Neovisni novinarski portal
25.5.2019.
POLITIKA
Kninski “egzodus”: U tri godine odjavilo se 4.148 građana

Kninski “egzodus”:
U tri godine odjavilo se 4.148 građana

Grad Knin, gradonačelnik Nikola Blaževic (Foto H. Pavic) (1)

Grad Knin, gradonačelnik Nikola Blaževic (Foto H. Pavic)

Da je u Kninu dobro, ni Josipa Rimac ga ne bi napustila, rekli bi zlobnici, komentirajući najnoviju crnu statistiku Zvonimirovog grada, a koja kaže kako je u zadnje tri godine iselilo 4.148 Kninjana. Tako govore podaci Policijske postaje Knin koje je novinarima danas bez friziranja prezentirao zamjenik u funkciji gradonačelnika Nikola Blažević. Podatak je alarmantan jer svjedoči da je iz Knina , i to nakon ulaska Hrvatske u EU, otišla, trbuhom za boljim kruhom, gotovo četvrtina ukupnog stanovništva.

Blažević je, pozivajući se na PP Knin, kazao da je 30. lipnja 2013. bilo prijavljeno s prebivalištem u Kninu 19.232 osobe, a 26. travnja 2016. ih je svega 15.054! Ali, nije sve tako dramatično kako se čini, jer je tome “egzodusu” uveliko kumovala promjena Zakona o prebivalištu, radi čega jedan broj građana, uglavnom srpske nacionalnosti, nije mogao više imati prebivalište na području Grada Knina, jer tu i ne žive, pa su se morali odjaviti ili su naprosto izbrisani iz evidencije. Dakle, kazat će Blažević , kad se kaže da je tri tisuće ljudi iselilo iz grada u manje od tri godine, to je zbilja puno, a puno bi bilo i 300, kamoli tri tisuće. Ali, taj je podatak ipak izvučen iz konteksta, a kontekst je zakonodavni okvir koji se u međuvremenu promijenio… Prema tome, broj stanovnika se smanjio, ali ni manje ni više negoli u ostatku Hravske, ocijenio je Blažević. Međutim, priznat će, problem je što odlaze i oni koji su imali posao , a zašto nisu nalazili perspektivu u Kninu, to je više pitanje za neke druge institucije, a ne za Grad Knin.
Istina je i da u Kninu, zajedno s pet pripadajućih, okolnih općina, Ervenik, Biskupija, Kistanje, Civljane i Kijevo, ima 3.639 korisnika socijalne pomoći. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nezaposlenih je 2200, a u samom Kninu, bez općina, 1470. Koliko je zaposlenih, nije poznato, reći će Blažević.
No, tko je kriv za tu sliku grada? Svi mi. I ja kao gradonačelnik, i dužnosnici u županiji i oni na državnoj razini. Ali, o ovim bi temama trebalo razgovarati bez politiziranja, bez novinarskog dramatiziranja, nego naprotiv, ako se tome pristupi afirmativno lakše će se problemi rješavati, a i mi ćemo biti spremni svaku konstruktivnu kritiku prihvatiti- sugerirao je “zamjenski gradonačelnik”, ne bi li otupio novinarsku oštricu. U prilog tomu, potrudio se odmah afirmirati brojne programe lokalne vlasti, a prije svih projekt “Integralne regeneracije” koji obuhvaća 50-ak manjih projektnih ideja, i čije je financiranje s 25 milijuna eura već odobrio Europski socijalni fond za pomoć gradovima pogođenim ratom. U okviru tog projekta zvučnog imena krije se obnova stare gradske jezgre, uređenje okoliša rijeke Krke, razvoj poduzetničke zone u Preparandiji…
Slavit će Knin, 4. i 5. srpnja i stotu godišnjicu rođenja svoga slavnog sugrađanina, znanstvenika i akademika Hrvoja Požara, a na Tvrđavi će urediti Interpretacijski centar hrvatske prošlosti i budućnosti (?!)
Dakle, radi se, gradi se, uređuje, nije da je Knin “grad slučaj” i mjesto bez perspektive, želio je novinare uvjeriti zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika, nakon što je dugogodišnja “šefica” Zvonimirova grada Josipa Rimac i sama “iselila” tražeći svoje nove životne i karijerne prilike…
Nije više socijalizam, pa da država gradi nove tvornice u gradovima i općinama. Ovo je vrijeme tržišne ekonomije, i sve što grad može je stvarati uvjete za otvaranje novih radnih mjesta, pravdao se čelnik Knina, naglašavajući kako u tom gradu svi koji žele investirati u proizvodne djelatnosti imaju brojne pogodnosti, od otvaranja poduzetničkih zona i inkubatora do oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa. Ali, za pravo reći, iskreno će Blažević, u Kninu pravih investicija nema!
Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI