Neovisni novinarski portal
18.6.2019.
EKOLOGIJA
Pismo crnogorskoj Vladi s 588 potpisa: Ne idite dalje s uništavanjem Jadrana!

Pismo crnogorskoj Vladi s 588 potpisa:
Ne idite dalje s uništavanjem Jadrana!

12742379_821963814575393_4912866751992359922_n

Pismeni komentar 588 potpisanih fizičkih i pravnih osoba iz 17 zemalja svijeta o naftaškom projektu u jadranskom podmorju Crne Gore upravo je  poslan Ministarstvu ekonomije Crne Gore. Ujedno, pismo je i poziv crnogorskoj Vladi i Skupštini za zaustavljanje svih budućih bušenja u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u crnogorskom dijelu Jadrana. Inicijatorica ovog pisma je, među ostalima, Maria Rita D’Orsogna, američka znanstvenica porijeklom iz Italije, zasigurno najagilnija aktivistica s one strane Jadrana kad je u pitanju borba protiv naftnih bušotina u Italiji i drugdje (vidi tekst na TRIS-u: Rušenje laži i mitova o nafti – Maria Rita D’Orsogna: Naftaši imaju nos kao Pinocchio)

Pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani ministre ekonomije Crne Gore,
Poštovani v.d. direktora Uprave za ugljovodonike,
Poštovani članovi Vlade Crne Gore,
Poštovani članovi Skupštine Crne Gore,
Nedavno smo saznali o prvoj dodjeli off-shore koncesije unutar crnogorskog teritorijalnog mora. Ukoliko koncesija (prva od više mogućih) bude odobrena, opasne i prljave aktivnosti međunarodnih naftnih/plinskih kompanija koje će biti uključene u program masovnog bušenja nepovratno će promijeniti crnogorsku obalu u desetljećima koja slijede. Prvi ugovor sa konzorcijumom ENI/Novotek predviđa trideset godina faze eksploatacije. A to će biti samo početak.
Vaše Ministarstvo i Vaša Vlada čine se zabrinuti iskorišćenošću potencijala ugljikovodika Crne Gore, te su u posljednjih nekoliko godina nastojali olakšati ulaganja u sektor ugljikovodika promjenama regulatornog i fiskalnog okvira. te usklađivanjem birokracije u korist naftnih i plinskih kompanija. A što je sa stanovnicima Crne Gore?
Pozivamo crnogorsku Vladu i crnogorsku Skupštinu da zaustave planirane aktivnosti bušenja u crnogorskom dijelu Jadrana. Po našem mišljenju, pretvaranje ovog dijela Jadrana u naftno-plinsko polje bit će štetna i nesaglediva promjena temeljne suštine Crne Gore kao ustavom određene EKOLOŠKE DRŽAVE, osim što će se ugroziti zdravlje njezinog stanovništva, njezine morske flore i faune, te njezinog razvijajućeg sektora turizma.
Doista, prisutnost naftno-plinske infrastrukture na moru – sa svojim bušotinama, cjevovodima do i od obale, kopnenim ili off-shore rafinerijama, tankerima za skladištenje i/ili preradu, lukama – stvorila bi nepotrebne rizike i izložila područje zagađenju i od „redovnog“ curenja i od akcidentalnog izlijevanja koje se nikada ne mogu izbjeći, unatoč obećanjima naftaša o bajkovitim “visokim standardima zaštite okoliša”.
Infrastruktura će biti vrlo jasno vidljiva sa obale, koristit će se zagađujuće kemikalije, velike količine otpadnih voda i mulja iz bušotina morat će se prevoziti i tretirati na kopnu, ribolovne aktivnosti bit će ugrožene. Naftna i plinska infrastruktura uopće nije kompatibilana sa identitetom koji Crna Gora izgrađuje godinama: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Europe i Svijeta dolaze opuštati se i uživatiu njezinim netaknutim ljepotama. Nadalje, u prirodi je industrije nafte i plina da se nastoji širiti protokom vremena čim uspostavi prvo uporište, dakle neizbježno je da će težiti postati veći i jači, te da će gutati halapljivo sve više i više zemlje i ljepote, dok sve to ne nestane. Vrijeme da ih se zaustavi je upravo sada.
Ljudi koji žive uz obalu Crne Gore bili bi osuđeni dobili vrlo malo ili ništa u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje za proizvodnju ugljikovodika, jer eksploatirani i obrađeni nafta i plin će se prodavati na otvorenom tržištu koji ne može garantirati cijenu – a ostavit će iza sebe ružan i kontaminirani okoliš. Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti trajne katastrofe koje su ekpsploatacijom nafte i plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta, Manfredonia, Porto Marghera – mjesta koja bi mogla imati održivi turizam ili tercijarno gospodarstvo, da nisu izabrala razvoj svojih naftnih i plinskih resursa, a sada posjeduju okoliš nepopravljivo uništen. Ta mjesta sada se moraju nositi sa galopirajućom stopom kancerogenih bolesti, visokom nezaposlenošću i siromaštvom, te nezdravm okruženjem.
Sa šireg stajališta, vađenje i spaljivanje fosilnih goriva jedan je od glavnih uzroka klimatskih promjena. Dovoljno je sjetiti se nedavne pariške Konferencije koja je jasno dala smjernice održivog i odgovornog razvoja našeg planeta.. Naime, naša Zemlja se zagrijava, prosječne temperature su u porastu, ledene kape se tope i razina mora se diže. Izbori koje činimo danas, utjecati će na našu djecu i na djecu naše djece.
Također, pozivamo crnogorske dužnosnike na uspostavu dijaloga s drugim zemljama koje dijele granice na Jadranu, kako bi zajedno Italija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Albanija, mogli donijeti konstruktivnu odluku o trajnoj zabrani bušenja u akvatoriju unutar cijelog Jadranskog mora, u cilju spašavanja njegove obale, njegovog morskiog svijeta i njegove biološke raznolikosti za buduće generacije.
Dakle, molimo vas, za dobrobit naroda Crne Gore, svih stanovnika jadranskog akvatorija i cijele planete, ne idite dalje s uništavanjem Jadrana, ne nanosite mu dugoročnu i nepopravljivu štetu!
prof.dr.sc. Maria R. D’Orsogna,
California State University at Northridge
Sjedinjene Američke Države
Bogdana Trivak, mag.educ.philol.angl.et hisp.et ital.
Predsjednica udruge Ad Adriaticum
Italija
U ime 588 potpisanih fizičkih i pravnih osoba iz 17 zemalja svijeta ovo pismo šalje Odbor za organizaciju međunarodne inicijative i za odnose sa javnošću kojega čine Maria R. D’Orsogna ( Sjedinjene Američke Države/Italija), Bogdana Trivak (Italija/Bosna i Hercegovina)
Vladimir Bajzec (Hrvatska), Marjana Šešelja Botić (Hrvatska) i Branko Obradović (Hrvatska).
Popis svih potpisnika možete pronaći OVDJE.
Ilustracija: Sveti Stefan s naftnim platformama (izvor Naš Jadran)

Ilustracija: Sveti Stefan s naftnim platformama (izvor Naš Jadran)

 

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI