti propisa

 -Ono što se urušilo ne smijemo popravljati. Meni je stigla najava od Konzervatorskog odjela, kada se spomenulo održavanje gradionice, da će mi izdati obustavu radova. Nakon što je odjel amenovao zonu za turističku izgradnju i previdio postojanje ovog kompleksa, ja sam prijavio da se uvrsti u registar kulturnih dobara. I sada, ono što sam ja prijavio u registar, po slovu zakona i propisa, ne smijem popravljati. Za ono što je ušlo u registar, popravke smiju raditi samo licencirani majstori, tvrtke ili građevinari. I to je sa ovakvom vrstom graditeljstva ustvari smiješno.To je očito rađeno po mjeri druge vrste baštine, kao što su kulturno povijesni spomenici ili crkvena zdanja koja se moraju obnavljati sa starim materijalima. I u tim slučajevima to je potpuno razumljivo, ali ne i u ovom. Za ovako nešto trebalo bi promijeniti propise kako bi se omogućilo djelotvornije održavanje –smatra Kale.
Čačinoj gomili mogao bi se vrlo brzo vratiti prvotni izgled, kaže Kale, samo da se udruže Grad Vodice, udruge i konzervatori. Takav bi projekt, smatra Kale, sigurno dobio i podršku Ministarstva kulture, no takve inicijative još nema na vidiku, kao što je nema ni za obližnju Rašinu bunju.
-Koliko može proći vremena dok se ne sanira urušavanje na Čačinoj gomili  dobar primjer je Rašina bunja. Ona je, uz moje obrazloženje, također uvrštena u registar kulturnih dobara. Kod nje se zasuo jedan dio nasipa i to tako stoji već petu godinu. I koliko se može vidjeti, konzervatori oko toga ne misle napraviti ništa – kaže Kale.
suhozidna gradionica 11

Suhozidarska gradionica u punom zamahu/Foto: J.Krnić

Obnova “otočne ceste”

Urušeni dio gomile ostao je tako netaknut, a gradionica je održana 200-tinjak metra dalje  na prilazu gomili s morske strane.
 – Mi danas ne radimo na samoj gomili nego na detaljima u okolici. Obnavljamo dio  originalnoga prilaza, “otočne ceste” kojom se dolazilo do posjeda. Obnovom te ceste, sutra se i taj dio može zaštiti od gradnje. S posjedom cesta čini jedinstvenu cjelinu koju bi svakako trebalo nastojati sačuvati -objašnjava Kale.
Uz Jadrana Kalu sve je nadgledao i Miran Križanić iz zadarske podružnice udruge Dragodid koji je održao malu školu suhozidne gradnje, objašnjavajući kako treba pronaći pravo mjesto za svaki kamen kako bi dobili kvalitetan suhozid koji se neće moći tako lako urušiti.
-Došli smo i kako bi napravili set fotografija koji će nam poslužiti za izradu 3D modela cijelog ovog kompleksa. Takav model poslužit će kao podloga za daljnja istraživanja i inventarizaciju lokaliteta. Kao što je poznato ovdje dolazi krupni kapital  i turizam, a znamo kako to funkcionira, tako da će 3D model biti i podloga  za izradu kvalitetne prezentacije koja će poslužiti i kao temelj za zaštitu lokaliteta – kaže Križanić.
Prionulo se potom poslu i dio jednog  zarušenog suhozida prvo se očistio od vrha do dna. Iz ruke u ruku ponovo se slagalo kamen po kamen i vrlo brzo, uz upute  iskusnih graditelja, posao je uspješno završen. “Otočna cesta” ponovno je dobila svoje konture, a novi suhozidni graditelji napustili su je s nadom kako će njihov trud odoliti naletima “apartmanizacije”.
suhozidna gradionica 12

Obnovljeni suhozid na “otočnoj cesti” /Foto: J.Krnić

 

Tags: , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI