Neovisni novinarski portal
20.11.2019.
IZDVOJENO
Skopje, potres, 1963. godina, 'fap' Izgradnje u prvom planu (foto B. Fržop)

Potresna solidarnost nakon skopskog potresa:
Fotografije Boška Fržopa, dokumenti ljudskosti

Skopje, potres, 1963. godina, 'fap' Izgradnje u prvom planu (foto B. Fržop)
Skopje, potres, 1963. godina, 'fap' Izgradnje u prvom planu (foto B. Fržop)

Skopje, potres, 1963. godina, ‘fap’ Izgradnje u prvom planu (foto B. Fržop)

Trebalo je to biti uobičajeno ljetno jutro, pa vreli ljetni dan u Skopju. Ali nije. U cik zore, u 5 sati i 17 minuta, dok je većina žitelja Skopja spavala, zatutnjalo je iz podzemlja. Potres. Strašan potres.

Uništeno je oko 80 posto građevina u glavnom gradu Makedonije, oko tisuću ljudi je odmah poginulo ispod ruševina, a oko 3000 je teško ranjeno. U svega 20-ak sekundi trešnje oko 200 tisuća ljudi je ostalo bez domova, bez krova, bez ičega.
Bila je to velika tragedija. Ali i još nešto je bilo veliko: žitelji ondašnje Jugoslavije, a kasnije i ukupno 78 država svijeta, pokazali su veliku solidarnost i spremnost da pomognu nesretnom skopskom pučanstvu. U pomoć za zbrinjavanje stradalih i za raščišćavanje ruševina stizale su tisuće ljudi sa svih krajeva, a u pomoć je čak pristigla i američka vojska, odnosno čitava njihova 8. evakuacijska bolnica.

‘Nadao sam se da ću vidjeti poznata lica’

Stizala je svakojaka pomoć, hrana, šatori, potrepštine, novac, ali i čitavi medicinski, inženjerski i građevinski timovi. Zanimljivo, umjetnik Pablo Picasso donirao je tada svoju sliku Glavu žene koja je potom bila izložena u novom Muzeju suvremene umjetnosti u Skopju.
Predah Šibenčana u Skopju  (foto B. Fržop)

Predah Šibenčana u Skopju (foto B. Fržop)

Ali stigao je još netko: mladi arhitekt Boško Fržop iz Vodica. Tek je završio fakultet u Zagrebu i zaposlio se u šibenskoj građevinskom poduzeću Izgradnja. Prvi radni zadatak: odlazak u Skopje u pripomoć obnovi zgrada. Pedeseset i tri godine poslije, njegovo nekoć moćno poduzeće je razgrađeno i privatizirano, a Boško Fržop je iz svojih ladica izvukao fotografije iz Skopja. Snimio ih je fotoaparatom kojega je kupio od prve plaće. Razrušene kuće, hrpe razvaljenog betona, napuknute zgrade, puna groblja, prizori radnih akcija, zajedničke uspomene s radnim kolegama, kamion ‘Izgradnje’ ‘fap’ na zadatku…
– Ove fotografije svjedoče o prirodnim silama, ali istovremeno prate istinsku solidarnost i humanost svih naroda tadašnje zajedničke države. Nadao sam se da ću večeras vidjeti poznata lica zidara, tesara… iz radne jedinice građevinskog poduzeća Izgradnja, koja je dobrovoljno sudjelovala u obnovi i izgradnji novog Skoopja, i da ćemo obnoviti sjećanja na prošla vremena. Na žalost, ne vidim ni jedno poznato lice. Iako je to posljedica življenja. Iako nisu sa nama, vjerujem da još ima među živima sudonika radne jedince Izgradenje u Skopju, pa ih ovom prilikom srdačno pozdravljam – kazao je Boško Fržop na sinoćnjem otvaranju izložbe “Kronika jedne katastrofe”, o potresu u Skoplju 1963. godine, koja je otvorena u šibenskoj Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić.
Boško Fržop gleda fotografije (foto TRIS/G. Šimac)

Boško Fržop gleda svoje fotografije (foto TRIS/G. Šimac)

Kronika velike ljudske solidarnosti

Izložbu je priredila Udruga Hrvatsko-makedonska tangenta, a inicijatori su novinarski i bračni par Milena i Sašo Gergijevski, koji već nekoliko godina žive u Šibeniku i usput vrlo marljivo i aktivno promiču kulturnu i drugu suradnju Makedonije i Hrvatske.
– Ova je izložba sjećanje na prirodnu katastrofu koja se dogodila u Skopju tog kobnog jutra 26. srpnja 1963. godine. Kroz dramatičnu priču fotografijama nas vodi njezin autor, a ono što nas povezuje je Skopje, u kojem je Fržop započeo svoju profesionalnu karijeru radeći u njemu nakon potresa sa svojom firmom Izgradnja iz Šibenika, i nekoliko šibenskih suradnika. Šibenska firma Izgradnja ostala je do danas sinonim kronike jedne velike ljudske solidarnosti. Ono Skopje u kojem je humani arhitekt napravio svoje prve korake u stvaranju fotografije, u kojem je proveo prve godine braka sa svojom suprugom, o kojem i danas govori s erupcijom emocija…. – kazala je Milena Georgijevska, tajnica Hrvatsko-makedonske tangente.
Otvaranje izložbe (foto TRIS/G. Šimac)

Otvaranje izložbe (foto TRIS/G. Šimac)

Boško Fržop je sa sjetom primjetio kako na otvaranje izložbe nije prostigao nitko iz ondašnje ekipe koja je brojila 44 Šibenčana, shvaćajući kako je to ‘posljedica življenja‘. A svi mi zajedno sa sjetom možemo primjetiti kako ovaj svijet od vremena potresa na ovamo nije nimalo bolji, nego upravo gori, vjerojatno radi navedenih posljedica nerazumnog življenja.

Danas do Skopja 12 granica, a onda – nula

Primjerice, narodi bivše države koji su se prije 53 godine međusobno pomagali u nevolji, nešto kasnije su postali krvni neprijatelji. Luđaci na vlasti u ondašnjoj Srbiji pokrenuli su događaje koje ne treba prepričavati. Rezultat toga je činjenica da putem od Šibenika Skopja u smjeru juga danas treba preći 12 graničnih kontrola, umjesto nula, kako je to bio slučaj prije 53 godine (odnosno do prije 25 godina). Istodobno, događa se obrnuto od potresne solidarnosti prikazane onomad u Skopju: upravo sada nam s makedonsko-grčke granici dolaze potresne slike očajnih izbjeglica koje ne propuštaju dalje, dok ih uniformirani muškarci na kiši tjeraju pendrecima. Granice brojnih zemalja su danas u bodljikavoj žici.
Moglo bi se reći kako nekada prirodne katastrofe mogu poslužiti i kao upozorenje kako nesreću ne treba izazivati, i kao podsjetnik na besmislenost međusobnih sukoba, ratova, mržnji i nevolja, te ljudskog bezumlja. Mogu poslužiti i kao jasna neposredna uputa na potrebu bezrezervne solidarnosti i zajedništva među ljudima.
Izložba Boška Fržopa također ima plemeniti cilj podsjetiti na neke najviše ljudske vrijednosti: sposobnost solidariziranja i suosjećanja u nevoljama.
Stoga je došla u pravo vrijeme.
Fotografije se mogu pogledati do 17. ožujka.
Boško Fržop (foto TRIS/G. Šimac)

Boško Fržop (foto TRIS/G. Šimac)

izlozba skopje 005izlozba skopje 015izlozba skopje 006

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI