Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
EKOLOGIJA / POLITIKA
Izvor rijeke Une s pripadajućim upozorenjem na stablu (foto TRIS/G. Šimac)

Mala zemlja za veliki otpad:
Radioaktivno smeće na Trgovskoj gori i rijeci Uni?

Izvor rijeke Une s pripadajućim upozorenjem na stablu (foto TRIS/G. Šimac)
Izvor rijeke Une s pripadajućim upozorenjem na stablu (foto TRIS/G. Šimac)
Izvor rijeke Une s upozorenjem na stablu (foto TRIS/G. Šimac)

Pored silnog otpada, eto sad i nuklearnog. Danas, s početkom u 8 sati u Zagrebu na Trgu bana Jelačića, kod fontane Manduševac, počeo je mirni prosvjed protiv nuklearnog otpada koji se namjerava odlagati kod mjesta Dvor na Trgovskoj gori, vojnom skladištu Čerkezovac, u blizinij rijeke Une, na granici Hrvatske i BiH.

– U 8 sati ujutro se nalazimo i idemo dostojanstveno do Fakulteta elektronike i računarstva pokazati da ne želimo nuklearni otpad! Javna rasprava pocinje u 10 sati. Pozivamo sve da nam se priključe, a također i studente sa tog područja! Pokažimo da nas se tiče! Udružili smo snage sa hrvatske i bosanskohercegovačke strane i odlučili zajedno pokazati da ne želimo deponiju nuklearnog otpada u svojoj blizini, pozivamo Vas da nam se pridružite i podržite nas! – kako kažu inicijatori današnjeg prosvjeda (POVEZNICA).
Premda se zbog namjere odlaganja otpada na jedno od najočuvanijih područja Hrvatske već dulje vrijeme buni stanovništvo Hrvatske i BiH, a lokalne samouprave uglavnom odbijaju takvu mogućnost, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost provodi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) za Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva.

Ironija: o Uni u Unskoj ulici

U obavijesti, koja se pojavila na njihovim stranicama, te na stranicama Fonda za financiranje razgradnje NE Krško stoji sljedeće:
Javna rasprava održat će se od 17.2. do 18.3.2016. godine. Javna izlaganja održat će se 23.2.2016. na FER-u, Unska 3, Zagreb (zgrada D u prizemlju) s početkom u10 sati te 3. i 4.3.2016. u kino dvorani u Dvoru, Trg bana Josipa Jelačića 9. Stratešku studiju i Netehnički sažetak prezentirati će predstavnici tvrtke Ekonerg d.o.o., a nacrt prijedloga Nacionalnog programa Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost. Prijedlozi, mišljenja i primjedbe javnosti mogu se upisati u knjige primjedbi koje će biti izložene uz dokumentaciju na mjestima javnog uvida, ili se mogu dostaviti u pisanom obliku na adresu: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, Frankopanska 11, Zagreb ili elektroničkom poštom na adresu dzrns@dzrns.hr, zaključno s posljednjim danom javne rasprave.
Dakle, gle ironije, prvo javno izlaganje događa se danas u 10 sati na FER-u u Unskoj ulici, ulici koja nosi ime po rijeci Uni, a koja bi, po mišljenju građana, mogla biti izrazito ugrožena odlaganjem nuklearnog otpada u njezinoj neposrednoj blizini.
Ulaz u vojarnu Čerkezovac

Ulaz u vojarnu Čerkezovac

No, potencijalna izgradnja Centra za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada te iskorištenog nuklearnog goriva nije pitanje isključivo žitelja Općine Dvor, nego javnosti Republike Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, čije su vlasti u više navrata isticale kako to drže međudržavnim problemom.
Inače, Dvorani su još 2003. godine rekli ‘NE’ takvom odlagalištu u svojoj neposrednoj blizini, potom i Siščani, Petrinjci i drugi, te građani iz BiH u Bihaću, Bosanskoj Krupi, Cazinu, Bužimu i Velikoj Kladuši, Bosanskom Novom i drugdje. Kako izvještavaju BiH mediji, i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine se izjasnio protiv odlagališta na Trgovskoj gori.

Radioaktivni eko-turizam?

Izuzev negativnih konotacija koje donosi spominjanje niuklearnog otpada u kraju koji se oslanja na bavljenje ekološkim turizmom i poljodjelstvom, upozoravalo se na opasnost od čestih poplava, ali i seizmičkih aktivnosti u tom kraju. Teško da bi turisti hrlili na radiaktivne eko-ture, ali tu je i bojazan od zagađenja više izvora pitke vode kojom se opskrbljuje veliki broj građana u Hrvatskoj i BiH. Na poslijetku, okolica vojarne Čerkezovac (planirane lokacije odlagališta) zaštićena je međunarodnom ekološkom mrežom Natura 2000, upozorava se.
O ovome će zasigurno još biti riječi, a tko se želi podrobnije informirati o radioaktivnosti u srcu Hrvatske i drugdje neka ‘baci pogled’ na Prijedlog Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060.godine) kojeg je Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost netom sastavio, u siječnju 2016. godine (!).
Bačve s radioaktivnim smećem (foto anuclear.org)

Ilustracija: bačve s radioaktivnim smećem (foto anuclear.org)

Taj dokument na 62 stranice daje informacije o mnogočemu što se tiče radioaktivnog otpada te istrošenog nukearnog goriva, počev od onog iz Nukearne elektrane Krško, preko Instituta Ruđer Bošković i Instituta za medicinska istraživanja, do onoga što se naziva ‘prirodni radioaktivni materijal’, a zapravo se radi o otpadu preostalom od spaljivanja ugljena u Plominu, Kaštelima i Kutini. Ambiciozni planovi govore o aktivnostima na Trgovskoj gori koje se protežu kroz gotovo čitavo 21. stoljeće, sve tamo negdje do 2090. godine (!). Među brojnim zanimljivim i intrigantnim podacima iz ovog dokumenta, u oko upada i detalj iz jedne tablice u kojem piše kao se od 2018. do 2060. godine planira i ‘prihvat otpada s drugih lokacija’, izuzev gore navedenih.

Hoćemo li uvoziti nuklearno smeće?

Znači li to da ćemo za par godina postati uvoznici radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva? Kakvi su to domoljubi koji danas odlučuju o tome hoće li generacije budućih žitelja Hrvatske (do 2090.g.) strepiti od radioaktivne pogibelji, u situaciji u kojoj Hrvatska ima tek polovicu jedne nuklearne elektrane (Francuska ima 58 aktivnih nuklearnih reaktora!). Ne bi li bilo isplativije tu   zanemarivu količinu domaćeg radioaktivnog smeća (u usporedbi s drugim državama) zbrinuti na inozemnim lokacijama gdje infrastruktura već postoji, umjesto da sami gradimo skupa odlagališta? Tu nešto baš nije najjasnije, upozoravaju protivnici tih (radio)aktivnosti.
U svakom slučaju, područje Trgovske gore je Odlukom Hrvatskog Sabora iz 1999. godine utvrđeno prostorom za izgradnju odlagališta NSRAO (nisko i srednje radioaktivnog otpada). Tada je predsjednik Hrvatskog sabora bio Vlatko Pavletić (HDZ).
Karta područja oko Dvora, gdje se planira odlagalište (izvor Facebook)

Karta područja oko Dvora, gdje se planira odlagalište (izvor Facebook)

Ipak, za one koji su se zainteresirali za ovu problematiku evo i informacija kako je Javni uvid u Stratešku studiju, Ne-tehnički sažetak Strateške studije i Nacrt prijedloga Programa izuzev na internetskim stranicama DZRNS-a omogućen uživo na sljedećim mjestima diljem Hrvatske do 18. ožujka:
– u prostorijama DZRNS, Frankopanska 11, Zagreb, radnim danom od 10 do 13 sati;
– u vijećnici Općine Dvor, Trg bana Josipa Jelačića 10, radnim danom od 10 do 14 sati;
– u prostorijama Grada Kaštela u Kaštel Sućurcu, Ul. Braće Radić br.1., radnim danom od 9 do13 sati;
– u prostorijama Gradske uprave Grada Kutine, Trg Kralja Tomislava 12, radnim danom od 8 do 14 sati;
– u vijećnici Općine Kršan, Blaškovići 12, radnim danom od 10 do 14 sati.
Valjda nećemo postati ‘mala zemlja za veliki otpad‘, a potencijalno skladištenje uvoznog nuklearnog smeća nije dio planova aktualnog premijera T. Oreškovića o gospodarskom oporavku RH i unovčavanju ‘mrtvog kapitala’, kako on, pomalo uvredljivo, naziva dio (planski) zanemarene državne imovine i  vrijednih nacionalnih resursa.
Izvor jedinstvene rijeke Une (foto TRIS/G. Šimac)

Izvor jedinstvene rijeke Une (foto TRIS/G. Šimac)

Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI