Neovisni novinarski portal
23.9.2017.
EKOLOGIJA
S nedavne prosvjedne akcije u Istri (foto Zelena Istra)

Međunarodni ljudski lanac u Plominu:
Cijena ugljena? Naši životi…

S nedavne prosvjedne akcije u Istri (foto Zelena Istra)

 Međunarodnom akcijom aktivisti pozvali Vladu RH da u potpunosti i bez okolišanja odustane od uvoza ugljena i izgradnje Plomina C. Prenosimo priopćenje o tom događaju.

plomin

foto: Zelena Istra

 

Aktivistkinje i aktivisti su ispred termoelektrane u Plominu formirali ljudski lanac te izvjesili natpis: “Cijena ugljena? Naši životi”. Na taj su način prikazali da je ugljen nevidljivi ubojica koji donosi patnju, bolest i smrt ljudima s obje strane “lanca ugljena” – kako u udaljenoj Kolumbiji, gdje eksploatacija ugljena izravno prijeti opstanku lokalnih indijanskih i afro-kolumbijskih zajednica, tako i u zemljama poput Hrvatske i Italije gdje se kolumbijski ugljen koristi kao gorivo za termoelektrane.

Formiranjem međunarodnog ljudskog lanca aktivisti su naznačili i snagu koja proizlazi iz zajedničke borbe protiv ugljena, osobito talijanskog iskustva koje pokazuje da građani i okolišne organizacije termoelektrane mogu dovesti i do suda.
Ljudski lanac u Plominu formirali su aktivisti i aktivistkinje Zelene Istre, Zelene akcije, Greenpeacea, CEE Bankwatch Networka, organizacija FoE Colombia i Re:Common te Mladen Bastijanić, uz podršku Labin Art Expressa. U lanac su bile uključene i siluete ljudi, kao simbol onih koji su izgubili život zbog ugljena.
plomin5

foto: Zelena Istra

 

Danilo Urrea iz kolumbijske udruge CENSAT-Agua Viva/Friends of the Earth Colombia govorio je o stravičnim posljedicama eksploatacije ugljena u rudniku ugljena El Cerrejon smještenom u kolumbijskoj regiji La Guajira. Upravo iz El Cerrejona su tijekom posljednjih 15-ak godina stigle tisuće tona ugljena za termoelektrane u Plominu.
“Tvrtke koje se bave eksploatacijom ugljena lažu kada govore o razvoju regija u neposrednoj blizini ugljenokopa El Cerrejon. Istina je da na teritoriju kolumbijske La Guajire u ovom trenutku djeca umiru zbog žeđi i gladi”, rekao je Urrea.
U manje od 30 godina tvrtke koje se bave eksploatacijom ugljena, veliki farmeri i poljoprivredna industrija zagadili su, prisvojili, uspostavili kontrolu i ogolili glavne vodne resurse La Guajire. Samo El Cerrejon troši 17 milijuna litara vode dnevno za polijevanje cesta zbog prašine koja se diže od prolaska kamiona s ugljenom. U isto vrijeme prosječni stanovnik La Guajire pije manje od jedne litre vode dnevno. U uvjetima oskudice vodom lokalne zajednice nisu u mogućnosti proizvesti si potrebnu hranu i živjeti na samoodrživ način kao ranije.
plomin3

foto: Zelena Istra

 

Budući da se kultura lokalnih zajednica zasniva upravo na bogatstvu vodnim resursima, odnosno tradicionalnom bavljenju poljoprivredom, uzgojem stoke i ribarstvom, Urrea smatra da je Cerrejon uvelike zaslužan za vodnu krizu i uništenje kulture lokalnih zajednica.
“Oskudica vodom jedan je od najvažnijih uzroka okolišnih sukoba između lokalnih zajednica La Guajire i korporacija koje eksploatiraju ugljen iz El Cerrejona. Za ovaj sukob odgovorne su i zemlje koje uvoze ugljen”, poručio je Urrea.
Antonio Tricarico, predstavnik udruge Re:Common osvrnuo se na uspješnu borbu građana i okolišnih organizacija protiv termoelektrane u talijanskom gradu Vado Ligureu.
“Liječnici su konačno počeli progovarati o uzrocima kroničnih bolesti i smrti do kojih je došlo zbog prisutnosti termoelektrane na ugljen, a građani su se organizirali i prijavili situaciju nadležnim tijelima. Tako je započela istraga Tužiteljstva protiv 86 osoba, direktora termoelektrane, kao i javnih službenika. Istraga koja je nedavno završila pokazala je njihovu odgovornost za ekološku katastrofu sa smrtnim posljedicama”, objasnio je Tricarico.
U Italiji očekuju i skori početak suđenja jer su nalaze istrage podržali i talijanski parlamentarci, uz zaključak da su u slučaju Vado Ligurea veliki korporativni interesi uspješno vršili pritisak na javne vlasti, a na štetu građana Vado Ligurea.
plomin1

foto: Zelena Istra

 

Podršku akciji okolišnih organizacija dao je i Mladen Bastijanić, poznati labinski borac protiv Plomina C i protivnik proizvodnje energije iz uvoznog ugljena.
“Izvor vode gotovo najbolje kvalitete na Labinštini je Bubić jama. No, ovaj izvor opskrbljuje TE Plomin, a ne građane Labinštine. S druge strane, Labinština se opskrbljuje iz izvora u dolini Raše koji su koji su daleko lošije kvalitete i pod mnogo većim pritiskom zagađenja. Davati bolju vodu termoelektrani, a lošiju ljudima je čisti kriminal i onaj tko voli svoj kraj, nikad takvo što ne bi dopustio”, kazao je Mladen Bastijanić koji smatra da bi energiju u Hrvatskoj trebali proizvoditi oslanjajući na vlastite resurse, odnosno obnovljive izvore energije koji neće biti štetni za ljude i okoliš.
“Nedavno je Vlada najavila privremeni moratorij na izgradnju nove termoelektrane na ugljen Plomin C. Ovom prilikom Vladu još jednom pozivamo da definitivno i trajno odustane od ovog štetnog projekta jer bi Plomin C stvorio potrebu za još većim količinama uvoznog ugljena. Razvoj koji se temelji na ugljenu nije ni moralan ni pravedan”, poručila je Dušica Radojčić iz Zelene Istre.
plomin4

foto: Zelena Istra

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI