Neovisni novinarski portal
24.10.2020.
SCENA
(foto HINA / Daniel KASAP / dk)

Vinil se vraća:
Nikad bogatiji LP Day u Šibeniku

(foto HINA / Daniel KASAP / dk)

 Long Play Day bit će održan u subotu, 16. travnja, u šibenskom klubu Azimut.

(foto HINA / Daniel KASAP / dk)

(foto HINA / Daniel KASAP / dk)

Treću godinu zaredom Šibenik se pridružuje obilježavanju Svjetskog dana prodavaonice ploča (Record store day 2016) koji se u Krešimirovom gradu održava pod nazivom Long Play Day #3. Stoga, šibenski LP day održat će se kad i u ostatku svijeta – treće subote u četvrtom mjesecu, točnije 16. travnja. Mjesto radnje je inkubator urbane kulture u Šibeniku, noćni klub Azimut.
– Ovogodišnji LP Day donosi sajam ploča, stripova i glazbene građe, slatko iznenađenje, tribinu, filmsku projekciju i glazbeni program u sklopu čega će nastupiti i gost ambasador šibenskog LP Dayja – poručuju organizatori.
Detalji o programu kao i pozivnice izlagačima da se treću godinu zaredom pridruže Long Play Dayju stižu uskoro.
Veliki povratak vinila – oživjeli ga strastveni kolekcionari

(foto HINA / Daniel KASAP / dk)

A da se vinil vraća na scenu, već smo na stranicama ovog portala pisali. Danas vam, kao dodatak najavi o obilježavanju Svjetskog dana prodavaonice ploča u Šibeniku, donosimo tekst novinarke Hine Sare Margetić, naslovljen: Veliki povratak vinila – oživjeli ga strastveni kolekcionari“.
Bilo da je riječ o povratku u mladost, kolekcionarstvu ili trendu – vinil u zadnjih deset godina u svijetu, odnedavno i u Hrvatskoj, dobiva sve veći broj poklonika, a glazbeni znalci predviđaju da bi u budućnosti uz ‘streaming’, kao potencijalno dominantnom načinu distribucije i slušanja glazbe za masovnu publiku, ta crna plastična ploča s rupom u sredini jedina mogla opstati kao nosač zvuka zahvaljujući strastvenim kolekcionarima.
Agencija Nielsen Soundscan u izvještaj “The State of Music 2015” iznosi da je lani prodano 11,9 milijuna vinila, dok je prije deset godina, 2005. prodano 12 puta manje – niti milijuna vinila.
Ne zaostaje ni rast prodaje gramofona. Kompanija HMV koja se bavi prodajom multimedijalnih uređaja, izvijestila je da je u predbožićnom razdoblju preko interneta prodavala po jedan gramofon u minuti, a i Amazon je izašao s podatkom da je kod njih gramofon bio najprodavaniji audio uređaj za tih blagdana.
Diskograf i novinar Veljko Despot ističe da se ne treba previše zanositi porastom prodaje vinila, jer on objektivno nema neko veće značenje, posebno za diskografsku industriju. – Posljednjih desetak godina ta prodaja doista raste, iz godine u godinu, a rapidno u novije vrijeme. Međutim, ona ima udjela od svega dva do pet posto na najrazvijenijim tržištama prodaje glazbe u svijetu, kakva su ona primjerice Sjedinjenih Država ili Velike Britanije – istaknuo je Despot za Hinu.
Ocjenjuje da se vinil više nikada neće vinuti u svoje najviše visine, one iz 70-ih i 80-ih godina, niti će, ističe, ovaj povratak vinila spasiti “pokleklu diskografsku industriju u njezinim ograničenim, preostalim kapacitetima prešaona ploča – svega dvije ozbiljnije u Velikoj Britaniji i po koja u ostatku Europe”. – No, vinil će opstati – zahvaljujući strasnim kolekcionarima, nezavisnim izdavačima i DJ-ima – tvrdi Despot.
Veliki povratak vinila – oživjeli ga strastveni kolekcionari

(foto HINA / Daniel KASAP / dk)

Da vinil kao nosač zvuka nije krucijalan u ovom trenutku za glazbenu industriju slaže se i glazbeni novinar Aleksandar Dragaš koji je za Hinu ocijenio da, s obzirom da je glazbena industrija u krizi, onda gleda gdjegod može nešto zaraditi – pa je tako shvatila da se može zarađivati od ponovnog tiskanja i prodaje vinila. Napominje i da – iako je uzlaz vinila u relativnim postocima astronomski – u fizičkim ciframa ne donosi diskografskoj industriji ni blizu koliko još uvijek prodaja CD-ova ili legalnog downloada pa čak i legalnog ‘streaminga’.
Dragaš ipak smatra da, “s obzirom da je posljednjih godinu, dvije dana diskografskoj industriji postalo jasno da se publika dominantno okreće od CD-a, pa čak i downloada pjesama (legalnog ili ilegalnog) ka streamingu – postoji mogućnost da ćemo možda u nekoj perpektivi ostati samo na ‘streamingu’ kao dominantnom načinu distribucije i slušanja glazbe za masovnu publiku, a možda čak i na vinilima uz to kao nekakvom nosaču zvuka za konosere ili uživaoce ili one koji žele nešto bolji zvuk”.
Hrvatski diskografi i vlasnici second hand i specijaliziranih glazbenih dućana navode da trend porasta prodaje vinila postoji zadnje tri do četiri godine.
– Vinili su istina, skuplji nego prije, no i kvalitetniji, elaboriraniji proizvod, koji je naprosto postao prestižan artefakt i opet se nametnuo, ovaj put svojom ekskluzivnošću – ističe direktor izdavačke kuća Menart Branko Komljenović. Proizvode se u mnogo manjim serijama nego prije, sama proizvodnja je puno skuplja, što se reflektira na maloprodajnu cijenu. Oprema današnjih vinila je zaista nevjerojatna, pressing je uglavnom 180-gramski, što je, naglašava Komljenović, zaista audiofilska kategorija. – Vinili su zaista danas kvalitetniji nego ikada i to se mora reflektirati na cijenu – pojašnjava.
Direktor izdavačke kuće Dancing Bear Davor Varga smatra pak da cijene vinila nisu visoke. Iako su količine vinila koje se prodaju u svijetu višestruko manje od količina koje su se prodavale u sedamdesetima i osamdesetima kada im je prodaja bila na vrhuncu, Varga ističe da, ako se u obzir uzme inflacija i promjena valute u euro, cijene LP ploča i nisu toliko veće nego su bile prije 30 godina.
Veliki povratak vinila – oživjeli ga strastveni kolekcionari

(foto HINA / Daniel KASAP / dk)

Napominje da treba imati na umu da su današnji vinili uglavnom kvalitetniji i napravljeni od 180 grama plastike, dok su u vrijeme pomanjakanja granula za vinil u sedamdesetima, zbog nestašica nafte, često bili lakši i od 100 grama. Varga je kao problem koji utječe na cijenu naveo činjenicu da u Europi postoji svega šest proizvođača odnosno tiskara LP ploča – tri u Njemačkoj i po jedna u Češkoj, Nizozemskoj i Francuskoj. – Na štampanje se čeka gotovo više nego na magnetsku rezonancu u hrvatskim bolnicama – komentirao je.
– Sjećam se da sam 1979., tada novi album Talking Headsa “Fear of Music“ platio u Munchenu u WOM-u (tadašnja najpopularnija prodavaonica ploča) 19,90 njemačkih maraka, a danas taj isti album možete kupiti za 149 kuna, što je otprilike isto toliko – ispričao je za Hinu.
Bez obzira na cijenu vinila koja u dućanima zna doseći cijenu višu od sto eura, tržište vinila nesumljivo ima svoje kupce. Varga ističe da danas najčešće vinile kupuju oni koji ih nikad nisu ni prestali kupovati, odnosno nisu ih kupovali samo u periodu od 1995.-2005. kada su vinili jednostavo nestali ili su se proizvodili vrlo rijetko. Vinile, kaže, kupuju i mladi ljudi koji su o njima slušali od roditelja ili su od roditelja nasljedili gramofon i zbirku LP-a te hipsteri, odnosno ljudi koji žele biti u trendu.
Što se tiče konketnih dobnih skupina, vlasnici zagrebačkih second hand i specijaliziranih glazbenih dućana “Karma”, “Dirty Old Shop” i “Record Store”, Zdenko Erceg, Igor Banjanin i Saša Dizdar navode da se radi o srednjoj generaciji koja je stasala i došla do love – od 35 do 55 godina – oni imaju najviše novaca pa najviše kupuju.
Najviše se traže starija izdanja i rock žanr 70-ih i 80-ih, dok je rock 50-ih malo pao. Od domaćih izdanja najviše se traži ex-yu rock od 70-ih pa do današnjeg dana, s time da je sad aktualan novi val, punk i 80-te. Najskuplje ploče koštaju, od par stotina kuna, a neke i po 150 eura, ali su teško nabavljive. Od starih izdanja najtraženiji su Joy Division, Tom Waits, Ramonesi, Nick Cave, Iron Maiden, Pink Floyd, Led Zeppelin, Doorsi, Rage Against the Machine, Pearl Jam, Bruce Springsteen, a od novih bendova Queens of the stone age, National, Future Islands, Flogging Molly, Lana Del Rey te Amy Winehouse.
Na pitanje zašto vinil i diskografi i vlasnici glazbenih dućana daju sličan ili isti odgovor – bolji zvuk, način života, vraćanje u mladost, opipljivost… To je način života. To se voli, skuplja, slaže, čisti prašina, stavljaju omoti, preslušava se. Zahtjevnija je – morate se dignuti  sa stolice i okrenuti ploču. Nije daljinski u ruku pa prebacujete pjesmu po pjesmu – kažu.

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI