Neovisni novinarski portal
29.11.2020.
POLITIKA
Ilustracjija (foto Facebook)

Novčane potpore i vrijednost djeteta:
U Babinoj Gredi za novorođenče 500 kuna, a u Bolu za šestorođenče – 120 tisuća kuna

Ilustracjija (foto Facebook)

U okviru projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, koji provodi udruga B.a.B.e. i partneri, a objavljen je članak o jednokratnoj novčanoj pomoći za novorođenče diljem RH na portalu Žene na tržištu rada (poveznica). Članak je izvorno objavljen u časopisu Global, br. 15 (ožujak 2016), a mi ga prenosimo u cijelosti.

Ilustracjija (foto Facebook)

Ilustracjija (foto Facebook)

Piše: Petra Jakovina

Danas parovi sve češće o osnivanju obitelji razmišljaju kroz financijsku prizmu zbog svih izdataka koje dijete donosi u kuću. Dječja oprema je skupa i potrošna te je ionako male plaće hrvatskih građana teško pokrivaju. Kako bi se to olakšalo, u Hrvatskoj roditelji imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć za novorođenče na dvije razine. Na nacionalnoj razini moguće je ostvariti pomoć u iznosu od 70 posto proračunske osnovice (2328 kn) koju isplaćuje HZZO, dok jedinice lokalne samouprave jednokratnu pomoć isplaćuju iz lokalnog proračuna te same određuju iznos i kriterije za dodjelu.

Udruga BaBe je u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda ispitivala kroz koje usluge općine i gradovi pomažu ženama uskladiti obiteljske i poslovne obaveze. Kada je riječ o jednokratnoj pomoći za novorođenče, istraživanje je pokazalo kako pomoć na lokalnoj razini jako varira. Prosječan iznos za prvo dijete kreće se između 1000 i 2000 kuna. Kada se gleda po županijama, najveću prosječnu naknadu ima Dubrovačko-neretvanska županija u iznosu od 6208 kuna, dok je najniža u Virovitičko-podravskoj i iznosi 1027 kuna. Iznos raste s brojem djece, pa za treće dijete na Lastovu iznosi 12.000 kn, u Bolu 30.000 kn, a u Gradu Zagrebu 54.000 kn koje se isplaćuju tijekom šest godina.

TREBAMO VRTIĆE

Iz udruge kažu da je takva pomoći roditeljima dobrodošao, no da se ne može očekivati da će potaknuti mlade roditelje na širenje obitelji niti pomoći ženama da usklade obiteljske obaveze i posao.
„Potrebno je ulaganje u povećanje kapaciteta programa za djecu predškolske dobi, jer, recimo, ako imate majku s petero djece u gradu u kojem nema dovoljno mjesta u vrtiću ili u općini u kojoj uopće nema vrtića, tada će ona morati ostati izvan tržišta rada da bi skrbila o djeci. Ono što smo istraživanjem saznali je da je veća pokrivenost vrtićima blisko povezana s većom zaposlenošću žena,“ kaže Tihana Bertek.
Problema s infrastrukturom u općini Bol nemaju. U toj općini od svega 1630 stanovnika postoji vrtić, osnovna, srednja i glazbena škola, a u zadnje dvije godine doselile su se i tri nove obitelji. Za prvo dijete potpomažu roditelje sa 7.000 kn, za drugo s 15.000, treće s 30.000 kn, a šestorođeno s čak 120.000 kn. Stipe Karmelić, tamošnji pročelnik smatra da je to pomoglo poboljšati demografsku situaciju, ali da to nije jedini element.
„Iako se većinom bavimo turizmom i poljoprivredom te gospodarstvene grane su jake i ljudi ostaju. Činjenica je da sad u vrtiću imamo 110 djece dok prije sedam godina taj broj nije prelazio 75“, kaže Karmelić.
S druge strane, mala slavonska općina Babina Greda tek je prošle godine uvela financijsku nakladu i to u iznosu od tek 500 kuna.
„Ovdje je iseljavanje kritično. Nadamo se da će pomoć općine bar malo pripomoći demografiji jer nekad smo imali dva razreda po tridesetak djece, a sad imamo dva razreda s jedva dvadeset djece“, kažu iz općine.
Tek rijetke općine i gradovi uz novčanu pomoć daju i paket opreme ili bonove za kupnju potrepštine. Ako uzmemo Finsku kao primjer, mogli bi zaključiti da je to bolja opcija. Naime, u Finskoj je roditeljima ponuđena pomoć u novcu ili u unificiranom paketu opreme za novorođenče. Dvije trećine roditelja bira paket opreme, a samo jedna trećina novac. U paketu se dijeli odjeća, higijenske potrepštine, igrače pa čak i dječja knjiga.
Treba se zapitati i je li pravedno da u nekim mjestima djeca ”vrijede više’‘. Iz udruge Roditelji u akciji (RODA) kažu da to nije pravedno, ali da je diskutabilno treba li tražiti jednakost u takvim situacijama.
„Kad na otocima poput Korčule postoji viša naknada smatramo da to ima smisla s obzirom na depopulaciju otoka, ali se roditeljima tada trebaju omogućiti i druge vrste potpore, dostupni liječnici, jaslice i vrtići te mogućnost školovanja djece na otoku“, kaže Renata Jelušić, predsjednica udruge RODA.

VRIJEDNOST DJETETA

Grad Zagreb je također primjer za visoke naknade, no to odgovara njegovu visokom proračunu. To je jedini grad koji je donio plan mjera populacijske politike te uz jednokratne potpore značajno sufinancira vrtiće, prijevoz djece i razne aktivnosti.
„Roditeljima se najveći iznos daje upravo za treće i svako daljnje dijete zbog stimulacije rođenja trećeg i svakog daljnjeg djeteta te poticanja stvaranja bolje demografske slike, a ujedno i za poboljšanje uvjeta života osobito obiteljima s većim brojem djece“, kažu iz Grada Zagreba.
Protekle godine podneseno je i riješeno ukupno 1186 takvih zahtjeva.
Ana Kovačić, majka dvoje djece iz Zagreba smatra da bi Grad trebao i na druge načine podržati roditeljstvo. Predlaže djelomično subvencioniranje izvannastavnih programa te subvenciju u kupnji opreme.
„Najveći problem kod ove naknade (3600kn za drugo dijete, op. a.) je što se isplaćuje u četiri rate u periodu od dvije godine što znatno utječe na njenu svrhu, a to je kupnja neke veće ili skuplje opreme za dijete“, kaže Kovačić.
Mlada mama Marija Bukovac iz Siska tvrdi da svaki iznos pomaže, ali da iznosi ne bi trebali ovisiti o mjestu iz kojeg dolaziš niti o političkim promjenama.
„Dijete je dijete i svi roditelji imaju iste financijske potrebe koje se odnose na one prve troškove koje dolaze s bebom“, smatra Bukovac.
A kako će se vrednovati dijete ako se obistine predizborne najave Domoljubne koalicije o naknadi u iznosu od 1000 eura? Na to pitanje do zatvaranja broja nismo dobili odgovor iz Vlade, no ako je suditi po prethodnim izjavama ministrice socijalne skrbi i mladih Bernardice Juretić, ta mjera će se u nekom obliku ostvariti.
Članak je izvorno objavljen u časopisu Global, br. 15 (ožujak 2016).
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI