Neovisni novinarski portal
2.6.2020.
DRUGA PARALELA
Slonić Suda u stavaralačkom zanosu

Druga paralela:
Posljednji giganti

Slonić Suda u stavaralačkom zanosu
Slonić Suda u stavaralačkom zanosu
Slonić Suda, likovnjak u stavaralačkom zanosu (vidi TRIS)

Od kada postoje masovni mediji, svjetska javnost živi od slika i intenzivnih scena. Naša je svakodnevica preplavljena često teško probavljivim prikazima sa svjetskih ratišta, migrantskih ruta, onkoloških klinika i mnogobrojnih drugih izvora snažnih emocionalnih uzbuđenja. Upravo se jedna takva slika prije nekoliko dana brzinom munje proširila cijelom planetom, a došla je iz cinccinatskog zoološkog vrta, gdje je jedna 17 godina stara gorila usmrćena nakon što se agresivno počela ponašati prema djetetu koje je prethodno upalo u njezin kavez. Taj je slučaj tim više zanimljiv je otvara mnoga etička pitanja: je li bio u redu usmrtiti gorilu? Je li bilo drugih načina za rješenje tog problema? Ne bi li, na kraju krajeva, roditelji djeteta trebali platiti za to što im je sin riskirao teške ozljede i život, a jedna je ugrožena i zaista predivna životinja ubijena?

Takvi bi slučajevi, koliko god bili tragični, mogli poslužiti kao savršeni uvod u odnose čovjeka i životinja. Međutim, takvo bi pitanje od nas zatražilo preveliki trud. Zbog toga ćemo se ovaj tjedan upoznati s jednom drugom pričom o odnosima ljudi i životinja…odlazimo u Keniju.

‘Džentlementsko’ istrebljivanje

Kenija je država koja je osim po trkačima i Masaima poznata po fascinantnim nacionalnim parkovima u kojima žive i posljednji svjetski kopneni giganti: afrički slonovi. Nažalost, tužna sudbina koja je pratila ove životinje – prvenstveno zbog njihovim kljova – nije zaobišla ni njihovu kenijsku populaciju. Štoviše, još iz doba kolonijalizma, lov na slonove smatrao se „džentlmenskim sportom“, koji se tijekom desetljeća dodatno proširio i doveo cijelu vrstu na rubu istrebljenja. Takvo je stanje dosegnulo svoj vrhunac u 70-im godinama prošloga stoljeća, kada je izbila afera u kojoj su se zbog krivolova i krijumčarenja našli predstavnici državnog političkog vrha, uključujući Nginu Kenyatta, prvu damu i ženu utemeljitelja moderne Kenye, Jome Kenyatte. Zbog sve većeg pritiska svjetske javnosti, lov na slonove zabranjen je 1973., ali taj zakon nije uspio smanjiti broj ubijenih životinja. Dapače, tijekom 80-ih je godina preko 8000 jedinki ubijeno, naspram 1900 iz 70-ih. Zahvaljujući naporima udruga za zaštitu životinja i dobroj političkoj klimi, 90-e su donijele razdoblje smirivanja razine krijumčarenja i blagog porasta broja slonova. Međutim, stanje se ponovo pogoršalo prije desetak godina, kada je veći broj azijskih tržišta – prvenstveno zbog dodatnog ekonomskog jačanja sve većeg broja bogatih kineskih obitelji – opet podiglo potražnju za slonovačom. Kulminacija tog perioda dogodila između 2012. i 2013., kada je ubijeno više jedinki nego u posljednjih 20 godina zajedno. Trebalo je nešto pod hitno poduzeti, i na svu sreću, bilo je onih koji su znali reagirati.

Josephine Ekiru, Lewa, turizam…

Jedna od onih osoba koje su svojom karizmom, voljom, snagom i ljubavlju prema prirodi i životinjama, pomogle pri zaštiti slonova sasvim je sigurno i Josephine Ekiru. Danas joj je 28 godina, no svoju karijeru kao aktivistica započela je u sjevernoj Keniji još kao šesnaestogodišnjakinja. Ova je mlada i hrabra žena pokrenula kampanju pretvaranja krijumčara u zaštitnike životinja, iskorištavajući njihovo poznavanje terena i krda radi obrane slonova. Njezin je uspjeh tim veći ako uzmemo u obzir činjenicu da se kenijsko društvo sasvim sigurno ne može smatrati baš „ravnopravnim“ po pitanju spolnih jednakosti, što je Ekiri donijelo mnoge probleme. Često su joj prijetili smrću, dok se prilikom jedne otmice morala suočiti i s pištoljem uperenim u njezino lice. Nevjerojatnost ove priče postaje vrijedna holivudskog filma ako tome dodamo da su njeni otmičari danas postali čuvari parka koji zajedno s njom štite životinje na području bivše stočarske farme Lewa. Danas je Lewa sinonim za uspješni projekt zaštite ugroženih životinja i afričke fauna uopće. Na otprilike 25.000 hektara preko 150 čuvara pokušava se boriti protiv krivolovaca, uz pomoć nekoliko istreniranih pasa, tri aviona i jednog helikoptera. Međutim, održavanje takvog kontingenta i sve njihove opreme nije nimalo jeftina stvar. U 2015. godini preko milijun američkih dolara je potrošeno na troškove osiguranja, dok je na logističku potporu i radu na terenu potrošeno još 1.5 milijuna dolara. Takve su svote, naravno, vrlo zahtjevne za nabaviti, ali za sada Lewa i druge sestrinske organizacije (njih 33) na sjeveru države uspijevaju se tog novca nekako domoći. U takvim okolnostima, luksuzni (safari) turizam i donacije predstavljaju za Lewu i druge glavni izvor financiranja.

Nesigurna budućnost

Unatoč svim postignućima koje smo ovdje spomenuli, treba imati na umu da su krivolov i krijumčarenje još uvijek vrlo ozbiljna i velika prijetnja Keniji. Lewa je samo jedan svijetli primjer kojeg je skupina entuzijasta uspjela pokrenuti samo u jednom dijelu države, dok su ostale regije u puno složenijoj i kompliciranijoj situaciji. Velika prednost Lewe leži u činjenici da su njezinu vrijednost prepoznale lokalne zajednice, koje su zaključile kako im se više isplati živjeti od turizma, nego li od krivolova. Naime, mnogi su se pripadnici plemena bavili krivolovom ili su bili doušnici, za što su zarađivali otprilike 4 dolara za svaki nabavljeni kilogram slonovače. Iako je taj iznos mizeran naspram onoga što dostiže na azijskom tržištu, i dalje se radi svoti koja je četiri puta veća od one koju zarađuje običan stočar. Ipak, s jačanjem kontrola, ti su se pojedinci sve teže nosili sa svojim poslom i mnogi su zaključili kako im se više isplati preći na stranu onih koje su donedavno nemilosrdno ubijali. Na taj su način čuvari i ostali zaposlenici parkova pridobili potporu novih očiju, odnosno gotovo svih lokalnih zajednica, koje se sada trude sačuvati populaciju slonova i drugih ugroženih vrsta poput nosoroga. Međutim, unatoč svim ovim naporima, sveopće raširena korupcija i dalje koči daljnji razvoj projekata i suzbijanje krivolova. Kako naglašavaju mnogi aktivisti, još uvijek veliki broj zaposlenika prima mito od krijumčara te se nerijetko dogodi da sigurnosne kamere budu na nekoliko trenutaka „isključene“ ili prijevozna sredstva namjerno pokvarena. Također, iako su kazne za krivolov drastično povećane, gotovo nitko od „većih“ igrača nije osuđen za ove ilegalne aktivnosti, dok su manji kotačići ovog mehanizma– koji tu i tamo bivaju osuđeni – lako zamjenjivi dijelovi. Vlasti su pokušale više puta demonstrativnim akcijama spaljivanja zaplijenjene slonovače poslati poruku svijetu kako ne namjeravaju tolerirati ovu aktivnost, ali se u praksi pokazalo kako nisu još uvijek dovoljno zrele i voljne definitivno iskorijeniti taj problem.Ostaje i pitanje jesu li lokalne zajednice zaista shvatile važnost zaštite i očuvanja kenijske faune te pogotovo u ovom slučaju i ugroženih vrsta poput slonova i nosoroga, ili se samo radi o pukim ekonomskim računicama. U slučaju drugog objašnjena, budućnost kenijskih slonova je daleko od toga da bude bajna.
Za dobrobit naše planete i nas samih, moramo se nadati da se ipak radi o prvoj opciji.
Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI