Neovisni novinarski portal
24.8.2019.
EKOLOGIJA / IZDVOJENO
Ilustracija: 'Ko ovo može platit'?  (foto TRIS/G. Šimac

Kako Aarhuškom konvencijom zaštititi dragocjeni okoliš i prostor od zlouporabe, nakaradne gradnje i tzv. razvoja?

Ilustracija: 'Ko ovo može platit'? (foto TRIS/G. Šimac
Ilustracija - Nima Splita do Splita (foto TRIS/G. Šimac

Ilustracija – Nima Splita do Splita (foto TRIS/G. Šimac)

Kako zaštititi okoliš i dragocjeni javni ili bilo koji prostor od rastuće zlouporabe, neplanske urbanizacije, nakaradne gradnje i tobožnjeg razvoja? Praksa u Hrvatskoj pokazuje kako to nije nimalo lako, posebice u uvjetima nejasne i neuredne prostorno-planske dokumentacije, mutnih prenamjena zemljišta, pogubne sprege dijela političara, nedobronamjernih investitora,  tzv. građevinskog sektora i mjerodavnih institucija koje (ne)namjerno ne obavljaju zadaće zaštite prostora? Odgovor bi mogao dijelom dati seminar  «Kako koristiti Aarhušku konvenciju za zaštitu prostora i prirode» koji se 2. i 3. lipnja održava u Puli u Društvenom centru Rojc. Organizatori:  Zelena akcija, Zelena Istra,  Zeleni OsijekPravo na grad, Art radionica Lazareti i Multimedijalni institut, uz pokroviteljstvo EU-e i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, pozivaju sve zainteresirane na seminar, posebice službenike za informiranje i predstavnike tijela javne uprave, kojima bi mogao biti vrlo koristan.

– Jedna od učestalih pritužbi građana i organizacija civilnog društva, kad je zaštita prirode, okoliša i kvalitete života u pitanju, vezana je uz postupke donošenja prostornih planova – temeljnih instrumenata zaštite okoliša. Pritužbe se odnose na težak put do informacija, nemogućnost utjecaja tj. sudjelovanja u oblikovanju planova te nezakonitosti i koruptivni način planiranja. Učestale su i pritužbe kad je upravljanje vodama u pitanju. Aarhuška konvencija trebala bi osigurati kako pravo na pristup informacijama i sudjelovanje, tako i pristup pravosuđu ukoliko su ta prava narušena. U teoriji. A kako je to u praksi pokušat ćemo odgovoriti na seminaru pod nazivom «Kako koristiti Aarhušku konvenciju za zaštitu prostora i prirode» – kažu organizatori.
Smjerokazi koji pokazuju kojim smjerom ne treba ići (foto TRIS/G. ŠIMAC)

Smjerokazi koji pokazuju kojim smjerom ne treba ići (foto TRIS/G. ŠIMAC)

Predavači su među najvećim europskim i hrvatskim stručnjacima za Aarhušku konvenciju: Jerzy Jendroska, bivši tajnik Aarhuške konvencije, danas član Aarhus Convention Compliance Committee iz Ženeve (Odbor  za praćenje provedbe Aarhuške konvencije); Lana Ofak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta s doktoratom na temi upravnosudske zaštite okoliša; Csaba Kiss okolišni odvjetnik i stručnjak za međunarodno i europsko okolišno pravo; Ivana Grubišić, pravnica iz Udruge Sunce, koja je sudjelovala u pripremi i uspješnoj obrani jedinog slučaja iz Hrvatske koji stigao pred Odbor za provedbu Aarhuške konvencije, i koja će na seminaru govoriti o kršenju Okvirne direktive o vodama u Hrvatskoj; Željka Leljak Gracin pravnica iz Zelene akcije s dugogodišnjim iskustvom u zaštiti okoliša na upravnim sudovima.
– Na seminaru će biti prezentirani slučajevi kršenja Konvencije i epiloga na EU i hrvatskim sudovima. Osigurano je dovoljno vremena za raspravu i pitanja sudionika seminara. Prevođenje sa i na engleski nije osigurano. Ovaj seminar držimo vrlo korisnim alatom u shvaćanju prava koja proizlaze iz Konvencije o pravu na informiranje, sudjelovanje i  pristup pravosuđu u pitanjima okoliša i kako ih ostvariti kako za organizacije civilnog društva tako za predstavnike tijela državne uprave, JLiRS i drugih institucija koje bi u praksi trebali primjenjivati odredbe Konvencije. Glavni autor UNECE-ovi Preporuka za sudjelovanje javnosti, Jerzy Jendroska, predstavit će na seminaru praktične smjernice za uključivanje javnosti u odlučivanje koje proizlaze iz Konvencije – radi se o Preporukama iz Maastrichta koje se baziraju na dobrim iskustvima iz prakse i namijenjene su javnim službenicima u svakodnevnim poslovima osmišljavanja postupaka uključivanja javnosti u okolišno odlučivanje. Stoga je poziv na seminar naročito koristan na službenike za informiranje i predstavnike tijela javne uprave – ističu organizatori seminara.
Urbanizam? (foto TRIS/G. Šimac)

Urbanizam? (foto TRIS/G. Šimac)

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša pri organizaciji UNECE (eng. The United Nations Economic Commission for Europe) ili Gospodarskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu, usvojena je 25. lipnja 1998. godine u danskom gradu Aarhusu, stupila je na snagu 30. listopada 2001. godine.
Aarhuška konvencija zahtijeva od svojih stranaka da jamče pravo javnosti na pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima zaštite okoliša i javni pristup pravosuđu u pitanjima zaštite okoliša. Tri stupa Aarhuške konvencije su: obavješćivanje, sudjelovanje i pravosuđe, a radi se o najdalekosežnijem međunarodnom ugovoru o okolišu i ljudskim pravima i prvom međunarodnom sporazumu o okolišu koji omogućuje pripadnicima javnosti iznošenje slučajeva nepridržavanja Konvencije.
U Konvenciji je pojam informacije o okolišu široko definiran: između ostalog to uključuje bilo kakve informacije u bilo kojem obliku o stanju sastavnica okoliša, kao što su zrak, atmosfera, voda, tlo, zemlja, krajobraz i prirodni lokaliteti, biološka raznolikost, uključujući genetski modificirane organizme (GMO), kao i uzajamno djelovanje ovih sastavnica. Ona nije samo ekološki sporazum, to je i konvencija o odgovornost države, transparentnosti i odazivu, jer povezuje prava okoliša i ljudska prava, priznaje da imamo obvezu prema budućim generacijama, utvrđuje da se održivi razvoj može postići samo uključivanjem svih dionika, povezuje odgovornost države i zaštitu okoliša, usredotočuje se na uzajamno djelovanje javnosti i tijela vlasti u demokratskom kontekstu.
Sa sadržajem Aarhuške konvencije bi trebali biti dobro upoznati župani, gradonačelnici i načelnici u 21 županiji, 128 gradova i 428 općina, službenici za informiranje u svim državnim institucijama i jedinicama uprave, kao i tisuće uposlenika u državnim službama koje bi se po svojem razlogu postojanja trebale baviti ovom problematikom.
Ako nisu upoznati, evo prilike za upoznavanje na ovoj POVEZNICI ili pak na pulskom seminaru.
DSCN4773

Građevine (foto TRIS/G. ŠIMAC)

 
Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI