Neovisni novinarski portal
30.10.2020.
KOMENTARI / SCENA
Nina Kraljić (Dario Njavro/HRT)

Nakon dvogodišnjeg nečasnog bijega, Hrvatska se vraća na Eurosong

Nina Kraljić (Dario Njavro/HRT)

Službeno je: Nina Kraljić, pobjednica The Voicea, predstavljat će Hrvatsku na 61. Eurosongu u Stockholmu.

Nina Kraljić (Dario Njavro/HRT)

Nina Kraljić (Dario Njavro/HRT)

Šuškalo se o tome već mjesecima, a danas je potvrđeno: – Velika mi je čast i zadovoljstvo što će nas nakon dvije godine izbivanja s Eurosonga u Stockholmu predstavljati Nina Kraljić – prošlogodišnja pobjednica The Voicea. Nina će nastupiti u prvoj poluzavršnici 10. svibnja te vjerujem u njezin veliki uspjeh i ulazak u završnicu koja će se održati 14. svibnja pred više od 200 milijuna gledatelja. Pjesma će biti vrlo zanimljiva, prikladna za Ninin glas i uvjeren sam da će nas predstaviti u najboljemu svijetlu, kako samo ona zna – izjavio je voditelj HRT-ova tima za natjecanje za pjesmu Eurovizije (ESC) Željko Mesar.
HRT se, dakle, vraća na najveću europsku paradu kiča, iznimno gledanu i marketinški itekako isplativu manifestaciju, s koje je prije dvije godine utekao pod izgovorom: “kriza je”. A nije bilo do krize, obmanjivali su nas nevješto. Troškovi tog TV projekta HRT je uvijek elegantno pokrivao marketingom, našoj je dalekovidnici ustvari bilo dosta blamaže. Smatrajući se eurosongovskom velesilom, naš je Eurosong tim bio nezadovoljan lošim rezultatima i ispadanjima u polufinalima. A budući da još ne znamo tko će skladati pjesmu za Ninu Kraljić, nismo sigurni da se problem riješio.
Jer jedina zapreka dobrom plasmanu na Eurosongu bio je potpuno pogrešan odabir skladatelja, pogotovu od kada je ukinuta Dora, kad je “stručni tim” HRT-a odabirao skladateljsku ekipu i izvođače. Okoštali u svojim ostarjelim vizijama strofa-refren-strofa, godinama su pokušavali nadmašiti “Željo moja”, bez ikakve želje da se pjesme približe modernom shvaćanju kičastog popa, kakav jedino prolazi na festivalu poput Eurosonga. Imali su zadnih godina na dlanu i Kawasaki 3P i Valungare, i još poneke zainteresirane izvođače koji su melodijski, tekstualno i scenski odskakali od ustajalog estradnog zadaha kakvog obično šaljemo u Europu. Ali ne, uporno smo se predstavljali kao glazbeno dosadna nacija, kojoj je jedini cilj svijetu predstaviti svoje narodne nošnje, plodne ravnice i bistro more.
Vrhunac je bio kad je na Eurosong poslana klapa, pa se dogodila konačna blamaža kao krunska potvrda dugogodišnje iluzije da se radi o turističko-glazbeno-baštinskoj atrakciji. Istovremeno, drugi su slali pjevačice s bradama, deklarirane homoseksualce, “bogohulne” metalce, hip-hopere, Laku, Ramba Amadeusa, dok je vrhunac scenskog nastupa našim pjevačicama predstavljalo na polovici pjesme jednim potezom skratiti haljinu.
Zaronimo li još dublje, neuspjesi na Eurosongu ustvari su danak koji plaćamo zatiranju kvalitetne glazbe, u čemu najveću krivicu snosi upravo HRT. Nepostojanjem suvislih glazbenih emisija, uskraćivanjem prilike glazbenicima koji promišljaju vlastitu glazbu, vrćenjem spotova u programu u dva ujutro, zavladala je na nacionalnoj dalekovidnici potpuna nebriga za domaću glazbu. Zato nam je estrada, Vucinim riječima, “šaka jada”, a pop i rock potpuno nevidljiv. Tako da ni “sramoćenje” na Eurosongu, jedinom pravom razlogu nečasnog bijega HRT-a s tog natjecanja, nije nikakvo iznenađenje, već logičan slijed događaja. Sjeme neuspjeha odavno je zasađeno, a do oporavka, ne samo na Eurosongu, dug je i neizvjestan put.

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI