Neovisni novinarski portal
20.11.2019.
IZDVOJENO
Na ovom grafikonu je zelenom bojom označeno što dobiju neprofitni mediji (izvor: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=12069)

Propala propaganda:
Kako su neprofitni ‘grabili’ 1 % novca za medije…

Na ovom grafikonu je zelenom bojom označeno što dobiju neprofitni mediji (izvor: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=12069)
Andrea Milat na tribini 'U obrani slobode govora' (Foto H. Pavić)

Andrea Milat na tribini ‘U obrani slobode govora’ (Foto H. Pavić)

Sve je manje onih koji vjeruju perfidnom propagandom nasrtaju na neprofitne medije, a kojega je svojim nastupnim prvim potezom poveo novi ministar kulture. Priča o razdiobi državnog novca ‘šakom i kapom’ tamo nekim parazitima u međuvremenu se rasplinula i pretvorila u priče o nekim drugim šakama i kapama.

Mnogima u Hrvatskoj je postalo jasno kako se radi o lažima upakiranima za potrebe javne difamacije malobrojnih neprofitnih medija – kada se doznalo da ‘neprofitnim profiterima’ idu tek mrvice od mrvica (1 posto) od velike količine državnog  novca namijenjenog medijima, a ovećim ostatkom (99 posto) se financiraju profitni i komercijalni mediji (vidi poveznicu na Forum.tm ili link na tekst na Trisu).

Neprofitne ne ‘pogoni’ novac

Cilj je očito bio na brzinu začepiti usta medijima koji ponajviše kritiziraju  negativne pojave u društvu i kvarne političare, uz pretpostavku kako će to uspjeti javnim ocrnjavanjem i uskratom ionako skromnih financijskih sredstava za njihov rad. Pritom su jurišnici na takve medije zaboravili na vrlo bitnu činjenicu: u takvim medijima uglavnom rade oni kojih ne pogoni novac (kojega ionako tu nema), već bezrezervna potreba za poticanjem  pozitivnih društvenih procesa i sudjelovanjem u njima.
Zato se o zlonamjerno lansiranim neistinama o neprofitnim medijima i novcu kojega navodno dobijaju  govorilo i na tribini ‘U obrani slobode govora’ koju je u Hrvatskom novinarskom domu priredila Mreža emancipacije E-net, udruženje neprofitnih medija.
– Ono što svo ovo vrijeme ostaje izvan fokusa i o čemu se manje priča su omjeri financiranja profitnih i neprofitnih medija. Pogrešno bi bilo tvrditi da postoji opreka: profitabilni i neprofitabilni mediji. To je zapravo ekonomska kategorija koja podrazumijeva ekonomsku isplativost jednog ili drugog oblika. Ono što profitna ili neprofitna kategorija podrazumijeva je ustroj: je li se medij bazira na tržištu, što onda znači da ovisi o prodaji i o oglasima ili pak ne funkcionitra na tržištu, što onda znači da ovisi o državnim donacijama i izravnim  potporama… Ono što je zapravo neobično u ovoj priči, koja se događa već nekoliko godina, to su napadi prema neprofitnim medijima… – kazala je Andrea Milat, novinarka i urednica na portalu Bilten.org.
Na ovom grafikonui je zelenom bojom označeno što dobiju neprofitni mediji (izvor: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=12069)

Na ovom grafikonu je zelenom bojom označeno što dobiju neprofitni mediji

Milat pojašnjava kako se uglavnom govori o sredstvima Ministarstva kulture, oko tri milijuna kuna koja su zapravo lutrijska sredstva, a ne sredstva poreznih obveznika, kako se često tumači. Osim toga, spominju se i tri milijuna kuna od Fonda za pluralizam, što je pak vrlo mala količina novca s obzirom na ono što se izdvaja za radija i televizije – radi se o ‘nekakvih pet posto od ukupnih sredstava’, kaže.

Jedan posto

– Znači, kad ističem ove brojeve, ja zapravo ne želim dovesti u izravan sukob komercijalne i nekomercijalne medije, niti želim reći da komercijalni mediji ne zaslužuju nikakve vrste izravnih olakšica. Međutim ono što želim reći da je nemoguće i kontradiktorno zauzimati poziciju prema kojoj neprofitni mediji ne smiju dobijati javne državne subvencije, dok profitni mediji mogu, smiju i moraju dobijati državne subvencije. To je zapravo ono o čemu mi pričamo: ako se jednu kategoriju medija optužuje za kršenje tržišne utakmice, onda treba zapravo znati neke definicije i razumjeti o čemu se tu točno radi. Neprofitni mediji mogu kršiti tržnu utakmicu samo ako država jedino njima dozvoljava izravne ili neizravne modele financiranja. Ni u Hrvatskoj ni u drugim državama u Europi to nije slučaj – napominje A. Milat.
Ono po čemu Hrvatska jest iznimka, i što je neobično i ne bi trebalo tako funkcionirati,  je da Fond za pluralizam o kojem pričamo, a koji koristi sredstva poreznih obveznika putem pristojbe HRT-a iznosi oko 34 milijuna kuna, a od čega svega 5 posto,odnosno 3 milijuna kuna, ide za neprofitne medije,   nastavlja Andrea Milat, dodavši kako je taj fond donedavna financirao samo komercijalne medije (vidi grafikon dolje niže).
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=12069)

Tri posto zaposlenih…

– Dakle, ako govorimo o kršenju komercijalne utakmice, onda govorimo o kršenju koje provode komercijalni mediji naspram neprofitnih medija. I ako ćemo govoriti o pravednom sustavu, onda taj fond, koji je puno veći od fonda ministarstva kulture, mora imati ‘jednakiji’ oblik financiranja od neprofitnijh medija. Kako je poznato, medijski sektor je u velikoj krizi zbog toga što je gubitak radnih mjesta u njemu izrazito visok, zbog čega je nužna državna intervencija u ovaj sektor, kako bi se zaštitili radnici i cijeli sektor, pa onda i javnost, a kako bi mogla primati točne, pravovremene informacije… – kaže urednica s Biltena.org.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, samo vrijednost poreznih olakšica dnevnim novinama putem takozvanog PDV-a od pet posto, iznosila je u jednoj godini 35 milijuna kuna. No to je tek dio olakšica, napominje. Nadalje, prema pravilima o financiranju lokalnih radija i televizija na lokalnoj razini lokalna uprava treba izdvajati 15 posto od svog ukupnog fonda za oglašavanje koje mora potrošiti na lokalna radija i televizije itd…

Profitni, a novac dobijaju od Hrvatske lutrije, HEP-a, Croatia Airlinesa, MUP-a, JANAF-a, agencija… itd.

– Ja ću vam sada ukazati samo primjer za Z1 koji, osim što je dobio 815.000 kuna iz Fonda za pluralizam, od Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama 60 tisuća kuna, od Croatia airlinesa 10 tisuća kuna, od Croatia osiguranja 40 tisuća kuna, od HEP-a 50.000, od Hrvatske lutrije 23 tisuće kuna, od JANAF-a 60 tisuća kuna, od MUP-a 80 tisuća kuna… Ukupno oglašavanje države na Z1 za 2013. godinu iznosilo je 383 tisuće kuna. Dakle, o tome mi zapravo pričamo… Pričamo i kako je veliki broj novinara koji je svoje radno mjesto izgubio u profitnim medijima svoje mjesto našao u nepofitnom sektoru. A neprofitni sektor s 1 posto sredstava ili manje koliko dobiva od države zapošljava oko tri posto ukupno zaposlenih u novinarstvu. Mislim da su to ključne neke stvari… – zaključuje Andreja Milat.

Neprofitni8

A o svemu vrlo jasno govore i grafikoni i tablice koje možete vidjeti u ovom tekstu, poput ovoga iznad, po kojemu je razvidno da neprofitni mediji od AEM-a zgrnu čak pet posto od ukupno podijeljenih sredstava, kojih 95 posto ide komercijalnim medijima, dakle onima koji inače imaju mogućnost zarađivati i od oglasa, reklama itd.
O tome koliko dugo neprofitni paraziti ‘cijede’ državu vidi se iz donje tablice, po kojoj je jasno da Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnost eletroničkih medija koriste tek unazad dvije (tri godine) i to ‘grabeći’ 0,97, odnosno 1,5 posto od ukupnih sredstava.
Koga zanima neka razmorti i donje tablice, pa neka sam zaključi o čemu se tu radi i tko koga tu ‘cijedi’, a tko obavlja složenu, potplaćenu i nezahvalnu zadaću u hrvatskom društvu koje, bez spomenutih medija, ne bi imalo ni ‘d’ od proklamiranog demokratskog društva.

Neprofitni9 Neprofitni11 Neprofitni Neprofitni3 Neprofitni4 Neprofitni5

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI