Neovisni novinarski portal
30.11.2020.
KULTURA
foto HINA/ Zvonimir KUHTIĆ

Uredništvo Zareza:
Gašenjem tiskanog izdanja Hrvatska gubi važan prostor za njegovanje kulture dijaloga

foto HINA/ Zvonimir KUHTIĆ
Zagreb, 28.04.2016. - Konferencija za novinare u povodu rezultata Javnoga poziva za dodjelu potpora za programe časopisa i periodističkih elektroničkih publikacija kojima je odbijen projekt Druge strane d.o.o. za izdavanje dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja "Zarez". Na fotografiji (L-D) Luka Ostojić, Marija Čačić i Nataša Govedić. foto HINA/ Zvonimir KUHTIĆ

Zagreb, 28.04.2016. – Konferencija za novinare u povodu rezultata Javnoga poziva za dodjelu potpora za programe časopisa i periodističkih elektroničkih publikacija kojima je odbijen projekt Druge strane d.o.o. za izdavanje dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja “Zarez”. Na fotografiji (L-D) Luka Ostojić, Marija Čačić i Nataša Govedić. foto HINA/ Zvonimir KUHTIĆ

ZAGREB, 28. travnja 2016. (Hina) – Časopis za kulturu i društvena zbivanja Zarez, odlukom Ministarstva kulture o uskrati sredstava tome dvotjedniku u 2016. godini, nakon više od 400 tiskanih izdanja objavljenih manje-više u kontinuitetu tijekom gotovo 18 godina postojanja, od sad će postojati samo u elektroničkome izdanju, čime Hrvatska gubi važan prostor u medijskom polju koji taj časopis zauzima, istaknuto je u četvrtak u Zagrebu na konferenciji za novinare.

 “Time je nepovratno izgubljen prostor u kojemu se kulturi pristupa na kritički način, u kojemu se pristupa kulturi koja je suvremena, koja se ne temelji isključivo na baštini”, ocijenila je glavna urednica toga lista Marija Ćaćić na konferenciji za medije u Novinarskom domu.
 Tu prazninu ništa neće moći popuniti, smatra Ćaćić, koja je naglasila da se časopis već neko vrijeme pripremao na nastavak djelovanja isključivo na webu, gdje će od sada biti jedino dostupan.
 Ministarstvo kulture u srijedu je na svojim internetskim stranicama objavilo rezultate “Javnog poziva za dodjelu potpora za programe časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija”, kojim je za tekuću godinu odobrilo nešto više od 4,9 milijuna kuna za financiranje ukupno 106 programa u podprogramskoj djelatnosti časopisa.
 Među 45 odbijenih projekata, međutim, odbijen je i projekt Druge strane d.o.o. za izdavanje kulturnog dvotjetnika Zarez, kojemu je prošle godine bilo odobreno 550 tisuća kuna.
 Ministarstvo je svoju odluku obrazložilo tvrdnjom kako Zarez nije ispunio svoje obveze prema tome ministarstvu iz 2014. i 2015. – za 2014. nije na vrijeme dostavio privremeno izvješće, da bi nakon požurnice dostavio nepotpuno izvješće o utrošenim sredstvima, dok izvješćem za 2015. nisu opravdana isplaćena sredstva, pa je zatražena dopuna i povrat isplaćenih sredstava u državni proračun ukoliko to ne učini u zadanom roku.
foto HINA/ Zvonimir KUHTIĆ

foto HINA/ Zvonimir KUHTIĆ

 Ćaćić je istaknula kako DORH sudskim sporom od Zareza potražuje povrat u visini čak 1,2 milijuna kuna sredstava, iako je riječ o iznosu koji je namjenski utrošen i o čijoj je dodjeli odluku donijelo stručno tijelo. No, taj je proces još u tijeku, a izvještaji o poslovanju časopisa za 2013. i 2014. su prihvaćeni, te su časopisu normalno isplaćena sredstva za te dvije godine, pa uredništvu zapravo nije jasno gdje je nastao problem zbog kojega je Zarezu ministarstvo uskratilo sredstva za 2016., ustvrdila je.
 O svemu je uredništvo saznalo indirektno, putem medija, a slutimo da bi razlog u izvještaju za 2015. mogao biti iznos koji je ovršila tiskara Novi list, kazala je Ćaćić. Radi se o iznosu od 200 tisuća kuna, na ime duga starog više godina, a 75 posto toga duga već je prethodno podmireno, pa je tako Zarez ovršen i za iznos koji nije dugovao, zbog čega je pokrenuo sudski spor koji također još nije okončan, napomenula je.
 Ćaćić je navela podatak da je Zarez prošle godine, unatoč velikim poteškoćama, uspio izdati 18 svezaka, koji u prosjeku imaju 50 stranica, na kojima je samo u 2015. objavljeno oko 720 tekstova, te istaknula kako je uredništvo već uložilo žalbu Ministarstvu kulture u kojoj traži “i obrazloženje odluke i promišljanje transparentnosti odlučivanja o javnim potporama, ne samo u kulturi”.

Jedina analitička platforma za njegovanje kulture dijaloga

 Zamjenica glavne urednice Nataša Govedić istaknula je kako je riječ o jedinom tiskanom časopisu za kulturu u Hrvatskoj koji gradi analitičku platformu za njegovanje kulture dijaloga, koji od svojeg nastanka 1999. programatski podržava sve civilne udruge i gradi žarišta javnog, kritičkog mišljenja o socijalnim, političkim i kulturnim problemima današnjice.
 “Zarez objavljuje poeziju, prozu, kolumne, kritičke prikaze, političke analize, prijevodnu literaturu, satiričke sadržaje, intervjue, putopise, umjetničke manifeste i autorski sučeljene stavove. Sustavno surađuje s brojnim filozofskim, sociološkim, kulturološkim, antropološkim, komparatističkim i filološkim katedrama u zemlji i inozemstvu”, kazala je Govedić, ocijenivši kako je Zarez “sinonim za otvorena vrata svakoj tolerantnoj javnoj argumentaciji”.
 Istaknula je također da su sva financijska izvješća o poslovanju Zareza javno dostupna “jer mi ne želimo biti časopis koji na bilo koji način manipulira javnim novcem”, a “tko god razumije koliko je teško izgraditi kontinuitete nijansiranog pisanja i mišljenja, ne uništava financijsku podršku autorskim projektima kao što je Zarez”.
 “To što radi aktualno ministarstvo kulture nije ni politika centra ni politika desnog centra, to je jednostavno eklatantna politika cenzure”, poručila je Govedić.
Na fotografiji Marija Čačić. foto HINA/ Zvonimir KUHTIĆ

Na fotografiji Marija Čačić. foto HINA/ Zvonimir KUHTIĆ

Novi izazovi u prelasku na internet

 No, taj se medij ipak ne gasi u potpunosti, već prenosi svoje djelovanje na web stranicu koja je pogodna i za obljavljivanje tekstova i za njihovo čitanje, istaknuo je izvršni urednik Luka Ostojić.
 Određeni će problem možda predstavljati to što je ipak internetski medij drukčiji od tiskanoga – ritam rada je drukčiji pa će se još trebati konsolidirati unutar redakcije, napomenuo je.
 Upozorio je kako ni takav oblik objavljivanja nije besplatan, pa će Zarez da bi se dugoročno zadržao morati ponovno naći neke javne izvore financiranja, te izrazio optimizam za budućnost Zareza jer “već postoji uhodana redakcija i dobra volja za nastavkom rada”.
 Naglasio je također kako je Zarez posljednjih desetak godina bez obzira na političku orijentaciju aktualnih vlada dobivao otprilike istu razinu sredstava koliko i časopis Vijenac, a ovo je prva godina da se to nije dogodilo. Istaknuo je da je prošle godine Zarezu dodijeljeno 550 tisuća kuna sredstava, no ni ta sredstva mu nisu isplaćena u cijelosti, jer se dio isplaćuje odmah a dio tek nakon podnijetog izvješća o poslovanju, koje je časopis podnio, ali isplata nije uslijedila, niti je Zarezu upućena odbijenica.
 Napomenuo je kako Zarez određena sredstva dobiva i od Grada Zagreba, no i ta se sredstva posljednjih godina progresivno smanjuju, pa je tako časopis ove godine od Grada dobio 40 tisuća kuna, dok je taj iznos u 2013. bio 200 tisuća kuna, 2014. se smanjio na 140 tisuća kuna, te 2015. na 95 tisuća kuna.

zarez_logo

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI